Područje Grada Bakra smješteno je u priobalnom dijelu Primorsko-goranske županije, na sjevernoj strani Bakarskog zaljeva i zauzima površinu od 125 km² na kopnu (što čini 3,5% ukupne površine Županije) i 1,91 km² na moru (u akvatoriju Bakarskog zaljeva). Površina akvatorija koji pripada području Grada iznosi 191,38 ha. Graniči s gradovima Rijekom i Kraljevicom, te općinama Kostrena, Čavle, Lokve, Fužine i Vinodolska. U sastavu Grada nalazi se devet naselja i to: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Administrativno središte Grada je naselje Bakar. Sva naselja sa iznimkom Zlobina smještena su u južnom dijelu prostora uz prometnice i relativno blizu mora. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada živi 7.773 stanovnika (što čini 2,5 % populacije Županije) raspoređenih na tri područja i to: uz akvatorij Bakarskog zaljeva, iznad zaljeva na nadmorskoj visini od 180 do 300 metara, te u zaleđu zaljeva. Prosječna gustoća naseljenosti prema istom popisu iznosi 62,2 stanovnika na km². Područje Grada karakterizira Bakarski zaljev koji je sastavni dio Kvarnerskog akvatorija i uvučeni dio Riječkog zaljeva, a koji je po svojim prirodnim karakteristikama jedan od najslikovitijih zaljeva sjeverne Jadranske obale. Dubina mora u zaljevu kreće se od 34 do 48 metara i upravo je ta prirodno-geografska osobina odredila u prošlosti lučku namjenu ovog prostora. I danas je zaljev podoban za privez brodova dubokog jaza i velikih kapaciteta, te je po tome jedinstven na sjevernom dijelu Jadranskog mora.

POVIJEST

Povijest grada Bakra seže daleko u prošlost, a na tu činjenicu zasigurno utječu dva ključna faktora koja se mogu definirati povoljnim zemljopisnim (razvoj trgovine i pomorstva) i strateškim položajem (stari dio grada smješten na brežuljku, zaljev, zaštita okolnih visova). Jezgra grada ima prapovijesnu matricu unutar tragova srednjovjekovnih bedema. Povijesna jezgra grada Bakra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Prema arheološkim nalazima postoje tragovi o postanku naselja krajem kasnog brončanog doba, a tijekom antike naselje se širi i zauzima prostor uz more. Bila je to poznata „Volcera“. S počecima srednjeg vijeka naselje se iznova izdiže dalje od mora na prapovijesni položaj te se izgrađuju bedemi, kule i kašteli. Fortifikacija grada završava se u 16. stoljeću, a njegovo oživljavanje i urbanistički procvat započinje početkom 17. stoljeća. Na području Grada registriran je i evidentiran 31 objekt kulturne baštine od čega je najveći broj objekata u kategoriji pojedinačnih građevina i kompleksa kojih je ukupno 11. Kaštel u Bakru je jedan od kasnijih frankopanskih kaštela, a po svojem karakteru nalazi se na prijelazu između utvrđenih strogo obrambenih kaštela i dvorova s većim prostorima i površinama korištenim za stambene potrebe. Danas je teško utvrditi što je pripadalo prvobitnoj građevini. Sačuvano je nekoliko gotičkih detalja kao kapiteli u maloj kapelici i konzole u obliku lavljih glava koje podržavaju nadvratnik jednih vrata u dvorištu. Vjerojatno i dvije veće kule pripadaju toj ranijoj fazi s obrambenim okolnim zidom. Prilikom pregradnje koja je uslijedila u prvoj polovici XVI. stoljeća vjerojatno su sagrađena stambena krila prostorije. Međutim pregradnja u XVIII. st. upravo je izravnanjem visina krovova svih dijelova kaštela okrnjila njegov obrambeni karakter i fizionomiju. Međutim, usprkos svih dodataka, Kaštel djeluje kao jedna skladna zatvorena cjelina, te mu nepravilnost osnove, nepravilnost u obradi detalja i pojedinih elemenata daje specifični značaj i karakteristiku. Seoska cjelina, dio naselja Praputnjak, također je registrirana kao spomenik kulture. Povijesni izvori upućuju da je u 15. i 16. stoljeću na obradivom području kraške ponikve, uz prometnicu, uz Dolac, postojalo više samostalnih zaseoka. Izgradnjom Karolinske ceste (od 1725. do 1732. g.) uz koju su se tijekom 18. i 19. stoljeća izgrađivale okućnice, formiralo se jedinstveno naselje (tzv. uličnog tipa) Praputnjak. Praputnjak u cjelini predstavlja vrlo značajan prostor nekadašnje Vinodolske knežije i Bakarske gospoštije, zbog sveukupne organizacije prostora (matrica naselja) te pojedinih primjera tradicijske arhitekture. Prezidi u Bakru (spomenik kulture) datiraju još iz 18. stoljeća. Oblikovanje tog prostora, tj. pretvaranje šumskog područja u poljoprivredno na području između Bakra i Bakarca započelo je u 18. stoljeću, te se nastavilo i održavalo do 30-tih godina 20. stoljeća. Krčenjem šume, prenošenjem zemlje i podzidavanjem tla kamenom u suho (prezid) te sadnjom vinove loze stečen je karakterističan terasasti oblik padine. Težnja za revitalizacijom krajolika Bakarskog zaljeva s naglaskom na tradicionalnim nasadima vinove loze ostvariva je vjerojatno samo putem uređenja manjeg dijela tog prostora - poligona - koji bi na zoran način svjedočio o kulturno-povijesnim vrijednostima područja, što se danas i radi na jednom dijelu područja. Stari grad Hreljin – Gradina, razvaline napuštenog grada iznad Bakarca na brijegu i visini od 321 m nad morem. Na tom starom Hreljinskom gradu i danas postoji crkvica Blažene Djevice Marije. Tko je i kada sagradio utvrđeni grad Hreljin nije zapisano, iako se Hreljin prvi put spominje u pisanim dokumentima 1225. godine.

PRIRODNE LJEPOTE

Najveći prirodni potencijal Grada je Nacionalni park Risnjak koji se nalazi na površini od 3.200 ha, te se dijelom od 180 ha se nalazi na području grada Bakra. Zbog svojih prirodnih znamenitosti i ljepota, 1953. godine je uvršten na listu zaštićenih parkova. Temeljni prirodni fenomeni područja nacionalnog parka Risnjak je sačuvana vegetacija (s više od tridesetak specifičnih biljnih zajednica), te raščlanjenost reljefa i bogatstvo geomorfoloških oblika karakterističnih za krško područje (škrape, ponori, jame, ponikve, uvale i krška polja). Isto tako, potrebno je napomenuti da je danas temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićen krajnji, sjeverni dio područja Grada Bakra i to kao dio nacionalnog parka Risnjak. Potrebno je spomenuti i Jaz u naselju Bakar, dio obalne šetnice, jezero sa slatkom vodom neposredno u dodiru s morskom obalom.

MANIFESTACIJE

Na području Grada Bakra djeluju brojna kulturno umjetnička društva i udruge koje njeguju tradiciju i običaje bakarskog kraja. Od manifestacija koje imaju značaj za grad te su se u skladu s tim istaknule s obzirom na dugodišnju tradiciju, specifični karakter, sudionike i sl. valja istaknuti: Maškarani relly Paris – Bakar, Međunarodnu bakarsku veslačku regatu, Svečanu povorku gradskih straži, Margaretin sajam, Bakarsku noć i slično. Osim navedenih, održavaju se i brojne kulturne manifestacije u svakom naselju, međutim najznačanije je „Margaretino ljeto“ koje se organizira svake godine krajem lipnja do početka kolovoza, te susret likovnih stvaratelja „Mare croaticum“.

GOSPODARSTVO

 Gospodarski razvoj Grada Bakra u posljednjih nekoliko desetljeća bi je uvelike određen prisustvom koksare kao glavnog gospodarskog subjekta. Njenim zatvaranjem 1994.g. došlo je do velikih promjena u strukturi gospodarstva, pa su ključni gospodarski sektori danas: prerađivačka industrija, prijevoz, skladištenje i veze, te trgovina. Na području Grada registrirano je više od 130 obrta od kojih većina pripada uslužnim djelatnostima, te gotovo 200 trgovačkih društava registriranih najviše za djelatnost preređivačke industrije i trgovine. Većina prerađivačke industrije smještena je u Industrijsku zonu Kukuljanovo koja predstavlja vrlo važan segment gospodarskog razvoja Grada Bakra, a koje je po svojoj veličini među najvećima u Republici Hrvatskoj. Smještena je na području istočne granice riječkog prstena u zaleđu Bakra, u naselju Kukujanovo. Ukupna, a time i maksimalno moguća površina zone iznosi oko 500 ha, od čega je oko 200 ha privredeno svrsi i trenutno se koristi. Cjelokupna Zona podijeljena je u tri radne zone i to: R-27, R-29/I i R-29/II. Radna zona R-27 zauzima površinu od oko 300 ha i ima velike prednosti za daljnji razvitak budući su do sada dovršeni glavni infrastrukturni zahvati (izgrađene su prilazne prometnice povezane sa glavnom državnom cestom, konstruiran glavni dio vodoopskrbnog sustava (sanitarni i protupožarni vodovod) te veći dio kanalizacijskog sustava otpadnih i oborinskih voda. Radna zona R-29/I prostire se na cca 100 ha površine, što predstavlja oko 20% ukupne površine Zone, smještena je na području zvanom „Podola“ nedaleko postojeće regionalne prometnice, te su u istoj uglavnom izgrađene interne prometnice koja i glavna prometnica koja ovu zonu povezuje sa zonom R-27, kao i sustavi opskrbe pitkom vodom i električnom energijom koji zadovoljavaju potrebe sadašnjih korisnika. Radna zona R-29/II prostire se na oko 100 ha površine, te je svojom veličinom identična zoni R-29/I no još uvijek nije uređena, u tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja. U Industrijskoj zoni Kukuljanovo trenutno posluje 120 poslovnih subjekata koji zapošljavaju oko 3180 radnika, a raspon djelatnosti kreće se od crne metalurgije, preko prerade plastičnih masa i metalne konstrukcije, proizvodnje odjevnih predmeta, proizvodnje mesnih prerađevina, do skladišnog prostora i trgovačkih centara. Više o zoni na http://www.ind-zone.com.

Tomislav Klarić