Jedan od značajnih čimbenika u općem gospodarskom razvoju Grada Otoka, a samim tim i razvoju turizma, je geografski i prometni položaj u odnosu na 20 km udaljen grad Vinkovce, Grad Vukovar i Grad Županju. Postojeća i planirana cestovna komunikacija omogućuje izravan izlaz na magistralni pravac Vinkovci-Županja odnosno auto-cestu Zagreb-Lipovac-Beograd i vezu s državama jugoistočne Europe. Od posebnog će značenja biti i planirana izgradnja Šokačke magistrale koja će spajat luku na rijeci Savi (naselje Gunja na granici s BiH) s lukom na rijeci Dunav u Vukovaru. Tijekom 2007. godine se planira dovršenje dijela ove ceste u duljini oko 12 km a kojom će područje Grada Otoka već ove godine biti izravno povezano sa auto-cestom Zagreb-Lipovac. Postojeća željeznička pruga Vinkovci-Brčko izgrađena još u 19. stoljeću već je tijekom povijesti opravdala svoju izgradnju. Ona je također preduvjet realizacije povoljnog geoprometnog položaja Grada Otoka unutar regije.Šokačka magistrala će pružati izuzetne mogućnosti razvoja tranzitnog turizma i upoznavanja turističkih potencijala. Prolaskom šumskim spačvanskim bazenom, pokraj vodotoka Virova, pašnjaka Čistine do naselja Otok i posjeta suvari, etno-zbirci, te ponudama gastronomskih specijaliteta itd., postupno će uz postavljanje odgovarajućih smjerokaza, ovo područje poprimiti obilježja atraktivne turističke destinacije. U Otoku je u središtu mjesta adaptacijom objekat stare škole preuređen u kavanu /prizemlje/ i restoran /I. kat/, a uskoro će uslijediti i uređenje soba za spavanje čime će ovaj objekt, uz postojeća prenoćišta u privatnom smještaju u Otoku i Komletincima, doprinijeti poboljšanju kvalitete smještaja gostiju.
Na prostoru Grada Otoka uočljivi su početni pomaci u turizmu, ali se po mnogočemu vide naznake početaka valorizacije ove važne gospodarske grane. Ta se inicijativa ogleda ponajprije u osnutku Turističke zajednice nakon što je Otok proglašen turističkim mjestom.
Zahvaljujući turističkim potencijalima, prirodnoj i kulturnoj baštini, Otok je jedno od rijetkih mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje je 1994. godine proglašeno turističkim mjestom. Spačvanski šumski bazen, bogatstvo flore i faune, šumski vodotok Virovi, lovni turizam, suvara te ostali popratni dijelovi koji obogaćuju turizam na ovim prostorima sadržaji su koji su Otok u vrlo kratkom roku svrstali u turističko mjesto. Već 1998. godine je osnovana Turistička zajednica Općine Otok.
Još iz davne 1975. godine u Otoku se po uzoru na Austriju i Sloveniju razvijao seoski turizam. Zapravo su to bili počeci razvoja seoskog turizma u istočnoj Hrvatskoj. Otok je izabran prije svega što njegova seoska domaćinstva zadovoljavaju posebne kriterije, standarde, te što je to mjesto s čistim zrakom i vodom, zdravom klimom, prirodnim bogatstvima i kulturnim naslijeđem te bogatom folklornom baštinom.
Mogućnost bavljenja poslova s domaćim ukućanima (kupljenje sijena, košenje djeteline, berba ...). odmor na seoskom imanju, uz mogućnost vlastitog planiranja detalja boravka, predstavljaju izvrsnu protutežu svakodnevnom stresu, uz bogatu ponudu domaće zdrave hrane. No, u budućnosti će se velik značaj pridavati boravku gostiju na stanovima pod šumom i na obiteljskih seljačkim gospodarstvima.
Turističku ponudu na području Grada Otoka mogu činiti osobito njezini prirodni i kulturni potencijali:
Prirodnu baštinu čine:
•- Lože - specijalni rezervat šumske vegetacije,
•- Virovi, zaštićeni prirodni krajolik,
•- Autohtone vrste ptica, lov, ribolov, rekreacija, izleti,
•- Pašnjak Čistine - prirodno mrjestilište šarana,
•- Hrast orijaš,
•- Crna slavonska pasmina svinja,
•- Otočka kulenijada
Kulturnu baštinu čine:
•- Otočka suvara,
•- Vir grad,
•- Otočko proljeće - kulturna, gospodarska i športska manifestacija,
•- Konjička manifestacija Zlatne grive,
•- Josip Lovretić i Lovretićeve večeri,
•- Zbirka kulturno-povijesnih i etnografskih predmeta Josipa Bašića,
•- Spomenik poginulim hrvatskim zrakoplovcima i braniteljima Otoka i spomenik poginulim branitelja Komletinaca,
•- Sakralna kulturna baština,
•- Otočki list,
•- Eko aktivnosti
(opširnije...)
Josip Šarić
Rođen 1. lipnja 1968. godine u Otoku. Oženjen, supruga Ružica, sinovi Branimir i Bruno, kćer Petra.
Dragovoljac Domovinskoga rata i pripadnik postrojbe specijalne policije "Tigrovi" 1991. godine.
Odlikovan Spomenicom Domovinskoga rata.
Član saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu od 2004. godine.
Četvrti mandat načelnik općine, odnosno gradonačelnik.
Obnašao dužnost vijećnika Županijske skupštine, predsjednik Kluba vijećnika u Županijskoj skupštini te je bio član Županijskog poglavarstva.
Odlukom Vukovarsko-srijemske županije odlikovan je priznanjem za razvoj lokalne samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U proteklom je mandatu obnašao dužnost pomoćnika ministra u Ministartvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Predsjednik je Nogometnog saveza Vukovarsko-srijemske županije i potpredsjednik Atletskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.
Profesionalno obavlja dužnost zamjenika glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajednice.
Kako je Otok stekao status grada 2006. godine, od tada volonterski obnaša dužnost gradonačelnika.
PROGRAM razvoja Poduzetničke zone "Skorotinci" Otok
1. UVOD
Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske.
Prometna mreža županije i grada Otoka dobro je razvijena, a nove prometnice još više će povećati i ubrzati protok roba i ljudi.
Dobra prometna povezanost Otoka sa svim dijelovima županije i preko autoceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji, uvelike će pridonijeti izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Također i blizina željezničke pruge doprinosi prometnoj povezanosti Otoka.
Poduzetnička zona Skorotinci Otok smještena je oko 400 m od samog mjesta Otok uz županijsku cestu Otok - Komletinci - Nijemci - autocesta Lipovac - Zagreb.
2. SVRHA I CILJ PROGRAMA
Ovim Programom definira se Poduzetnička zona Skorotinci Otok i utvrđuju mjere i aktivnosti izgradnje i financijska sredstva za njegovu realizaciju.
Cilj je stvoriti povoljne prostorne i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetništva na području grada Otoka.
(Opširnije...)
PROGRAM razvoja Poduzetničke zone "Nova" Otok
1. UVOD
Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske.
Prometna mreža županije i grada Otoka dobro je razvijena, a nove prometnice još više će povećati i ubrzati protok roba i ljudi.
Dobra prometna povezanost Otoka sa svim dijelovima županije i preko autoceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji, uvelike će pridonijeti izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Također i blizina željeznice doprinosi prometnoj povezanosti Otoka s ostalim dijelovima Hrvatske.
Poduzetnička zona Nova Otok smještena je oko 500 m od samog mjesta Otok uz županijsku cestu Otok - Komletinci - Nijemci - autocesta Lipovac - Zagreb.
2. SVRHA I CILJ PROGRAMA
Ovim Programom definira se Poduzetnička zona Nova Otok i utvrđuju mjere i aktivnosti izgradnje i financijska sredstva za njenu realizaciju.
Cilj je stvoriti povoljne prostorne i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetništva na području grada Otoka.
Namjera je iskoristiti pogodni položaj Otoka u županiji, koja je prometno dobro povezana, a nove prometnice dati će još veći značaj makro i mikro lokaciji poduzetničke zone.
Grad Otok je povezan s većim hrvatskim i europskim prometnim pravcima. Preko buduće ceste tzv. „Šokačka magistrala" ostvaruje se veza s lukom Vukovar (Dunav-Rajna-Srednja Europa) i Brčko (Tuzlanski bazen).Također ima izlaz na međunarodnu cestu Zagreb (zap. Europa) i Beograd (jugoist. Europa). U neposrednoj je blizini budućeg europskog prometnog koridora 5C (veza prema srednjoj Europi i Jadranskom moru).Važno je napomenuti i da je u blizini pet graničnih prijelaza.
Blizina Grada Otoka većim gospodarskim središtima županije uz mogućnosti dobivanja zemljišta po povoljnim uvjetima, zasigurno će privući i poduzetnike iz drugih dijelova županije da uđu u poduzetničku zonu.
(Opširnije...)
PROGRAM RAZVOJA STOČARSKIH PODUZETNIČKIH ZONA
UVOD
U izradi Programa razvoja i formiranja farmske zone - stočarske poduzetničke zone grada Otoka sudjelovao je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odjel za stočarstvo Koprivnica, načelnik odjela mr.sc. Srećko Ladišić.
Korišteni su podaci iz Projekta ukupnog razvoja općine Otok, Prostornog plana uređenja općine Otok, Program razvoja poduzetničke zone «Skorotinci» Otok i Studija općine Otok za stjecanje statusa grada.
Program razvoja stočarske proizvodnje usvojen je na 22. sjednici općinskog poglavarstva općine Otok koja je održana 22. srpnja 2006. godine.
Ovaj program je dokument koji potiče razvoj govedarstva, proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa, te svinjogojstva u sklopu farmskih zona.
(Opširnije...)
1. UVOD
Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske.
Prometna mreža županije i grada Otoka dobro je razvijena, a nove prometnice još više će povećati i ubrzati protok roba i ljudi.
Dobra prometna povezanost Otoka sa svim dijelovima županije i preko autoceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji, uvelike će pridonijeti izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Također i blizina željezničke pruge doprinosi prometnoj povezanosti Otoka.
Poduzetnička zona Skorotinci Otok smještena je oko 400 m od samog mjesta Otok uz županijsku cestu Otok - Komletinci - Nijemci - autocesta Lipovac - Zagreb.
2. SVRHA I CILJ PROGRAMA
Ovim Programom definira se Poduzetnička zona Skorotinci Otok i utvrđuju mjere i aktivnosti izgradnje i financijska sredstva za njegovu realizaciju.
Cilj je stvoriti povoljne prostorne i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetništva na području grada Otoka.
(Opširnije...)
PROGRAM razvoja Poduzetničke zone "Nova" Otok
1. UVOD
Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske.
Prometna mreža županije i grada Otoka dobro je razvijena, a nove prometnice još više će povećati i ubrzati protok roba i ljudi.
Dobra prometna povezanost Otoka sa svim dijelovima županije i preko autoceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji, uvelike će pridonijeti izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Također i blizina željeznice doprinosi prometnoj povezanosti Otoka s ostalim dijelovima Hrvatske.
Poduzetnička zona Nova Otok smještena je oko 500 m od samog mjesta Otok uz županijsku cestu Otok - Komletinci - Nijemci - autocesta Lipovac - Zagreb.
2. SVRHA I CILJ PROGRAMA
Ovim Programom definira se Poduzetnička zona Nova Otok i utvrđuju mjere i aktivnosti izgradnje i financijska sredstva za njenu realizaciju.
Cilj je stvoriti povoljne prostorne i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetništva na području grada Otoka.
Namjera je iskoristiti pogodni položaj Otoka u županiji, koja je prometno dobro povezana, a nove prometnice dati će još veći značaj makro i mikro lokaciji poduzetničke zone.
Grad Otok je povezan s većim hrvatskim i europskim prometnim pravcima. Preko buduće ceste tzv. „Šokačka magistrala" ostvaruje se veza s lukom Vukovar (Dunav-Rajna-Srednja Europa) i Brčko (Tuzlanski bazen).Također ima izlaz na međunarodnu cestu Zagreb (zap. Europa) i Beograd (jugoist. Europa). U neposrednoj je blizini budućeg europskog prometnog koridora 5C (veza prema srednjoj Europi i Jadranskom moru).Važno je napomenuti i da je u blizini pet graničnih prijelaza.
Blizina Grada Otoka većim gospodarskim središtima županije uz mogućnosti dobivanja zemljišta po povoljnim uvjetima, zasigurno će privući i poduzetnike iz drugih dijelova županije da uđu u poduzetničku zonu.
(Opširnije...)
PROGRAM RAZVOJA STOČARSKIH PODUZETNIČKIH ZONA
UVOD
U izradi Programa razvoja i formiranja farmske zone - stočarske poduzetničke zone grada Otoka sudjelovao je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odjel za stočarstvo Koprivnica, načelnik odjela mr.sc. Srećko Ladišić.
Korišteni su podaci iz Projekta ukupnog razvoja općine Otok, Prostornog plana uređenja općine Otok, Program razvoja poduzetničke zone «Skorotinci» Otok i Studija općine Otok za stjecanje statusa grada.
Program razvoja stočarske proizvodnje usvojen je na 22. sjednici općinskog poglavarstva općine Otok koja je održana 22. srpnja 2006. godine.
Ovaj program je dokument koji potiče razvoj govedarstva, proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa, te svinjogojstva u sklopu farmskih zona.
(Opširnije...)
