Biograd na Moru

Biograd na moru, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra, prema popisu iz 2001. godine ima 5.259 stanovnika. Smješten je na malom polutoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom.

Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribolovu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman. Nalazi se na glavnoj magistralnoj cesti Zadar - Split (M2, E65). Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane I Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Zahvaljujući svom položaju na najrazvedenijem dijelu hrvatske obale Jadrana, ovo područje pruža izvrsne mogućnosti za nautički turizam i plovidbu kao malo koji dio Sredozemlja. U neposrednoj blizini nalaze se tri Nacionalna parka: Paklenica, Kornatski arhipelag i Krka, kao i Parkovi prirode Telaščica i Vransko jezero.

Osim po svojem kulturnom i povijesnom naslijeđu, Biograd je također poznat po lijepim plažama, slikovitim uvalama i raznim smještajnim pogodnostima. U gradu postoji mnogo restorana s ponudom specijaliteta domaće i međunarodne kuhinje.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Brojni kulturni i zabavni programi i sportska događanja u ponudi su tijekom ljetnih mjeseci: pučke fešte na otvorenom, na vaterpolskom bazenu kod Hotela Ilirija, u kinu; sportski turniri i natjecanja se redovito održavaju.



Slikoviti Pašmanski kanal s nizom malih otoka štiti Biograd i njegovu rivijeru od jakih vjetrova s mora, što je prednost za kupače i nautičare. Nude se izleti s brodom u Kornatski arhipelag, kao i izleti u obližnji Park prirode Telaščica. U neposrednoj blizini (7km) je Vransko jezero, najveće jezero u Hrvatskoj, bogato slatkovodnom ribom. Ribolovni izleti su također organizirani.
Biograd ima jedan od najvećih i najopremljenijih teniskih kampova u ovom dijelu Jadrana, sastoji se od 14 teniskih terena s zemljanom podlogom i 6 terena s tvrdom podlogom. Nalazi se u borovoj šumi, uz plažu. Biograd pruža izvrsne mogućnosti za jedrenje i ronjenje i također nudi tečajeve jedrenja i ronjenja.

Biograd je luka često posjećena od nautičara čije je odredište Kornatski arhipelag. Regate, škole jedrenja i druge nautičke aktivnosti organizirane su kroz cijelu godinu. Biogradske marine imaju 1000 vezova u moru i 200 mjesta na kopnu i otvorene su kroz cijelu godinu.

Ivan Knez

  Datum i mjesto rođenja: 9. studeni 1964. godine, Medviđa

Bračno stanje: Oženjen, 3 malodobne djece

Obrazovanje:
- Agronomski fakultet, Zagreb (1985. - 1990.)
Smjer: Stočarstvo
Zvanje: diplomirani inženjer agronomije
- Srednja škola Biograd na Moru (1978. - 1982.)
Smjer: poljoprivreda
Zvanje: poljoprivredni tehničar

Radno iskustvo:
- Izabran na mjesto gradonačelnika Grada Biograda na Moru 2006. godine
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje (2005. - ), Pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje, Zadar
- Zadarska županija (2003. - 2005.), Pomoćnik pročelnika za turizam
- Državni inspektorat u Zadru (2001. - 2003.), Inspektor za gospodarstvo
- Zadarska županija, ispostava Biograd na Moru (1994. - 2001.), inspektor za poljoprivredu i šumarstvo
- Policijska uprava, Ispostava Biograd na Moru (1994.), policijski službenik

Strani jezici:
- Poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu

Dopunska znanja i vještine:
- Poznavanje rada na računalu
- Položen vozački ispit B i C kategorije

Jedan od glavnih nositelja gospodarskog razvitka je turizam.

• Prirodni fenomeni i društveni pull faktori kao osnova razvoja turizma jesu:
• ugodna i blaga mediteranska klima
• razveden otočni arhipelag s većim brojem fizionomski zanimljivih naselja, brojnim atraktivnim i zaštićenim uvalama, zanimljivim podmorjem i sl.
• obalno područje s brojnim plažama, lučicama i marinama u funkciji nautičkog turizma, zanimljivim naseljima i visokovrijednim pejzažima,
• tri nacionalna parka u neposrednoj blizini: Kornati, Paklenica i Krka,
• tri parka prirode: Velebit, Telašćica i Vransko jezero
• bogato kulturno-povijesno nasljeđe
• krški fenomen kanjona rijeke Zrmanje s okolicom (manastir Krupa i grad Obrovac)
• nekoliko speloloških lokacija na području Velebita i u Ličko-pounskom prostoru (Cerovačke pećine, Modriča spilja).
• povoljan prometni položaj.

 
Zone ugostiteljsko-turističke namjene protežu se od stare gradske jezgre prema JI dodo administrativne granice sa Općinom Pakoštane.
Nautički turizam treba postati jedan od temeljnih oblika turističke ponude. Plovni akvatorij između brojnih otoka, uvala, kanala, otočića i hridi izvanredan su mamac brojnim nautičarima koji od ranog proljeća do kasne jeseni plove u ovim vodama. Postoji i prilično dobra infrastruktura, koja se sastoji od 720 vezova. No, nautički turizam ne može biti samo ponuda sigurnog veza i eventualno nekih osnovnih životnih i nautičkih potrepština, što znači da koncepcija turističkog razvitka ne mora ići nužno na kvantitativno povećanje prometa uz minimalne cijene i male ekonomske učinke. Vrlo je značajno posvetiti pažnju kvaliteti usluge i servisa nautičarima.

Turistički proizvod trebao bi sadržavati slijedeće oblike ponude:

• Kupališno-rekreativni turizam (koji uključuje brojne rekreativne i zabavne aktivnosti )
• Izletnički turizam (pučinski otoci, posjete nacionalnim parkovima, parkovima prirode, upoznavanje s okolicom)
• Lovni turizam (koji se ne odvija neposredno na području grada ali se koriste gradski smještajni kapaciteti i prateće usluge)
• Studijski turizam (široki tematski spektar proučavanja)
• Tranzitni turizam (odmorišna točka na putu od krajnje sjeverozapadne do krajnje jugoistočne točke hrvatske obale, te od sjevera do krajnjeg juga Hrvatske)
• Kongresni turizam (kao povijesni grad s razvijenom urbanom infrastrukturom i prometnom pristupačnošću ima izvanredne mogućnosti, posebno izvan kupališne sezone)
• Gradski turizam (obilasci povijesnih, kulturnih i arheoloških znamenitosti)
• Planinarski, alpinistički i speleološki turizam (Velebit u neposrednoj blizini, s brojnim izletničko-planinarskim pravcima, alpinističkim lokalitetima, speleološkim objektima, kraškim oblicima i endemskom florom.

Izvaci iz Prostornog plana uređenja Grada Biograda na Moru (Zadarska županija, Zavod za prostorno planiranje, 2005)