NovostiPopis naselja u sastavu općine Gvozd:
Blatuša, Bović, Brnjavac, Crevarska strana, Čremušnica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gvozd, Kirin, Kozarac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Slavsko Polje, Stipan, Šljivovac, Trepča.
Povijest:
Prema knjizi Bečkog pregleda ustroja Banske krajine iz 1870. godine Politički upravni kotar Vrginmost – Politička seoska općina Vrginmost u koju su tada pripadala mjesta – Brnjavac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Dolnji Sjeničak, Gornji Sjeničak, Slavskopolje, Vrginmost, imala je površinu 2.12 milja, a brojala 6.207 stanovnika. Tom upravnom kotaru su pripadale i Političke seoske općine Velika Vranovina sa pripadajućim okolnim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 7.594, Čemernica sa pripadajućim mjestima i brojem stanovnika 2.922 stanovnika, Bović sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 5.205 i Lasinja sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 6.233, tako da je upravni kotar dotične općine imao površinu 10.07 milja, a brojao 28.091 stanovnika.
Naselje Gvozd nastalo je u 17. stoljeću pod nazivom Vrginmost, kada su bile seobe radi stvaranja Vojne krajine, te je novijeg postanka, od 1688. godine i dalje. Naziv Vrginmost je dobio po porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče, koji se nalazilo ispred kuće porodice Vrga (Vrgin-most). Dugo se u Austro-Ugarskoj pisalo rastavljeno Vrgin Most, od dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kasnije je utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju, Vrginmost. Tako je ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta.
Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341. stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva sa bližom okolinom. U popisu stanovništva mjesto Vrginmost je stalno obuhvaćeno sa Crevarskom Stranom.
Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Gvozd je postao značajno administrativno središte i centar za lokalnu razmjenu dobara. Polovinom 18. vijeka, nakon formiranja Glinske regimente, od 1749. godine Gvozd postaje središte kompanije (čete) sa Krajiškom školom. U vrijeme velike reforme Vojne krajine, koja se provodila od 1872. do 1881. godine, i kada je ukinuto vojno uređenje krajine, Gvozd postaje središte kotara s manjim prihodima.
Vremenom, Gvozd se razvio u važno saobraćajno središte. Nalazio se na raskrsnici puteva Sisak-Karlovac-Zagreb, u blizini jačih industrijskih centara - Karlovac 40 km, Sisak 52, Zagreb 66. Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac-Sisak, koja je sagrađena, dio Sisak-Gvozd 1901. godine, a dio Gvozd-Karlovac 1905. godine.
Za vrijeme drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Gvozdu uspostavila svoj garnizon, te Gvozd postaje jako vojno uporište. U mjestu je ostalo malo stanovnika, i to uglavnom nekoliko porodica u kojima su ostale žene i djeca. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom otišlo u partizane. Noću 12/13 septembra/rujna 1942. neprijateljske jedinice su uništile i razorile, a potom napustile Gvozd.
Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno i imalo je općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine, samostalne obrtnike, drvnu i tekstilnu industriju i po popisu stanovnika 1991. u mjestu je živjelo 1570. stanovnika.
Nakon završetka Domovinskog rata mjestu je 1996. g. promijenjeno ime u Gvozd. Danas je Gvozd u dosta teškoj ekonomskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu osim trgovina i kafića, rade ciglana u obližnjem selu Blatuši, par malih pilana i dvije talijanske firme: Euroamb (sastavljanje ambulantnih vozila) i Morganti (izrada namještaja).
Posebnosti kraja općine Gvozd
Na području Općine Gvozd prevladavaju poljoprivredne površine koje zauzimaju površnu od približno 12413 ha, dnosno približno 66% od ukupne površine Općine Gvozd,od čega se približno 7863 ha ili oko 42% odnosi na visokovrijedne poloprivredne površine (oranice, vrtovi,voćnjaci i vinogradi).
Dobar dio Općine Gvozd je pokriven šumama (7247,27ha ili cca 34,11% površine). S obzirom da se uglavnom radi o gospodarskim šumama, koje se iskorištavaju u skladu s "Osnovama gospodarenja" sastavljenim u skladu sa Zakonom o šumama, za očekivati je da će i u narednom razdoblju ova vrijednost i dalje prestavljati značajnu ulogu u gospodarskom razvitku Općine Gvozd.
U općini Gvozd postoje dva sakralna objekta:
- crkva Svetog Petra i Pavla
- crkva Svetog Save
Kultura:
Hrvatsko Kulturno - umjetničko društvo "Naši običaji"
Društvo je osnovano 09. studenog 2007. godine, i danas broji 20 članova. Osnovni sadržaj društva je okupljanje amaterskih glazbenika i plesača, organizacije kulturno-umjetničkih aktivnosti i dr.
Srpsko Kulturno društvo "Prosvjeta"
Društvo je osnovano 22.01.2005. godine u Zagrebu
Sjedište drštva u Zagrebu, a Ispostave u Gvozdu Trg dr. Franje Tuđmana 1
Predsjednik društva: Branko Barbir
Kontakt osoba: Branko Barbir, tel. 881-302, mob. 0981914665
Ukupan broj članova društva: 37
Ciljevi društva:
- očuvanje i razvijanje nacionalng identiteta Srba u Republici Hrvatskoj
- upoznavaje, razvija je i njegovanje kulturno-historijskih radicija Srba u RH
- jačanje i učvršćivanje dobrih i humanih odnosa s većinskim hrvatskim nardom i pripadncima drugih manjinskih naroda u RH
- razvijanje suradnje s organiacijama spskog naroda drgim državama na kulturnim, prosvjetnim, naučnm i drgim aktivnostima.
Knjižnica i čitaonica Gvozd
Knjižni fond knjižnice je 12.355 knjiga od 0-9 univerzalnih decimalnih klasifikacija.
- dječiji odjel,
- referentna zbirka
- zavičajna zbirkaž
- multimedijski odjel
- igraonica
Knjižnica je osnovana 1998. godine.
Blatuša, Bović, Brnjavac, Crevarska strana, Čremušnica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gvozd, Kirin, Kozarac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Slavsko Polje, Stipan, Šljivovac, Trepča.
Povijest:
Prema knjizi Bečkog pregleda ustroja Banske krajine iz 1870. godine Politički upravni kotar Vrginmost – Politička seoska općina Vrginmost u koju su tada pripadala mjesta – Brnjavac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Dolnji Sjeničak, Gornji Sjeničak, Slavskopolje, Vrginmost, imala je površinu 2.12 milja, a brojala 6.207 stanovnika. Tom upravnom kotaru su pripadale i Političke seoske općine Velika Vranovina sa pripadajućim okolnim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 7.594, Čemernica sa pripadajućim mjestima i brojem stanovnika 2.922 stanovnika, Bović sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 5.205 i Lasinja sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 6.233, tako da je upravni kotar dotične općine imao površinu 10.07 milja, a brojao 28.091 stanovnika.
Naselje Gvozd nastalo je u 17. stoljeću pod nazivom Vrginmost, kada su bile seobe radi stvaranja Vojne krajine, te je novijeg postanka, od 1688. godine i dalje. Naziv Vrginmost je dobio po porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče, koji se nalazilo ispred kuće porodice Vrga (Vrgin-most). Dugo se u Austro-Ugarskoj pisalo rastavljeno Vrgin Most, od dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kasnije je utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju, Vrginmost. Tako je ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta.
Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341. stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva sa bližom okolinom. U popisu stanovništva mjesto Vrginmost je stalno obuhvaćeno sa Crevarskom Stranom.
Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Gvozd je postao značajno administrativno središte i centar za lokalnu razmjenu dobara. Polovinom 18. vijeka, nakon formiranja Glinske regimente, od 1749. godine Gvozd postaje središte kompanije (čete) sa Krajiškom školom. U vrijeme velike reforme Vojne krajine, koja se provodila od 1872. do 1881. godine, i kada je ukinuto vojno uređenje krajine, Gvozd postaje središte kotara s manjim prihodima.
Vremenom, Gvozd se razvio u važno saobraćajno središte. Nalazio se na raskrsnici puteva Sisak-Karlovac-Zagreb, u blizini jačih industrijskih centara - Karlovac 40 km, Sisak 52, Zagreb 66. Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac-Sisak, koja je sagrađena, dio Sisak-Gvozd 1901. godine, a dio Gvozd-Karlovac 1905. godine.
Za vrijeme drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Gvozdu uspostavila svoj garnizon, te Gvozd postaje jako vojno uporište. U mjestu je ostalo malo stanovnika, i to uglavnom nekoliko porodica u kojima su ostale žene i djeca. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom otišlo u partizane. Noću 12/13 septembra/rujna 1942. neprijateljske jedinice su uništile i razorile, a potom napustile Gvozd.
Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno i imalo je općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine, samostalne obrtnike, drvnu i tekstilnu industriju i po popisu stanovnika 1991. u mjestu je živjelo 1570. stanovnika.
Nakon završetka Domovinskog rata mjestu je 1996. g. promijenjeno ime u Gvozd. Danas je Gvozd u dosta teškoj ekonomskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu osim trgovina i kafića, rade ciglana u obližnjem selu Blatuši, par malih pilana i dvije talijanske firme: Euroamb (sastavljanje ambulantnih vozila) i Morganti (izrada namještaja).
Posebnosti kraja općine Gvozd
Na području Općine Gvozd prevladavaju poljoprivredne površine koje zauzimaju površnu od približno 12413 ha, dnosno približno 66% od ukupne površine Općine Gvozd,od čega se približno 7863 ha ili oko 42% odnosi na visokovrijedne poloprivredne površine (oranice, vrtovi,voćnjaci i vinogradi).
Dobar dio Općine Gvozd je pokriven šumama (7247,27ha ili cca 34,11% površine). S obzirom da se uglavnom radi o gospodarskim šumama, koje se iskorištavaju u skladu s "Osnovama gospodarenja" sastavljenim u skladu sa Zakonom o šumama, za očekivati je da će i u narednom razdoblju ova vrijednost i dalje prestavljati značajnu ulogu u gospodarskom razvitku Općine Gvozd.
U općini Gvozd postoje dva sakralna objekta:
- crkva Svetog Petra i Pavla
- crkva Svetog Save
Kultura:
Hrvatsko Kulturno - umjetničko društvo "Naši običaji"
Društvo je osnovano 09. studenog 2007. godine, i danas broji 20 članova. Osnovni sadržaj društva je okupljanje amaterskih glazbenika i plesača, organizacije kulturno-umjetničkih aktivnosti i dr.
Srpsko Kulturno društvo "Prosvjeta"
Društvo je osnovano 22.01.2005. godine u Zagrebu
Sjedište drštva u Zagrebu, a Ispostave u Gvozdu Trg dr. Franje Tuđmana 1
Predsjednik društva: Branko Barbir
Kontakt osoba: Branko Barbir, tel. 881-302, mob. 0981914665
Ukupan broj članova društva: 37
Ciljevi društva:
- očuvanje i razvijanje nacionalng identiteta Srba u Republici Hrvatskoj
- upoznavaje, razvija je i njegovanje kulturno-historijskih radicija Srba u RH
- jačanje i učvršćivanje dobrih i humanih odnosa s većinskim hrvatskim nardom i pripadncima drugih manjinskih naroda u RH
- razvijanje suradnje s organiacijama spskog naroda drgim državama na kulturnim, prosvjetnim, naučnm i drgim aktivnostima.
Knjižnica i čitaonica Gvozd
Knjižni fond knjižnice je 12.355 knjiga od 0-9 univerzalnih decimalnih klasifikacija.
- dječiji odjel,
- referentna zbirka
- zavičajna zbirkaž
- multimedijski odjel
- igraonica
Knjižnica je osnovana 1998. godine.
Branko Jovičić
.... uskoro na stranici ...
