Općina Drenovci prostire se na 200,02 km2; prema popisu stanovništva 1991. godine imala je 7202,
a 2001. g. 7424. stanovnika, koji su živjeli u statistički promatrano 5 naselja: Drenovci, Đurići, Posavski
Podgajci, Račinovci i Rajevo Selo.

Smještaj
Općina Drenovci smjestila se u istočnom ravničarskom dijelu županije na prostoru spačvanskog bazena. Jugozapadni rub promatranog prostora definiran je rijekom Savom, a istočni kompleksom spačvanskih šuma. Teren je po svojim karakteristikama ravničarski, s površinama koje su po namjeni šume ili poljoprivredno zemljište. Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom. Općina, ima razmjerno povoljan geoprometni položaj, obzirom da u neposrednoj blizini njenog prostora prolaze važni državni i međudržavni prometni (cestovni i željeznički) koridori. Iako su čvorišta kako postojeća, tako i planirana na navedenim prometnim koridorima, izvan prostora Općine to ne umanjuje njen povoljan geoprometni položaj.

Prirodne svojstvenosti kraja
Osnovna reljefna osobina područja Općine Drenovci je monoton ravničarski teren. Od nešto nižeg područja na sjeveru općine do središnjeg dijela općine s nadmorskim visinama naselja i do 85,0 m.n.m. Nizak kraj s visokom podzemnom vodom u prošlosti je često bio plavljen. Posljedica toga je i smještaj naselja na tzv. "gredama" tj. nešto višim potezima koji su osiguravali kakvu-takvu sigurnost od visokog vodostaja Save.

Vode
Južno od općine, prostor uz Savu, koji obuhvaća naselja Račinovci i Đurići, a proteže se južno od Rajevog Sela u hidrogeološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka, pijeska, glinovitog pijeska, praha i gline, koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimentiranim lesom.
Izdašnost je vrlo dobra, kao i provodnost. Mogući su bunari s prosječnom izdašnošću većom od 50 l/s.
Od značajnijih objekata za zahvat vode postoje bunari u Drenovcima i Posavskim Podgajcima. Voda je bila jedan od najvažnijih činilaca razvoja ovog područja, a diktirala je razvitak naselja, način stanovanja i djelatnost ljudi. Imajući u vidu veliku važnost i značajan utjecaj vode potrebno je razmotriti hidrološke elemente kao i njihov utjecaj na formiranje postojećeg stanja. Već je napisano da područje općine Drenovci obiluje mnoštvom većih i manjih vodotoka kanala i bara. Južnim dijelom protiče rijeka Sava, a tu su i vodotoci Obošnica, Teča, Konuša, Drenovača, Božulo, Bistra i niz manjih. Podzemne vode pod utjecajem su Save te gotovo prate njen režim.
Sava je najveći vodotok ovog područja,a drugi po veličini Bosut.

Klima
Klimatske prilike prostora općine Drenovci odraz su klimatskih karakteristika šireg prostora i položaja općine prema panonskom, ravničarskom dijelu šireg područja, te otvorenosti prostora općine prema području županije i šire. Klimatske prilike ovog prostora, uglavnom, se odlikuju kontinentalnim karkteristikama, što se prvenstveno ogleda u prosječnoj godišnjoj količini i sezonskom rasporedu oborina.
U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadranta na koje otpada više od jedne petine strujanja godišnjoj raspodjeli strujanja zraka, a prema izvršenim mjerenjima, rijetki su jaki vjetrovi, prosječno godišnje 4,9 dana s jakim vjetrom jačine 6 bofora, a svega 0,4 dana godišnje s olujnim vjetrom jačine 8 bofora. Pojave magle vezane su za razdoblje od X-II mjeseca, što znači da su česte u jesenskom i zimskom
razdoblju. Godišnje se u prosjeku magla javlja oko 44 dana.

Kulturno-povijesna baština
Značajno ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvitak treba imati kulturno-povijesno naslijeđe.Na području općine Drenovci od povijesnih naselja dosad je nije bila zaštićena ni jedna povijesna jezgra naselja. Upisom u Registar nepokretnih spomenika kulture zaštićena je župna crkva sv. Mihovila Arhanđela u Drenovcima.


Prostorno-razvojne i resursne značajke
Potencijal skoro svakog prostora, pa tako i prostora na kojemu se prostire Općina za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj zavisi i ogleda se u nekoliko povoljnih, odnosno nepovoljnih čimbenika. Načelno to bi prvenstveno trebali biti:
• prostor i okoliš sa svojim resursima i elementima koji se u njemu pojavljuju i koji predstavljaju prirodni temelj svakog života i razvitka;
• stanovništvo, broj, struktura, raspodjela, osobine, način života i njegove potrebe;
• sustav zajedničkog života stanovništva, mreža naselja i manjih središta u mreži seoskih naselja;
• povezanost pojedinih područja Općine međusobno i sa širim državnim prostorom, cestovnim i drugim infrastrukturnim sustavima;
• postojeće gospodarske jedinice razmještene u prostoru, njihova proizvodna i uslužna funkcija;
• sustav društvenih službi i njihovi objekti, obrazovne, kultura, zdravstvo, socijalna skrb itd.;
• organizacija od Države do Općine/Grada u svim njenim oblicima, do sustava lokalne uprave i samouprave;
• geopolitički položaj, gospodarsko i strateško okruženje.

Općenito, posebnim vrijednostima prostora smatraju se:
• zaštićena područja prirode;
• spomenici graditeljske baštine;
• resursi: prirodne šume, nezagađena tla, rezerve pitke vode, očuvani kultivirani krajobraz.
Zastupljenost prethodno navedenih prostornih vrijednosti u Općini je razmjerno umjerenog intenziteta.

Društvene djelatnosti
Sustav društvenih djelatnosti razvijen je sukladno razini razvijenosti cijele Općine. Postojeća mreža društvenih djelatnosti smještena je uglavnom u sklopu općinskog središta Drenovci. Izvan središta Općine u drugim naseljima smještene su uglavnom samo osnovne škole. Bez obzira na trenutno stanje gospodarstva,industrijska i obrtnička tradicija postoji. Postoje i razmjerno značajnije građevne aktivnosti u izgradnji novih gospodarskih građevina.

Gospodarstvo
Industrija pokazuje smanjenje učešće u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim jer je industrija ipak nositelj razvoja i zapošljavanja. Nova industrijska proizvodnja još je preslaba da bi potaknula razvoj gospodarstva, a stare tradicijske industrijske djelatnosti smanjuju svoje učešće u proizvodnji i zapošljavanju. U razdoblju 1993. do 1997. industrijska proizvodnja pokazuje stalno opadanje. Budući da je proces preustrojstva gospodarstva tek otpočeo, očekuje se daleko veći razvoj industrije u budućnosti, što bi se trebalo odraziti i u Općini u kojoj danas nema velikih industrijskih pogona.
Obrtništvo je kao tradicija vrlo dugo prisutno na području Općine. Obrti su se razvijali prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Temeljna obilježja politike ranijeg sustava prema obrtništvu odnosila su se na ograničavanje razvoja privatnog sektora fiskalnim i drugim nestimulativnim mjerama ekonomske politike. Obrtništvo je bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Te se posljedice još osjećaju. Danas se ono treba nametnuti kao snažan gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz obogaćivanje tržišta raznovrsnim proizvodima i uslugama. Ono treba biti poticaj novog proizvodnog i uslužnog zapošljavanja i izgradnje kvalitetnih stručnih kadrova.
Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije osobito jako razvijeno iako oranice i ostale obradive površine zauzimaju skoro polovicu površine Općine. Već nekoliko desetljeća razvoj poljodjelstva u Općini kao i u Županiji odlikuje napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjio interes za poljoprivrednu proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobradivih oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), ali se stvarno ne obrađuju, na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva se iz više razloga dugi niz godina smanjuje. Većina zaposlenog stanovništva u drugim djelatnostima bavi se i poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova
rascjepkanost. Poljoprivredu Općine odlikuje voćarska, ratarska i povrtlarska proizvodnja.
Vinogradarstvo je manje tipična grana iako danas pokazuje znakove pojačanog rasta.
U stočarstvu orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi.

Jakša Šestić

rođen sam 22.01.1954. godine u Brčkom, osnovnu školu pohađao sam u Račinovcima u Slavoniji, a srednju školu u Zagrebu, zanat i tehničku školu. Nakon srednje škole dvije godine radio sam u tvornici „Prvomajska „ u Zagrebu. Nakon dvogodišnjeg rada nastavljam školovanje i završavam Pedagošku Akademiju u Zagrebu, smjer hrvatski ili srpski jezik, a poslije više stručne spreme, prelazim na Filozofski fakultet , gdje 1986. godine diplomiram kao profesor-smjer hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti.
Jedanaest godina radio sam kao nastavnik i profesor u osnovnoj školi.U 1990. godini nakon demokratskih izbora, imenovan sam za Voditelja Sekretarijata društvenih djelatnosti, a nedugo potom i za potpredsjednika Izvršnog vijeća Općine Županja.Navedenu dužnost sam obavljao u najtežim ratnim okolnostima uz svakodnevno granatiranje grada i okolnih naselja,uz svakodnevnu pripremu Općine Županja za obranu i paralelno vođenje pregovora u Šidu.
Od 04.svibnja 1993. godine zaposlen sam u Croatia banci d.d. Zagreb kao direktor Filijale Županja koju sam osnivao i danas radim na mjestu Savjetnika Uprave Croatia Banka d.d. Zagreb. Od 01.veljače 2008. godine do 31. prosinca 2009. godine imenovan sam za Zamjenika predsjednika Uprave tvrtke Sladorana d.d. Županja, koju sam zajedno s predsjednikom Uprave uspješno vodio do privatizacije.
Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na Ekonomskom fakultetu uspješno sam završio Program usavršavanja za korporativno upravljanje za članove Nadzornih odbora i Upravnih vijeća 10.lipnja 2008. godine u Osijeku.
Što se tiče poznavanja stranih jezika, stekao sam osnovno znanje slovenkog jezika i kroz školovanje učio sam njemački i engleski jezik.Pohađao sam tečaj engleskog jezika u Županji u privatnim školama za strane jezike , nekoliko stupnjeva.
Na području lokalne samouprave sudjelujem vrlo aktivno.U društvenom životu lokalne zajednice bio sam član Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije i predsjednik Odbora za financije.U dva četverogodišnja mandata obnašao sam volonterski dužnost načelnika Općine Drenovci, predsjednik sam sportskog društva, član sam uredništva časopisa „Hrašće“. Sada obnašam dužnost načelnika Općine Drenovci u trećem mandatu. Trenutno sam i član Upravnog vijeća Doma zdravlja Županja i predsjednik Školskog odbora.
Najduži period svog rada proveo sam u Croatia banci d.d., duže od 15 godina. U 2004. godini. Otvorili smo u Vukovaru Poslovnicu Croatia banke d.d., koja je danas samostalna Podružnica, a u 2008. godini otvorena je Poslovnica Drenovci koje je u sklopu Podružnice Županja.. Od samog početka Croatia banke d.d. sudjelovao sam u osnivanju Podružnice Županja i u tijeku navedenog perioda sudjelovao sam u osnivanju mreže Podružnica u Slavoniji, rezultati poslovanja Croatia banke d.d. u Županiji Vukovarsko-srijemskoj najviše govore o radu u financijskoj instituciji.
Od samih početaka demokracije 1989. god. sudjelujem u osnivanju HDZ-a, a i danas sam Predsjednik Općinskog odbora HDZ Drenovci i član Županijskog predsjedništva HDZ.