linkovi
Projekt podržali
POVIJEST
Samo mjesto Dubrava vuče svoje korijene iz duboke prošlosti, a što dokazuju i mnogi povijesni izvori. Dubrava se prvi puta spominje 1134.godine u povelji ostrogonskog nadbiskupa Felicijana koja svjedoči o tome da je ugarski kralj Ladislav 1094.godine Dubravu kao posjed darovao zagrebačkom biskupu. U Dubravi je 06. siječnja 1527.godine za hrvatsko-ugarskog kralja izabran Ivan Zapolja, a često je u Dubravi stolovao i hrvatski Sabor. Crkva Sv. Margarete spominje se jos u 13. stoljecu. Razrušena je u napadima Turaka, a Dubravci su uspjeli ždonekle obraniti Dubravu te je u znak sjećanja na te bitke crkva obojena u crveno kao simbol prolivene krvi Turaka koja je bila zakrvavila sanac koji je okruzivao bedem. Bedem je imao 9 kula i 4 izlaza iz grada koji su bili okrenuti prema stranama svijeta.
U Dubravi je 06. siječnja 1527. godine za hrvatsko-ugarskog kralja izabran Ivan Zapolja, a često je u Dubravi stolovao i hrvatski Sabor. Crkva Sv. Margarete spominje se još u 13. stoljeću. Razrušena je u napadima Turaka, a Dubravci su uspjeli donekle obraniti Dubravu te je u znak sjećanja na te bitke crkva obojena u crveno kao simbol prolivene krvi Turaka koja je bila zakrvavila šanac koji je okruživao bedem. Bedem je imao 9 kula i 4 izlaza iz grada koji su bili okrenuti prema stranama svijeta.

ZEMLJOPIS
Općina Dubrava proteže se na prostoru od 116 km2, danas je naselje Dubrava općinsko središte, kao što je to i bila do 1963. godine sa nešto manje od 5 500 stanovnika. Dubrava se nalazi u zagrebačkoj županiji na granici Moslavine i Prigorja, a susjedna su mu mjesta: zapadno Vrbovec - 12 km., jugoistočno Čazma - 13 km, jugozapadno Ivanić Grad - 22 km i sjeveroistočno Bjelovar - 28 km. Dubrava je izrazito poljoprivredno – stočarski kraj. Razvijene poljoprivredne grane su voćarstvo i povrtlarstvo. Zastupljene grane stočarstva na ovom području su svinjogojstvo i govedarstvo.



POZNATE OSOBE
Branka Pereglin, športašica, višestruka svjetska i europska prvakinja u streljaštvu (samostrel)
Slavko Ježić, književnik, književni povjesničar i prevoditelj
Ivan Zapolja, vojvoda i knez, protukralj Ferdinandu Habsburškog (1527. - 1540.) okrunjen u Dubravi
Ljudevit Šustek, svećenik i pisac povijesti Dubrave

ZNAMENITOSTI
U Dubravi još od 12. st. postoji župa, u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar.

Crkva Sv. Margarete
Crkva je bila lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758. - 1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara.

KULTURA
U Dubravi djeluje samo jedno kulturno-umjetničko društvo, "Frankopan". Okuplja mlade i njeguje tradiciju plesova i pjesama svojeg zavičaja ali i cijele sjeverozapadne i istočne Hrvatske.
Ostali vidovi kulture odražavaju se više ili manje na pojedinačnom trudu i radu pa je tako poznato slikarstvo sa nekoliko samoukih nadarenih slikara, zatim kulturna zbivanja koja se održavaju u "Štaglju" Kostanj 49, selu nedaleko Dubrave. Tamo se okupljaju glumci, glazbeni umjetnici, operni pjevači i sl., te izvode predstave nekoliko puta godišnje

Branimir Katalenac

...
Web: http://www.opcina-dubrava.hr/
Email Dubrava  
  RSS Dubrava  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org