Karlovac

Povijest

16. stoljeće U međurječju četriju rijeka - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre podignut je u 16. st. idealni renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde, podijeljene u 24 pravilna prostorna bloka. Sa svrhom obrane od turskih osvajača, započela je 13. srpnja 1579. g. izgradnja karlovačke tvrđave. Bilo je to na posjedu velikaške obitelji Zrinskih, pod samim starim gradom Dubovcem. Gradnjom je upravljao tada glasoviti graditelj Martin Gambon. Samo ime Karlovac (Carlstadt) grad je dobio u čast svoga osnivača austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Tvrđava je pravi biser onodobnog graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Grade se bedemi i bastioni, a unutar tvrđave, u samom geometrijskom središtu stare gradske jezgre, prvotno su izgrađeni vojni i sakralni objekti. Tako je na središnjem renesansnom trgu još 1580. g. podignuta prvobitna crkva Presvetoga Trojstva.

17. stoljeće Tijekom 16. i 17. st. tvrđava i vojska upravljaju gradom koji malo po malo mijenja svoje lice. Ugrožavale su ga poplave, pustošili ga požari. U velikom požaru 1594. g. izgorio je cijeli grad. Karlovcem su harale epidemije kuge, od kojih je najteža bila 1773. g., kada je pomrla gotovo polovica stanovništva. Turci su ukupno sedam puta opsjedali Karlovac, ali ga nisu uspjeli zauzeti. Posljednja osmanlijska opsada dogodila se 1672.g. Karlovačka je tvrđava, zbog plavljenog i prostorno ograničenoga terena polako ali neizbježivo gubila svoju bitku s vremenom.

18. stoljeće Već u prvim desetljećima 18. st. traže se rješenja izvan granica njezina prostora. Počinje obnova bedema i bastiona stare renesansne tvrđave i izgradnja kuća od čvršće građe, koje će odolijevati čestim požarima. Grad Karlovac, koji je izgrađen kao tvrđava za obranu od Turaka, bio je pod vojnom upravom. Kruti vojni propisi bili su kočnica gospodarskom razvitku grada budući da su onemogućavali slobodan razvoj trgovine i obrta. Nezadovoljni takvim ograničenim položajem građani Karlovca zahtjevali su od kraljice Marije Terezije da Karlovac proglasi slobodnim gradom i u njemu uvede civilnu upravu. Nakon učestalih molbi građana u Karlovcu je 6. prosinca 1693. godine uveden Magistrat s ograničenom samoupravom. Ubrzo se, međutim, pokazalo da ovakva ograničena samouprava i ovisnost o vojnoj upravi ograničava razvoj obrta i trgovine, i to ne samo građana Karlovca, nego i njihove poslovne partnere iz drugih dijelova Monarhije. Stoga su građani Karlovca i dalje ustrajali da Marija Terezija Karlovac izuzme od vojne vlasti i proglasi ga slobodnim i kraljevskim gradom. Nakon dugogodišnjih zahtjevanja građana Karlovca, Hrvatski sabor je na zasjedanju održanom 25. veljače 1770. godine tražio da se Hrvatsko primorje vrati Hrvatskoj, a Karlovac proglasi slobodnim i kraljevskim gradom i pripoji civilnoj Hrvatskoj. Poslije dugih rasprava kraljica Marija Terezija je svojim otpisom od 9. kolovoza 1776. godine odlučila da se grad i luka Rijeka, zajedno s onim dijelom bakarskih komorskih dobara koji se nalaze na desnoj strani Karolinske ceste, vrate Kraljevini Hrvatskoj, te da se za ta područja osnuje nova Severinska županija. Istim je otpisom određeno i da se Karlovcu daje položaj slobodnog grada. Severinska županija osnovana je 5. rujna 1777. godine. Imenovano je i kraljevsko povjerenstvo koje je Karlovac i predjele nove županije trebalo predati civilnim gradskim vlastima. Poslovi su povjereni riječkom gubernatoru i županu nove Severinske županije Josipu Majlathu de Szekhely, Nikoli Škrlecu Lomničkom i generalu Bassenu. Izbor prvog ustavnog Gradskog magistrata (poglavarstva) obavljen je već 18. veljače 1778. godine. Za tu prigodu gore navedeni Josip Majlath de Szekhely i Nikola Škrlec Lomnički izradili su i prvi "Statut" o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave. S vremenom, grad koji raste i razvija se, raskida s vojnim vlastima. Živnula je trgovina, razvija se obrtništvo. Godine 1763. izabran je prvi gradski magistrat, a dvije godine poslije osnovana je i karlovačka Gimnazija. Carica Marija Terezija proglašava Karlovac slobodnim kraljevskim gradom, a car Josip II. izdaje 1781. g. Povelju o privilegijima slobodnog kraljevskog grada s grbom.

19. stoljeće U 18. st. i u većem dijelu 19. st. Karlovac će postati najvažnijim trgovačkim gradom između Jadranskog mora i Podunavlja.Grade se ceste: Karolinska cesta Karlovac - Rijeka, Jozefinska cesta Karlovac - Senj i Lujzinska cesta Karlovac - Rijeka. Krajem 18. st. Karlovac je proživljavao svoje prvo "zlatno doba" gospodarskog rasta, a sredinom 19. st. svoje drugo "zlatno doba" procvatom lađarstva na Kupi.

20. stoljeće Na samom početku 20. st. Karlovac je prema broju stanovnika i gospodarskom potencijalu bio treći grad u Hrvatskoj. Razdoblje od 1941. - 1945. g. bilo je jedno od najtežih u povijesti grada. Nakon rata, zbog velikog priliva ruralnog stanovništva stvara se novo lice grada. U 20. st. obrtnički grad pretvara se u grad industrije i privrednog privređivanja, u grad živih društvenih, političkih i kulturnih događanja. Tijekom Domovinskog rata velike su bile ljudske žrtve a i grad je pretrpio ogromnu štetu, osobito njegovi južni dijelovi.

Afirmacija Karlovca kao većeg regionalnog središta temelji se na uređenju prostora, modernizaciji i izgradnji prometne, energetske i komunalne infrastrukture. GUP-om je predloženo rješenje opskrbe vodom, plinom, električnom energijom i javnom odvodnjom. Određeni su planski preduvjeti za očuvanje okoliša.
Neposredne mjere ostvarenja razvoja grada određene ovim GUP-om jesu:

• Razvoj grada unutar cijelog obuhvata GUP-a uz vrjednovanje interakcija u širem prostornom obuhvatu;
• Očuvanje i rekonstrukcija povijesnoga središta grada, posebice prostora «Zvijezde» kao socijalnog i važnog društvenog prostora i temeljnog činitelja identiteta grada;
• Građenje i uređenje grada s ciljem postizanja više razine prepoznatljivosti grada, isticanjem postojećih i oblikovanjem novih obilježja, dovršenjem uređenja riječnih obala, uspostavljanja čitljivosti gradskih rubova prilaza i ulaza u grad, uređenjem glavnih gradskih prometnica, trgova, perivoja, šetališta i gradskih gajeva (šuma);
• Poboljšanje društvenog standarda poticati poboljšanjem kakvoće postojećih i građenjem novih građevina kulture, obrazovanja, socijalnih i zdravstvenih programa;
• Intenzivnije i racionalnije korištenjem građevnog zemljišta s višim stupnjem iskoristivosti energetske i komunalne infrastrukture;
• Reorganizacija prometa i utvrđivanje dinamike i prvovažnosti pojedinih uličnih/cestovnih smjerova;
• Razvoj malih i srednjih gospodarskih proizvodnih jedinica ekološki prihvatljive proizvodnje;
• Određivanje uvjeta korištenja prostora primjereno zahtjevima tržišta, radnim i infrastrukturnim potencijalima;
• Zaštita graditeljskoga nasljeđa – posebice revitalizacija «Zvijezde», drugih dijelova povijesne jezgre grada i pojedinih spomeničkih cjelina unutar obuhvata GUP-a;
• Zaštita prirode i perivojne arhitekture te povećanje površina perivoja i površina za šport i rekreaciju;
• Razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

Unaprjeđenje prostorne organizacije predložene ovim GUP-om potiče prostornu modernizaciju, razvijanje gradskih funkcija i smanjenje troškova uređenja i održavanja grada.
...
U gospodarskim predjelima moguće su djelatnosti čiste lagane industrije, zanatstva, malog i srednjeg poduzetništva, te komunalnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti. Pod gospodarskom namjenom smatraju se sljedeće namjene: proizvodna namjena (industrijska, zanatska), poslovna namjena (uslužna, poslovno-prodajna/ trgovačka), komunalno-uslužna (servisna) i ugostiteljsko-turistička namjena.
...


Izvaci iz Generalnog urbanističkog plana Grada Karlovca (Sveučilište u Zagrebu - Arhitektonski fakultet - Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, 2007)