NovostiOpćina Erdut se nalazi u Osječko baranjskoj županiji.
U svom sastavu ima naselja Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut
ÄLJMAŠ – mjesto u blizini ušća Drave u Dunav, zabilježeno prvi put kao posjed 1327. godine. U srednjem vijeku bilo je trgovačko – zanatsko mjesto. Oko 1745. imao je Aljmaš 64 kuće. Sada selo ima oko 230 kuća i, prema popisu iz 2001. godine, 580 stanovnika. U centru sela nalazi se župna crkva Gospe od Utočišta, sagrađena 1708. godine, srušena tokom rata 90-tih. Aljmaš je čuveno marijansko svetište gdje se, od 1704. godine, za Veliku Gospu (15.08.) slijevaju desetine hiljada vjernika iz šire okoline. Selo je poznato i po atraktivnim vikend naseljima, seoskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Starosjedioci Aljmaša, Hrvati, govore karakterističnim zapadnim staroekavskim narječjem sa starom akcentuacijom.
Smješten na obroncima Daljske planine, na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 32,36 km2, prosječne gustoće naseljenosti 20 st/km2. U 260 domaćinstava živi 645 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Aljmaška Planina, Čauševac, Dravsko Ušće i Hrastovo Polje. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, stočarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, turizam. U Aljmašu je područna škola OŠ Dalj, ambulanta opće medicine Doma zdravlja Osijek, područni poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, lovačka udruga , ribolovački klub , sjedište Turističke zajednice općine Erdut, nevladina udruga . Aljmaš je poznato marijansko svetište od 1704. godine, gdje se na Veliku Gospu (15.08.) stječe mnoštvo vjernika. Crkva Pohođenja Marijina, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine. Na mjestu stare crkve, porušene u Domovinskom ratu, izgrađena je nova crkva u modernom arhitektonskom ključu. Aljmaš tijekom godine posjeti preko 100.000 hodočasnika i turista.
BIJELO BRDO - Smješteno na obalama rukavca Stare Drave, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 36,64 km2; prosječene gustoće naseljenosti 58 st/km2. U 720 domaćinstava živi 2119 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Klisa Mala, Kestenjački rit, Vrtlog i Bijelo Brdo Planina. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja tjestenine, ugostiteljstvo, trgovina, pržionica kave i obrti. U Bijelo Brdu je osnovna škola, s oko 170 učenika, ambulanta opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, ljekarna, poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, Bjelobrdski sporstki klub, Bjelobrdski šahovski klub, SKUD , LD .
Crkva sv. Nikole izgrađena 1764. godine zaštićeno je kulturno dobro. U blizini Bijelog Brda otkrivene su dvije srednjovjekovne nekropole koje pripadaju tzv. Bjelobrdskoj kulturi.
DALJ - Smješten je na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od 67,75 km2; gustoća naseljenosti je 69 st/km2. Prema popisu iz 2001. godine, ima 4689 stanovnika, 1661 domaćinstvo. Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina Daljska, Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo.
Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo (stočarska farma), trgovina i obrti (aluminijska bravarija, vulkanizer, pilana.). U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12 000 knjiga, ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja.
Katedralna crkva svetog Dimitrija izgrađena je 1715. godine, a katolička crkva svetog Josipa 1912. godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom Domovinskog rata; obnovljena je 2004. godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st.
ERDUT – naselje smješteno uz Dunav na lesnom uzvišenju. Prvi put se spominje 1335. godine, kao Erdöd, a u smislu grada, 1472. godine kao Castelum Erdeed. Ime Erduta potiče od lokalnog mađarskog naziva i znači šumski put. Nakon turskog povlačenja, 1688. godine, Erdut preuzima carska bečka komora. Godine 1730. Erdut prelazi u ruke vlastelina Johana Baptiste Maksimilijana barona Zuana, zatim grofa Ivana Palfija, pa porodice Adamovića Čepinskih. U drugoj polovini XIX stoljeća, Erdut postaje posjed sremskog župana Ervina Čeha, a u posjedu porodice Čeh biće sve do nacionalizacije poslije 2. svj. rata.
Posle drugog svetskog rata, grofovska porodica Čeh odselila se u Austriju. Osam kćeri grof je poveo sa sobom, ali najmlađa, Etela, ostala je u Erdutu. Koristeći se pravom da izabere lične stvari koje će biti izuzete od nacionalizacije, ona je zadržala sve što je bilo zabeleženo u jednom tefteru od zmijske kože. Tu je, u stvari, bio zapisan deo porodičnog nasleđa njene majke, Poljakinje, spremljen za Etelin miraz. Etela se, međutim, nikad nije udala, budući da je njen verenik, visoki peštanski oficir, poginuo u bici na Ceru, ne stigavši da je usreći. Doživotnu verenicu neprežaljenog peštanksog oficira i pre drugog rata smatrali su luckastom. Posle njenog odbijanja da ode iz socijalističke Jugoslavije, trebalo je još samo da svoje ionako skučeno pravo svojine iskoristi tako što će zadržati stvarčice iz teftera, za koje se držalo da su bezvredne, pa da je proglase ludom.
Prema komorskom popisu stanovništva iz 1702. godine, Erdut broji oko 200 domaćinstava, a sada 331 domaćinstvo s 821 stanovnikom. U Erdutu postoje dvije crkve, katolička Svih Svetih (porušena u proteklom ratu) i pravoslavna sv. arh. Gavrila. Na bajiru iznad Dunava nalaze se ostaci srednjevjekovnog grada iz XV vijeka. Erdut je poznat kao vinogradarski kraj, s blizu 500 ha pod vinovom lozom i po vinariji koja proizvodi čuvena vina – erdutsku graševinu, pinot sivi, traminac, chardonay, zeleni silvanac, rajnski rizling, zweigelt.
Smješten je na istočnim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 152 m. Prostire se na površini od 30,64 km2, prosječne gustoće naseljenosti 31 st/km2. U 373 domaćinstva živi 964 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Ada, Erdut Mali, Erdut Novi, Erdutska Skela, Novi Prkos, Orašje Erdutsko, Oraški Put, Planina Erdutska, Podunavlje i Stari Prkos. Gospodarsku osnovu čine vinogradarstvo, vinarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina, ugostiteljstvo. U Erdutu je područna škola OŠ Dalj, ambulanta opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poljoprivredna ljekarna, poštanski ured HP-PS Osijek, carinarnica, DVD, UHVDR, lovačko društvo , ribolovno društvo . Crkva Svih Svetih, srušena 1991-1992., obnovljena je 2005. godine. Pravoslavna crkva svetog arhangela Gavrila restaurirana je 2003-2005. godine.
Značajna kulturna dobra u Erdutu su Srednjovjekovni Erdut, ostaci kula s kraja 15. stoljeća i dvorac Admović – Čeh iz sredine 19. stoljeća.
U svom sastavu ima naselja Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut
ÄLJMAŠ – mjesto u blizini ušća Drave u Dunav, zabilježeno prvi put kao posjed 1327. godine. U srednjem vijeku bilo je trgovačko – zanatsko mjesto. Oko 1745. imao je Aljmaš 64 kuće. Sada selo ima oko 230 kuća i, prema popisu iz 2001. godine, 580 stanovnika. U centru sela nalazi se župna crkva Gospe od Utočišta, sagrađena 1708. godine, srušena tokom rata 90-tih. Aljmaš je čuveno marijansko svetište gdje se, od 1704. godine, za Veliku Gospu (15.08.) slijevaju desetine hiljada vjernika iz šire okoline. Selo je poznato i po atraktivnim vikend naseljima, seoskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Starosjedioci Aljmaša, Hrvati, govore karakterističnim zapadnim staroekavskim narječjem sa starom akcentuacijom.
Smješten na obroncima Daljske planine, na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 32,36 km2, prosječne gustoće naseljenosti 20 st/km2. U 260 domaćinstava živi 645 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Aljmaška Planina, Čauševac, Dravsko Ušće i Hrastovo Polje. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, stočarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, turizam. U Aljmašu je područna škola OŠ Dalj, ambulanta opće medicine Doma zdravlja Osijek, područni poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, lovačka udruga , ribolovački klub , sjedište Turističke zajednice općine Erdut, nevladina udruga . Aljmaš je poznato marijansko svetište od 1704. godine, gdje se na Veliku Gospu (15.08.) stječe mnoštvo vjernika. Crkva Pohođenja Marijina, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine. Na mjestu stare crkve, porušene u Domovinskom ratu, izgrađena je nova crkva u modernom arhitektonskom ključu. Aljmaš tijekom godine posjeti preko 100.000 hodočasnika i turista.
BIJELO BRDO - Smješteno na obalama rukavca Stare Drave, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 93 m. Prostire se na površini od 36,64 km2; prosječene gustoće naseljenosti 58 st/km2. U 720 domaćinstava živi 2119 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Klisa Mala, Kestenjački rit, Vrtlog i Bijelo Brdo Planina. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja tjestenine, ugostiteljstvo, trgovina, pržionica kave i obrti. U Bijelo Brdu je osnovna škola, s oko 170 učenika, ambulanta opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, ljekarna, poštanski ured HP-PS Osijek, DVD, Bjelobrdski sporstki klub, Bjelobrdski šahovski klub, SKUD , LD .
Crkva sv. Nikole izgrađena 1764. godine zaštićeno je kulturno dobro. U blizini Bijelog Brda otkrivene su dvije srednjovjekovne nekropole koje pripadaju tzv. Bjelobrdskoj kulturi.
DALJ - Smješten je na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od 67,75 km2; gustoća naseljenosti je 69 st/km2. Prema popisu iz 2001. godine, ima 4689 stanovnika, 1661 domaćinstvo. Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina Daljska, Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo.
Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo (stočarska farma), trgovina i obrti (aluminijska bravarija, vulkanizer, pilana.). U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12 000 knjiga, ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja.
Katedralna crkva svetog Dimitrija izgrađena je 1715. godine, a katolička crkva svetog Josipa 1912. godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom Domovinskog rata; obnovljena je 2004. godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st.
ERDUT – naselje smješteno uz Dunav na lesnom uzvišenju. Prvi put se spominje 1335. godine, kao Erdöd, a u smislu grada, 1472. godine kao Castelum Erdeed. Ime Erduta potiče od lokalnog mađarskog naziva i znači šumski put. Nakon turskog povlačenja, 1688. godine, Erdut preuzima carska bečka komora. Godine 1730. Erdut prelazi u ruke vlastelina Johana Baptiste Maksimilijana barona Zuana, zatim grofa Ivana Palfija, pa porodice Adamovića Čepinskih. U drugoj polovini XIX stoljeća, Erdut postaje posjed sremskog župana Ervina Čeha, a u posjedu porodice Čeh biće sve do nacionalizacije poslije 2. svj. rata.
Posle drugog svetskog rata, grofovska porodica Čeh odselila se u Austriju. Osam kćeri grof je poveo sa sobom, ali najmlađa, Etela, ostala je u Erdutu. Koristeći se pravom da izabere lične stvari koje će biti izuzete od nacionalizacije, ona je zadržala sve što je bilo zabeleženo u jednom tefteru od zmijske kože. Tu je, u stvari, bio zapisan deo porodičnog nasleđa njene majke, Poljakinje, spremljen za Etelin miraz. Etela se, međutim, nikad nije udala, budući da je njen verenik, visoki peštanski oficir, poginuo u bici na Ceru, ne stigavši da je usreći. Doživotnu verenicu neprežaljenog peštanksog oficira i pre drugog rata smatrali su luckastom. Posle njenog odbijanja da ode iz socijalističke Jugoslavije, trebalo je još samo da svoje ionako skučeno pravo svojine iskoristi tako što će zadržati stvarčice iz teftera, za koje se držalo da su bezvredne, pa da je proglase ludom.
Prema komorskom popisu stanovništva iz 1702. godine, Erdut broji oko 200 domaćinstava, a sada 331 domaćinstvo s 821 stanovnikom. U Erdutu postoje dvije crkve, katolička Svih Svetih (porušena u proteklom ratu) i pravoslavna sv. arh. Gavrila. Na bajiru iznad Dunava nalaze se ostaci srednjevjekovnog grada iz XV vijeka. Erdut je poznat kao vinogradarski kraj, s blizu 500 ha pod vinovom lozom i po vinariji koja proizvodi čuvena vina – erdutsku graševinu, pinot sivi, traminac, chardonay, zeleni silvanac, rajnski rizling, zweigelt.
Smješten je na istočnim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 152 m. Prostire se na površini od 30,64 km2, prosječne gustoće naseljenosti 31 st/km2. U 373 domaćinstva živi 964 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci: Ada, Erdut Mali, Erdut Novi, Erdutska Skela, Novi Prkos, Orašje Erdutsko, Oraški Put, Planina Erdutska, Podunavlje i Stari Prkos. Gospodarsku osnovu čine vinogradarstvo, vinarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina, ugostiteljstvo. U Erdutu je područna škola OŠ Dalj, ambulanta opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poljoprivredna ljekarna, poštanski ured HP-PS Osijek, carinarnica, DVD, UHVDR, lovačko društvo , ribolovno društvo . Crkva Svih Svetih, srušena 1991-1992., obnovljena je 2005. godine. Pravoslavna crkva svetog arhangela Gavrila restaurirana je 2003-2005. godine.
Značajna kulturna dobra u Erdutu su Srednjovjekovni Erdut, ostaci kula s kraja 15. stoljeća i dvorac Admović – Čeh iz sredine 19. stoljeća.
Jugoslav Vesić
- rođen 01.06.1975. u Osijeku- oženjen, tri sina
- član vijeća općine Erdut od 2001do 2005, ispred SDSS-a
- zamjenik načelnika od 2005. do 2008. godine
- načelnik od 2008. do danas
- antivan u nogometnom klubu, KUD-u i drugim organizacijama društvenog života Dalja
- član vijeća srpske nacionalne manjine obž
Strateški cilj: Stvaranje uvjeta održivog razvoja. razvoja gospodarstva uz naglasak na poljoprivredu, turizam, uslužne djelatnosti, te ruralan prostor uz razvoj prometne povezanosti kako na području cijele Županije tako i sa širim okružennje
Prioritet: Stvaranje uvjeta za razvoj, povezivanje i umrežavanje gospodarstva.
Mjere: Istaknuti razvoj turističke ponude integriran prirodnim prednostima, čistom okolišu i podsvjesnim obilježjima.
Prioritet: Stvaranje uvjeta za razvoj, povezivanje i umrežavanje gospodarstva.
Mjere: Istaknuti razvoj turističke ponude integriran prirodnim prednostima, čistom okolišu i podsvjesnim obilježjima.
Poduzetničko razvojni centar općine Erdut ( http://porc.opcina-erdut.hr/ )
Vinska cesta erdutskog vinogorja ( http://vinskacesta.opcina-erdut.hr/ )
Vinska cesta erdutskog vinogorja ( http://vinskacesta.opcina-erdut.hr/ )
