Biskupija

Prostor općina Biskupija pripada Kninskom gravitacijskom području koje predstavlja područje od posebnog državnog i geostrateškog interesa unutar kojeg je prisutna etnička, vjerska, kulturna i civilizacijska raznolikost između hrvatsko-katoličkog i srpsko-pravoslavnog stanovništva.
...
Općina Biskupija je dio Dalmatinske zagore. Smještena na sjevernom kopnenom dijelu Šibensko kninske županije u neposrednoj blizini Knina kao drugim gradom po veličini unutar Županije. Pruža se u središnjem dijelu Dalmacije, na njezinom spoju sa Likom. Na tom području najviše se približavaju planinski lanci i grebeni Velebita i Plješivice sa sjeverozapada, te Dinare, Svilaje s Kozjakom i Promine sa jugoistoka utječući da se na tom širem prostoru nalazi složeno hidrografsko čvorište.
Općina Biskupija ima površinu od 135,45m², što čini 4,4% teritorija Županije. Gustoća naseljenosti danas iznosi 18,04 stanovnika/km². Obuhvaća 8 statističkih naselja, i to: Biskupija, Markovac, Orlić, Ramljane, Riđane, Uzdolje, Vrbnik i Zvjerinjac.

Klimatske značajke

Ističu se relativno visoke ljetne (srednja temperatura srpnja iznosi 23,5^oC) i niske zimske temperature zraka (srednja temperatura siječnja 5,1^oC), izrazito mediteranski režim padalina (prosječno godišnje padne 1262 mm oborina) sa zimskim maksimumom i ljetnim minimumom, tako da vladaju ljetne žege i suše, te vlažne, hladne i vjetrovite zime (hladna bura i vlažno jugo). Snijeg se gotovo redovito javlja, a kad ga nema, bura predstavlja problem i stvara poteškoće u odvijanju redovnog i sigurnog prometa.
Najbolji indikator takvih klimatskih obilježja je submediteranska listopadna vegetacija (hrast medunac, crni grab, ali i crni i alepski bor), degradiranog oblika u nižim predjelima, te brdska i gorska vegetacija (hrast kitnjak, obični grab, šuma bukve i jele) i predplaninska i planinska vegetacija (šuma bukve i klekovina bora) na višim padinama Dinare. Agrarne površine s kulturama se nalaze na plodnim površinama Kninskog polja.

Hidrografija

Šire područje općine Biskupija obilježavaju brojni hidrografski fenomeni. Područje je izrazito bogato vodama, gdje su nepropusne naslage u dnu Kosova polja uvjetovale istjecanje podzemne vode iz karbonatnog zaleđa na niz izvora. U slivu rijeke Krke, kao najznačajnijem vodotoku, javljaju se brojni vodotoci i bujice. Rijeka Krka je recipijent značajnijih vodnih tokova, općinom prolazi rijeka Kosovčica koja prolazi Kosovskim polje i na području općine Grada Knina se ulijeva u Krku. Kosovčica ne presušuje ali znatno oscilira (0,25 ljeti do 4 m3/sec. zimi). Kosovčica inače sabire vodu iz brojnih vrela sa zapadne (6 nestalnih vrela) i istočne strane polja (7 vrela od kojih su neka stalna). Pored Kosovčice Kosovim poljem ima ide rječica – potok Mijanovac, potok Potok te brojni manji vodotoci. Posebno se ističu izvori Lopuško vrelo, izvor Kosovčice i Begovac.
...

Izvaci iz Prostornog plana uređenja općine Biskupija (URBOS doo Split, 2006)

Damjan Berić

 BISKUPIJA - Zahvaljujući javnim radovima područje općine Biskupija danas izgleda dosta urednije i ušminkanije nego ranije. Groblja, zelene površine, poljski putevi i ostale površine uređene su i novim izgledom svjedoče da se o njima netko brine.
Na području Biskupije nalazi se čak 12 groblja, pa nije teško zamisliti kakvu su sliku ona ranije pružala, a kakvu danas kada su očišćena od višegodišnjih naslaga vijenaca i svijeća te drugog materijala. Pokošena je trava, uređeni su pristupi crkvama i grobljima, sanirani putevi... Sve u svemu javni radovi na kojima je na šest mjeseci bilo angažirano šest mještana Biskupije pokazali su dobre rezultate kojima je zadovoljan i načelnik Biskupije Damjan Berić.

Zadovoljni zaradom

»Ljudi su zadovoljni poslom i zaradom od oko 3000 kuna kojom popunjavaju kućni budžet. Da nije bilo posljedica gospodarske krize u jedinom poduzeću koje djeluje na našem području, a riječ je o Knaufu, ne bi dvadesetak ljudi ostalo bez posla. Sada im pomažemo pružajući im priliku da kroz javne radove nešto zarade i tako prebrode ovo razdoblje u kojem su, nadamo se, privremeno«, kaže načelnik Berić. Općina Biskupija sastoji se od osam raštrkanih naselja u kojima živi oko 2000 stanovnika, uglavnom starije životne dobi. Zaposleno je njih stotinjak, najviše u Knaufu.
»Sva naselja u Biskupiji još uvijek nemaju pitku vodu. Krenuli smo u izradu projekta koji govorida bi rješavanje vodoopskrbnog problema koštalo oko pet milijuna kuna. Dokumentacija je, kaže Berić, u pripremi, a projekt će financirati Europska  investicijskabanka.

Uređenje prometnica

Načelnik Berić najavljuje uređenje prometnica kroz sva mjesta u općini i otkiva nam kako im je cilj stari školski objekt urediti i prenamijeniti u dom za stare i nemoćne. Korisnika ne bi nedostajalo, a dom bi bio dobra prilika za zapošljavanje ženske radne snage. Radi se i na izmjenama i dopunama PP-a kako bi utvrdili poduzetničku zonu i privukli kvalitetne ulagače.
Općina Biskupija ne može samostalno funkcionirati i uvelike ovisi o pomoći države i dotacijama. Zahvaljujući činjenici što na njihovu prostoru u Kosovu djeluje Knauf, godišnje po osnovi poreza na dobit u svoj proračun inkasiraju oko pet milijuna kuna.
Inače, Biskupija se ranije nazivala Pet crkava. Taj naziv prvi se put spomenuo u dokumentu o pogibiji hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira 1088. godine. Današnji naziv potječe od sjedišta kninskog biskupa.

Srijeda, 2. rujna 2009. Vjesnik

Ciljevi i zadaci prostornog razvitka polaze od trajnog cilja razvoja - osiguranje stabilnog i trajnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih interesa stanovništva a istovremeno budućim generacijama ostaviti u nasljeđe kvalitetan i očuvan prostor i okoliš, nužan za njihov život i razvitak.
...

• Uvažavanju usklađenog razvoja bitnih sustava (infrastrukture, stanovanja, poljoprivrede, zaštite voda i vodotoka, zaštite čovjekove okoline i sl.).
• Obnova i razvoj sela treba omogućiti prihode stanovništva u skladu sa standardima općinskog stanovništva, ali pri tom treba očuvati karakter sela, prirodnih i kulturnih dobara.
• Raštrkana i usitnjena mreža naselja, kao i niska razina gustoće naseljenosti će u budućem razdoblju otežavati stvaranje disperzivne i funkcionalno integrirane mreže naselja, pa bi kroz planerske postavke organizaciju života trebalo usmjeravati na racionalnu organizaciju tj. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život (okopoljski prostori). Umjesto emigracije iz naselja koja su smještena na rubovima polja i u planinskim područjima, a koja su udaljena od koncentriranijih grupacija, potrebno je razviti dobru komunikacijsku mrežu i opremu objektima infrastrukture i društvenog standarda. Dakle, u budućem razvoju neophodno je protežirati proces opreme naselja, stvaranja urbanog i socijalnog miljea pogodnog za život.
• Racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život.
  Evidentne mogućnosti za razvoj poljodjelstva uz krajobrazne odlike potrebno je u budućem razvoju tretirati na adekvatan način. Uvjete za poljodjelsku proizvodnju treba stvarati s karakterom krajobraza i zaštite okoliša. Razvojne opcije temeljiti i na uključivanju u razvojne sustave turističkog područja i kao dio ukupne turističke ponude (turizam u seljačkim gospodarstvima, rekreacijski, izletnički turizam i sl.). U polaznom trenutku nije na tim izvorima moguće graditi ubrzan gospodarski razvoj.
• Poticanju iseljavanja manjih i srednjih poduzeća u ruralni prostor. Usmjerenosti na podizanju vrijednosti lokalnih primarnih proizvoda, korištenju tradicijskih vještina, lokalnoj kontroli samostalnog i dioničkog poduzetništva. Decentralizacija proizvodnje znači veće korištenje uporednih prednosti pojedine proizvodnje i usluga na selu.
• Razvoj biskupijskog područja potrebno je vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline posebno zaštite podzemnih voda i rješavanja problema otpada (deponij). Prioritet u usmjeravanju budućeg razvitka ovog područja predstavlja postepena prestrukturacija gospodarstva i forsiranje djelatnosti koje koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda i uz to vezana prerađivačka industrija), te usklađivanje širenja i razvoja naselja s realnim demografskim potencijalom.
• Činjenici o kojoj treba voditi računa, da gospodarski, demografski i urbanistički razvitak ne izazove neke negativne efekte, prvenstveno s ekološkog aspekta. Stoga je prioritetna zaštita podzemnih voda, te pri izboru gospodarskih aktivnosti treba isključiti one koje mogu predstavljati potencijalnog zagađivača.
• Populacijskom politikom, vođenom i praćenom na Državnom i županijskom nivou, potrebno je utjecati na zaustavljanje depopulacije ovog prostora.


Izvaci iz Prostornog plana uređenja općine Biskupija (URBOS doo Split, 2006)