Općina Kamanje nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije. Konstituirana je 20. veljače 2004. godine izdvajanjem iz općine Žakanje.
Ima tisuću stanovnika u sedam naselja: Kamanje, Mali Vrh, Veliki Vrh, Brlog, Preseka, Orljakovo, Reštovo.
Kamanjskim krajem protiče Kupa koja je u ovom dijelu granična rijeka između Hrvatske i Slovenije. Kamanje je sa županijskim središtem Karlovcem, udaljenim 25 kilometara, povezano kvalitetnom županijskom cestom, te željezničkom prugom na pravcu Karlovac-Metlika.
Prostor općine pripada području plitkoga krša te ima karakteristike dinarskog reljefa što se očituje u mnogim spiljama i vrtačama. Najznačajnija je spilja "Vrlovka" zaštićeni spomenik prirode.
U ne tako davnoj prošlosti iz ovog je kraja, trbuhom za kruhom, iselio veliki broj stanovnika tako da danas više ljudi s područja ove općine živi u Kanadi nego što ih ima u okolnim selima. Nekad je to bio nerazvijeni kraj, bogat jedino kamenjem i prirodnim ljepotoma, bez ikakvih šansi za zapošljavanje svojih stanovnika. Danas je općina Kamanje pokrivena komunalnom infrastrukturom na cijelom svom području, od vodovoda, asfaltiranih cesta, do telefona. U pogonima malog i srednjeg poduzetništva zaposlen je velik broj stanovnika pa više nema nikakve potrebe za iseljavanjem. Po broju obrtnika i drugih poduzetnika u odnosu na broj stanovnika Kamanje je danas jedna od najrazvijenijih sredina u Hrvatskoj. Urbani uvjeti života, mogućnost zapošljavanja, turistički potencijali, uređenje mjesta i okoliša, zacijelo će zadržati u kamanjskom kraju i mlade stanovnike, školovane u većim gradovima.
Budućnost ovog kraja razvoj je turizma. Na samo sat vremena od Zagreba, osam minuta od graničnog prijelaza sa Slovenijom, dvadesetak minuta od Karlovca te samo na dva sata od mora, Kamanje je idealno mjesto za razvoj seoskog i izletničkog turizma, gostoprimstvom svojih stanovnika otvoreno za sve ljude dobre volje. Sačuvane stare seoske kuće, njegovanje tradicije i vjekovnih običaja, spilja Vrlovka i Kupa samo su neki od bisera kamanjskog kraja. Netaknuta, čista priroda prepuna istinskih ljepota, vjerojatno će mnogim budućim posjetiteljima biti pravo otkriće.
IZ POVIJESTI KAMANJSKOG KRAJA
Kamanjsko područje je povijesno i baštinski dio Ozaljskog kruga i prebogato je tradicijskim lokalitetima.
Kamanje se spominje već u XV stoljeću u Urbaru ozaljskog vlastelinstva kao posebno selište. Tijekom narednih stoljeća i dolaskom manje burnih vremena, stanovništvo okolnih sela razbacanih po brežuljcima spuštalo se u dolinu i tada Kamanje postaje ovdašnje najveće naselje. Pred sam I svjetski rat povezano je željezničkom prugom preko Ozlja s Karlovcem.
GRAD BRLOG
Nedaleko od Kamanja na zaravnini iznad Kupe smjestio se Brlog-grad. Prvi put se spominje 1544. godine. Grad je bio u vlasništvu Frankopana, Zrinskih, zatim obitelji Dorotić, Gušić, Šubić, Peranski, karlovačkog generala Josipa Rabate, grofova Paradeiser i Patazzi. Grofovi Patazzi u XVIII. stoljeću grade gotovo novi raskošan barokni dvor (elegans castelum) s botaničkim vrtom.
Grofove Petazzi zamjenjuju novi vlasnici grofovi Keglević, obitelj Šufflaj i napokon posljednja plemenitaška obitelj Laszowski.
Laszowski su zbog kockarskih sklonosti pojedinih svojih članova bili prisiljeni prodati dvor lokalnoj obitelji Petrina. Bio je to kraj baroknog izgleda dvorca koji se zadržao do 1893. godine kada ga je lokalni seljak preuredio za svoje potrebe, srušivši dobar dio dotadašnjeg zdanja..
U Brlog-gradu je rođen Emilij Laszowski (1868-1949), direktor Zemaljskog, a kasnije Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, povjesničar, osnivač družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" koja mu je u čast podigla spomen ploču iznad portala, na ostacima njegovog rodnog grada.
SPILJA VRLOVKA
Spilja Vrlovka nalazi se u samom Kamanju uz kanjon Kupe.
Vrlovka je oduvijek poznata stanovnicima ovog kraja i služila im kao sklonište u nemirna povijesna vremena.
Arheološki nalazi vežu ovu spilju za doba neolitika pa preko antike sve do srednjeg vijeka. Zbog svog geomorfološkog te arheološkog značaja spilja Vrlovka je zaštićeni spomenik prirode.
Vrlovka je turistički uređena, osvjetljenja je električnom rasvjetom te je kroz nju, u duljini od 330 metara, sagrađena turistička staza.
Općina Kamanje najmlađa je općina u Karlovačkoj županiji i teritorijalno najmanja.
Broj stanovnika, što je gotovo pa presedan u našoj županiji, raste te je on u odnosu na 2001. godinu za stotinjak stanovnika veći i danas općina Kamanje broji nešto više od 1100 stanovnika u sedam naselja.
Općina Kamanje pogranična je općina, međutim, ona tu činjenicu ne koristi kao nedostatak ili izliku za dobivanje statusa od posebne državne skrbi već kao prednost, mogućnost suradnje prije svega na različitim projektima EU, danas pretpristupnih fondova, sutra kad Hrvatska postane članica EU, na strukturnim fondovima.
Područje Kamanja, iako teritorijalno malo, prepuno je vrijednih prirodno – kulturnih znamenitosti poput špilje «Vrlovke», međutim najveća vrijednost našeg područja su ljudi, vrijedni i poduzetni.
Na području općine postoji preko trideset malih i srednjih poslovnih subjekata koji osiguravaju preko četristo radnih mjesta.
Mještani Kamanja osim toga izuzetno su aktivni na području civilnog društva, tako da na području općine djeluje desetak udruga čije područje zanimanja teče od sporta do folklora te povezivanje interesa različitih skupina poput mladih i osoba treće životne dobi.
Općina Kamanje od svog nastanka nastoji djelovati na principima na kojima počiva lokalna samouprava, a to su transparentnost, dostupnost te konsenzus oko pitanja razvoja i planiranja budućnosti.
Gospodarska budućnost općine Kamanje vezana je uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, iskorištavanja prostora, smještaja i prirodnih vrijednosti u svrhu razvoja turizma.
Sama lokalna samouprava, kao i dosad, vlastitim sredstvima te sredstvima nacionalnih i EU fondova treba raditi na realizaciji već pripremljenih projekata koji se odnose kako na građevinsku infrastrukturu (prometnice, nogostupi, kanalizacija, uređenje mjesta) tako i na socijalnu (dječji vrtić, sportski tereni i sl.) i zajedno s gospodarstvenicima, civilnim sektorom pripremati projekte koji su održivi i razvojni.
Damir Mateljan
OSOBNI PODACI:Datum rođenja: 26. studeni 1970.
Bračni status: oženjen
djece: troje
PROFIL:
Profesor povijesti sa iskustvom rada u obrazovanju, ali i jednako tako i u svim vidovima osobnih aktivnosti i samostalnog rada. Posjedujem veliko iskustvo u radu u zajednici sa različitim skupinama generacijskih i interesnih grupa.
ZVANJE:
1991. – 1995. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Povjesničar
Tijekom studija putovao sam u vidu različitih studenskih razmjena po Europi (Austrija, Njemačka, Italija, Francuska) te sam boravio u Kanadi pola godine. Na taj način prikupio sam sjajno iskustvo koje mi je pomoglo u razumjevanju različitih odnosa kultura i društava.
RADNA ISKUSTVA:
1996. – 2005. Radio sam kao učitelj povijesti u Osnovnoj školi Žakanje
2004. - nakon prvih lokalnih izbora za Općinsko vijeće Općine Kamanje, izabran sam za načelnika općine te sam tu funkciju obavljao volonterski
2005. (rujan) nakon drugih lokalnih izbora izabran sam ponovo za načelnika i od tada tu funkciju obavljam profesinalno
JEZICI:
Engleski (u govoru i pismu)
Njemački (u govoru i pismu)
Slovenski (u govoru i pismu)
EDUKACIJA:
Vještine prezentacije, vještine pregovaranja, vođenje tima, EU fondovi, Politike EU-a
OSOBNI INTERESI:
Djeca i obitelj, čitanje, rad u zajednici, sport
Općina Kamanje nalazi se u zapadnom dijelu Karlovačke županije, uz rijeku Kupu koja je ujedno, cijelim svojim tokom kroz općinu Kamanje, granična rijeka s R. Slovenijom.
Cijela Općina ima ruralni karakter. Naselja, njih sedam ( Kamanje, Mali Vrh, Preseka, Brlog, Veliki Vrh, Reštovo i Orljakovo), smještena su na vapnenačkoj zaravni prema rijeci Kupi, okružena prirodnim obraštajem šumaraka i livada, te kultiviranim površinama pod vinogradima, vrtovima i voćnjacima.
U reljefu Općine prevladava naplavna ravnica uz rijeku Kupu, te pobrđa (brežuljkasti predjeli u zaleđu). Teren se diže od cca. 145 m.n.v. do 450 m.n.v. Većina naselja nalazi se između 250 i 300 m.n.v. Općina ima površinu 18 km2 od čega je gotovo 70% prekriveno šumom.
Središnji dio Općine ima tipičan izgled vrtačama prošaranog krškog platoa, slabije naseljenog i na slobodnim površinama obraslog šumama, šumarcima i bujadištima. Ponegdje je pokrovni sloj toliko plitak da iz njega strše stijene.
Područje Općine spada u zonu plitkoga krša te je jedan od fenomena tog područja i pojava podzemnih pećinskih sustava izuzetne ljepote i biološki neprocjenjivog biotopa, bogatog endemičnim i rijetkim vrstama, prvenstveno životinjskog, ali i biljnog svijeta.
Najznačajniji takav fenomen u Općini Kamanje je špilja «Vrlovka», zaštićeni spomenik prirode. Osim što je zaštićena, špilja je turistički opremljena za posjete (elektrificirana, prilazni putevi, oznake).
U Općini Kamanje, u navedenih sedam samostalnih statističkih naselja, po popisu iz 2001. godine, živi 1008 stanovnika, što čini 0,71% stanovništva Karlovačke županije. U Karlovačkoj županiji tek dvije Općine imaju manji broj stanovnika (Ribnik – 583 st. i Saborsko – 860 st.) na razini cijele Hrvatske samo je 30 općina s manjim brojem stanovništva.
Prosječna veličina naselja iznosi 144 stanovnika, dok je županijski prosjek 224 stanovnika. Najveće naselje je Kamanje s 423 žitelja ili 42% ukupnog stanovništva Općine.
Struktura stanovništva prema dobi nešto je povoljnija nego u ostatku Karlovačke županije. Udio mladog stanovništa (od 0-19 g.) u Općini Kamanje iznosi 23,6% (županijski prosjek 20,7%) dok udio starog stanovništva ( preko 60 g.) iznosi 26,7% (županijski prosjek 26,7%).
Na naseljskoj razini, depopulacijom se ističu naselja Brlog, Veliki Vrh i Preseka, naselja udaljenija od općinskog središta i infrastrukturno skromnija što se naročito odnosi na lokalne prometnice.
Poput cijele Karlovačke županije, Općina Kamanje ima izuzetno važan i povoljan prometni položaj u Republici Hrvatskoj obzirom da sve veze sjevernog i južnog dijela Hrvatske prolaze tim područjem. Geografski je to najpovoljniji prostor povezivanja srednjeg podunavlja i panonske nizine s Jadranom, zbog najmanjeg broja prirodnih pepreka.
Područjem Općine Kamanje prolazi županijska cesta (Ž 3098) Karlovac-Ozalj-Kamanje- granica s R.Slovenijom te pruga drugog reda MP213 Karlovac-Ozalj-Kamanje-državna granica s R.Slovenijom. Kamanje je udaljeno od Karlovca 28 km, a od Zagreba 70 km.
Najlošije stanje u prometu, odražava stanje nerazvrstanih i lokalnih cesta koje su dotrajale i uske za moderno i sigurno odvijanje prometa.
Sve do početka Domovinskog rata većina ovdašnjeg stanovništva bila je zaposlena u obrtnim i industrijskim pogonima susjedne Slovenije. Tijekom rata najveći dio njih ostao je bez posla, međutim uz bogata radna iskustva, poduzetnički mentalitet te zahvaljujući isključivo vlastitoj ušteđevini, gotovo svi oni uspjeli su otvoriti vlastite obrte ili se samozaposliti. Tako da je danas Općina Kamanje po broju obrtnika na broj stanovnika jedna od vodećih u R. Hrvatskoj.
Općina Kamanje ima raznorodnu gospodarsku strukturu. Tu radi i posluje 37, što većih što manjih gospodarskih subjekata. Pretežito ženska radna snaga radi u tekstilnoj industriji, pretežito muška u graditeljstvu, strojogradnji i preradi plastike, a mješovita u ugostiteljstvu i trgovini.
Ukupno je s područja općine Kamanje zaposleno 420 osoba, a u samoj je općini otvoreno trenutno 396 radnih mjesta. Najveći broj radnih mjesta osiguravaju dvije tvrtke od kojih se jedna bavi proizvodnjom i prodajom tekstila, a jedna proizvodnjom strojeva (automatizirani sustavi za zavarivanje) i svaka zapošljava cca 100 radnika.
a) Tvrtka «Uniweld strojevi» - zapošljava 97 radnika, bavi se proizvodnjom strojeva, preko 90% usmjerena je izvozno
b) «Pletix» trikotaža tekstilna je industruja, zapošljava 103 radnika, najveći je proizvođač kupaćeg asortimana u Hrvatskoj
Ostali gospodarski subjekti zapošljavju između 2 i 25 radnika, bave se građevinskim poslovima, prijevozništvom i trgovinom.
Kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovništva općine Kamanje potrebna su kontinuirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu.
Postojećim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je svih sedam naselja općine te svako domaćinstvo posjeduje vodu iz vodovoda.
Električna mreža postoji u svim naseljima, svim domaćinstvima te njezina snaga u većini zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva osim u jednom naselju gdje je potrebna rekonstrukcija nisko naponske mreže.
Javnom rasvjetom pokrivena su sva naselja u općini, ali predstoji rekonstrukcija javne rasvjetu u smislu ekološke i jeftinije javne rasvjete.
Lokalne i nerazvrstane ceste većinoma su asfaltirane, ali su derutne, uske i neomogućavaju sigurno odvijanje prometa.
Temeljem Strategije razvoja i Mape razvoja Općine Kamanje, vizija razvoja Općine Kamanje nadovezuje se na već izrađenu strategiju zadanu u Regionalnom operativnom programu Karlovačke županije.
Ciljevi razvoja Općine Kamanje su slijedeći:
CILJ 1. Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj
CILJ 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša
CILJ 3. Unaprijeđenje kvalitet života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva
Ciljevi sadrže i 9 prioriteta – Podrška poduzetništvu, unaprijeđenje i promocija turističke ponude, povećanje poljoprivredne proizvodnje, unaprijeđenje zaštite okoliša, poboljšanje komunalne infrastrukture, unaprijeđenje zaštite prirode, poboljšanje kvalitete života, razvitak obrazovnog i odgojnog sustava te poticanje međusektorske suradnje.
Za svaki od prioriteta određene su i mjere, njih ukupno 29.
Temeljem navedenih ciljeva, prioriteta i mjera, načinjen je Operativni plan za razdoblje od 2008. – 2013. godine, u kojem su pobrojani projekti, njihova financijska vrijednost, izvedeni terminski zadaci i određen način financiranja odnosno traženja financijskih sredstva.
Općina Kamanje nositelj je 3 projekta iz programa EU Interreg III a prekogranične suradnje HR-SLO. Projekt unapređenja turističke infrastrukture «Valis Colapis», projekt sanacije divljih odlagališta smeća uz rijeku Kupu «Očistimo obale», te projekt izrade projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav i pročošćivač otpadnih voda za naselje uz rijeku Kupu. Vrijednost ovih projekata prelazi 350 tisuća eura. Ujedno je Općina Kamanje uspješno realizirala projekt «Rekonstrukcija prometnica u ograničnom području» s Ministarstvom regionalnog razvitka, vodnog i šumskog gospodarstva, u vrijednosti 2,5 mil. kuna.
Općina Kamanje uspješno je aplicirala i u različitim projektima i potporama u Ministarstvu turizma, poljoprivrede te Fonda za zaštitu okoliša.
Cijela Općina ima ruralni karakter. Naselja, njih sedam ( Kamanje, Mali Vrh, Preseka, Brlog, Veliki Vrh, Reštovo i Orljakovo), smještena su na vapnenačkoj zaravni prema rijeci Kupi, okružena prirodnim obraštajem šumaraka i livada, te kultiviranim površinama pod vinogradima, vrtovima i voćnjacima.
U reljefu Općine prevladava naplavna ravnica uz rijeku Kupu, te pobrđa (brežuljkasti predjeli u zaleđu). Teren se diže od cca. 145 m.n.v. do 450 m.n.v. Većina naselja nalazi se između 250 i 300 m.n.v. Općina ima površinu 18 km2 od čega je gotovo 70% prekriveno šumom.
Središnji dio Općine ima tipičan izgled vrtačama prošaranog krškog platoa, slabije naseljenog i na slobodnim površinama obraslog šumama, šumarcima i bujadištima. Ponegdje je pokrovni sloj toliko plitak da iz njega strše stijene.
Područje Općine spada u zonu plitkoga krša te je jedan od fenomena tog područja i pojava podzemnih pećinskih sustava izuzetne ljepote i biološki neprocjenjivog biotopa, bogatog endemičnim i rijetkim vrstama, prvenstveno životinjskog, ali i biljnog svijeta.
Najznačajniji takav fenomen u Općini Kamanje je špilja «Vrlovka», zaštićeni spomenik prirode. Osim što je zaštićena, špilja je turistički opremljena za posjete (elektrificirana, prilazni putevi, oznake).
U Općini Kamanje, u navedenih sedam samostalnih statističkih naselja, po popisu iz 2001. godine, živi 1008 stanovnika, što čini 0,71% stanovništva Karlovačke županije. U Karlovačkoj županiji tek dvije Općine imaju manji broj stanovnika (Ribnik – 583 st. i Saborsko – 860 st.) na razini cijele Hrvatske samo je 30 općina s manjim brojem stanovništva.
Prosječna veličina naselja iznosi 144 stanovnika, dok je županijski prosjek 224 stanovnika. Najveće naselje je Kamanje s 423 žitelja ili 42% ukupnog stanovništva Općine.
Struktura stanovništva prema dobi nešto je povoljnija nego u ostatku Karlovačke županije. Udio mladog stanovništa (od 0-19 g.) u Općini Kamanje iznosi 23,6% (županijski prosjek 20,7%) dok udio starog stanovništva ( preko 60 g.) iznosi 26,7% (županijski prosjek 26,7%).
Na naseljskoj razini, depopulacijom se ističu naselja Brlog, Veliki Vrh i Preseka, naselja udaljenija od općinskog središta i infrastrukturno skromnija što se naročito odnosi na lokalne prometnice.
Poput cijele Karlovačke županije, Općina Kamanje ima izuzetno važan i povoljan prometni položaj u Republici Hrvatskoj obzirom da sve veze sjevernog i južnog dijela Hrvatske prolaze tim područjem. Geografski je to najpovoljniji prostor povezivanja srednjeg podunavlja i panonske nizine s Jadranom, zbog najmanjeg broja prirodnih pepreka.
Područjem Općine Kamanje prolazi županijska cesta (Ž 3098) Karlovac-Ozalj-Kamanje- granica s R.Slovenijom te pruga drugog reda MP213 Karlovac-Ozalj-Kamanje-državna granica s R.Slovenijom. Kamanje je udaljeno od Karlovca 28 km, a od Zagreba 70 km.
Najlošije stanje u prometu, odražava stanje nerazvrstanih i lokalnih cesta koje su dotrajale i uske za moderno i sigurno odvijanje prometa.
Sve do početka Domovinskog rata većina ovdašnjeg stanovništva bila je zaposlena u obrtnim i industrijskim pogonima susjedne Slovenije. Tijekom rata najveći dio njih ostao je bez posla, međutim uz bogata radna iskustva, poduzetnički mentalitet te zahvaljujući isključivo vlastitoj ušteđevini, gotovo svi oni uspjeli su otvoriti vlastite obrte ili se samozaposliti. Tako da je danas Općina Kamanje po broju obrtnika na broj stanovnika jedna od vodećih u R. Hrvatskoj.
Općina Kamanje ima raznorodnu gospodarsku strukturu. Tu radi i posluje 37, što većih što manjih gospodarskih subjekata. Pretežito ženska radna snaga radi u tekstilnoj industriji, pretežito muška u graditeljstvu, strojogradnji i preradi plastike, a mješovita u ugostiteljstvu i trgovini.
Ukupno je s područja općine Kamanje zaposleno 420 osoba, a u samoj je općini otvoreno trenutno 396 radnih mjesta. Najveći broj radnih mjesta osiguravaju dvije tvrtke od kojih se jedna bavi proizvodnjom i prodajom tekstila, a jedna proizvodnjom strojeva (automatizirani sustavi za zavarivanje) i svaka zapošljava cca 100 radnika.
a) Tvrtka «Uniweld strojevi» - zapošljava 97 radnika, bavi se proizvodnjom strojeva, preko 90% usmjerena je izvozno
b) «Pletix» trikotaža tekstilna je industruja, zapošljava 103 radnika, najveći je proizvođač kupaćeg asortimana u Hrvatskoj
Ostali gospodarski subjekti zapošljavju između 2 i 25 radnika, bave se građevinskim poslovima, prijevozništvom i trgovinom.
Kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovništva općine Kamanje potrebna su kontinuirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu.
Postojećim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je svih sedam naselja općine te svako domaćinstvo posjeduje vodu iz vodovoda.
Električna mreža postoji u svim naseljima, svim domaćinstvima te njezina snaga u većini zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva osim u jednom naselju gdje je potrebna rekonstrukcija nisko naponske mreže.
Javnom rasvjetom pokrivena su sva naselja u općini, ali predstoji rekonstrukcija javne rasvjetu u smislu ekološke i jeftinije javne rasvjete.
Lokalne i nerazvrstane ceste većinoma su asfaltirane, ali su derutne, uske i neomogućavaju sigurno odvijanje prometa.
Temeljem Strategije razvoja i Mape razvoja Općine Kamanje, vizija razvoja Općine Kamanje nadovezuje se na već izrađenu strategiju zadanu u Regionalnom operativnom programu Karlovačke županije.
Ciljevi razvoja Općine Kamanje su slijedeći:
CILJ 1. Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj
CILJ 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša
CILJ 3. Unaprijeđenje kvalitet života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva
Ciljevi sadrže i 9 prioriteta – Podrška poduzetništvu, unaprijeđenje i promocija turističke ponude, povećanje poljoprivredne proizvodnje, unaprijeđenje zaštite okoliša, poboljšanje komunalne infrastrukture, unaprijeđenje zaštite prirode, poboljšanje kvalitete života, razvitak obrazovnog i odgojnog sustava te poticanje međusektorske suradnje.
Za svaki od prioriteta određene su i mjere, njih ukupno 29.
Temeljem navedenih ciljeva, prioriteta i mjera, načinjen je Operativni plan za razdoblje od 2008. – 2013. godine, u kojem su pobrojani projekti, njihova financijska vrijednost, izvedeni terminski zadaci i određen način financiranja odnosno traženja financijskih sredstva.
Općina Kamanje nositelj je 3 projekta iz programa EU Interreg III a prekogranične suradnje HR-SLO. Projekt unapređenja turističke infrastrukture «Valis Colapis», projekt sanacije divljih odlagališta smeća uz rijeku Kupu «Očistimo obale», te projekt izrade projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav i pročošćivač otpadnih voda za naselje uz rijeku Kupu. Vrijednost ovih projekata prelazi 350 tisuća eura. Ujedno je Općina Kamanje uspješno realizirala projekt «Rekonstrukcija prometnica u ograničnom području» s Ministarstvom regionalnog razvitka, vodnog i šumskog gospodarstva, u vrijednosti 2,5 mil. kuna.
Općina Kamanje uspješno je aplicirala i u različitim projektima i potporama u Ministarstvu turizma, poljoprivrede te Fonda za zaštitu okoliša.
