linkovi
Projekt podržali
Općenito
Konstituirajućom sjednicom Općinskog vijeća Općine Konavle koja je održana 19.travnja 1993.g. u Cavtatu, osnovana je Općina Konavle kao jedinica lokalne samouprave na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Općina Konavle nalazi se na krajnjem jugu Republike Hrvatske. Konfiguracija prostora Konavala je neobična: to je plodna i vodorodna dolina što se pruža od sjeverozapada prema jugoistoku, u dužini do 35 km i širini do 12 km. S brdske strane graniči obroncima Snježnice (visina 1234 m) prema BiH i Bjelotine prema Crnoj Gori, te s morske strane strmim stijenama od luke Cavtat do Molunta i poluotoka Prevlake (Rt Oštro).
Zapadni, najuži prijelaz u Konavle je s prostora naselja Oboda i Cavtata, a južni je visinom brda Kobile na uvalu u Bokokotorskom zaljevu.
Morske i kopnene prostore sa zapada oblikuje Župski zaljev - zaljev Cavtata s poluotocima i otočićima, a prema jugu poluotok Molunat s dvjema uvalama i dva otoka, te konačno poluotok Prevlaka.
Općina Konavle proteže se na površini od 209,25 km2, obuhvaća 33 naselja sa oko 9.500 stanovnika, a sjedište Općine je u Cavtatu.
Naselja u Općini Konavle su: Brotnice, Cavtat, Čilipi, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Drvenik, Đurinići, Gabrile, Gruda, Jesenice, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Pavlje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskopje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica.




Konavle
Područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij.
Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.
Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode... sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.

Položaj i klima
onavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9.500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1.234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuje poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.
Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama: u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i i hrastove i grabove šume.
Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska: blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.

Kroz povijest
Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi "canale", "canalis", u lokalnom govoru "konali", "kanali", što se povezuje sa vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat.
Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena (četiri tisućljeća prije naše ere). Konkretniji hod povijesti u Konavlima možemo pratiti od petog i četvrtog stoljeća prije naše ere, kada su ove prostore nastanjivala ilisrska plemena Plerejaca i Ardijejaca, da bi u drugom stoljeću prije naše ere Ilire pokorili Rimljani.Početkom sedmog stoljeća u Europu i na ove prostore dolaze avarska i slavenska plemena koja su 614. godine osvojila Epidaurus kao i čitave Konavle, rastjeravši pri tom tadašnje stanovnike Ilire i Rimljane.
Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša i to 1419 godine istočni dio Konavala od sandalja Hranića i 1426. godine zapadni dio od Radoslava Pavlovića, plativši za oba dijela istu sumu od 36.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.
Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije, pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon II svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995. godine), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.

Kulturna i povijesna baština
Kuća Vlaha Bukovac
Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine nakon desetgodišnje stanke i temeljite trogodišnje obnove.
Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, već nadasve nasljeđe imena velikog hrvastkog slikara Vlaha Bukovca, njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti.
Po svojoj prostornoj organizaciji Kuća Bukovac tipična je građanska kuća 19. stoljeća, kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem – kortom i prostranim stražnjim vrtom. Posebnu zanimljivost čine novootkriveni i po prvi put u cijelosti prezentirani zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće, a radio ih je mladi Bukovac prije odlaska na školovanje u Pariz.
U nekadašnjem dnevnom boravku - tinelu i slikarevom ateljeu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, a također izložen je i dio zbirke namještaja, uporabnih predmeta i osobnih stvari iz Bukovčeva vremena.
U prizemlju kuće zasebni je izložbeni prostor u kojem se redovito održavaju izložbe suvremene umjetnosti.

Mauzolej obitelji Račić
Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić (kipar Ivan Meštrović 1883. – 1962.), na groblju Sv. Roka u Cavtatu, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV stoljeća, po želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijelog bračkog kamena u obliku kupole i u čitavoj građevini nema niti jednog komada drva ili nekog drugog materijala osim bronce, od koje su napravljena vrata i zvono.
Čitav mauzolej, od ulaza na kojem se nalaze dvije karijatide, preko svoda prekrivenog glavama anđela, poda na kojem se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista, glavnog oltara i pobočnih lađa, pun je simbolike koja predstavljatri osnovne etape ljudske sudbine: rađanja, života i smrti. Na zvonu salivenom također po Meštrovićevom nacrtu upisana je njegova prekrasna misao: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan".
Mauzolej obitelji Račić, jedinstvena je ljepota koja poput bijelog labuda meditira o vječnosti, plovećinad cavtatskim sunčanim morem i drvoredimaborova, čempresa i palmi.

Zbirka Baltazara Bogišića
Zbirka je utemeljena 1909.-1912. godine, a u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluje od 1955. godine. Baltazar Bogišić (Cavtat, 1834 – Rijeka, 1908,), pravnik i znanstvenik europskog ugleda, kozmopolit, od 1875. stalno nastanjen u Parizu. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od njezina osnutka 1867. godine, član niza drugih akademija i znanstvenih društava, te nositelj nekoliko visokih europskih odličja.
U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Posebno se ističe zbirka stare grafike (8.185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja19. stoljeća) jedna od tri najveće u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2.700 primjeraka). Bogišićeva knjižnica, zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja ide u red najdragocjenjih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj (oko 15.000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio, te njegova začudno velika osobna prepiska ( 10.092 pisma, 1.481 korespodent. Knežev dvor sjedište je Bogišićeve zbirke od 1958. godine.
Zbog loših uvjeta u prizemnim prostorijama i predstojećih završnih radova na rekonstrukcijigraditeljskog kompleksa, moguće je razgledati izložbu Raznolikosti Bogišićeveostavštine, u koju je uvršten samo jedan dio rijetkih predmeta.

Zavičajni muzej Konavala
Zavičajna kuća Konavala osnovana je 1974. godine nesebičnim zalaganjem, trudom i entuzijazmom istaknutih prosvjetnih i turističkih djelatnika Čilipa, te dobrom voljom ljudi Konavala.
U zgradi nekadašnje seoske blagajne, smještene na središnjem čilipskom trgu, prikupljen je i izložen etnološki fundus Konavala, prezentiran u prostoru tipične konavoske kuće.
1991. godine zgrada Zavičajne kuće je spaljena teje nepovratno izgubljen dio inventara. Etnološka zbirka Zavičajnog muzeja Konavala danas sadrži oko 500 eksponata među kojima su izložene najkvalitetnije ženske i muške narodne nošnje, vezenine i ostalo tekstilno rukotvorstvo, nakit, oružje, glazbala te nešto uporabnih predmeta. Stalni postav upotpunjen je i izborom vezenina i uzoraka veza cavtatske Vezilačke udruge Jelke Miš.

Luka Korda

...
(196) 24.11.'14 | 21.11.'14 | 20.11.'14 | 13.11.'14 | 12.11.'14 | 11.11.'14 | 10.11.'14 | 28.10.'14 | 24.10.'14 | 23.10.'14 | 22.10.'14 | 07.10.'14 | 29.09.'14 | 18.09.'14 | 17.09.'14 | 16.09.'14 | 15.09.'14 | 02.09.'14 | 11.08.'14 | 07.08.'14 | 06.08.'14 | 31.07.'14 | 26.06.'14 | 16.06.'14 | 27.05.'14 | 20.05.'14 | 17.04.'14 | 21.03.'14 | 20.03.'14 | 14.02.'14 | 16.01.'14 | 31.12.'13 | 23.12.'13 | 20.11.'13 | 24.10.'13 | 09.10.'13 | 16.09.'13 | 03.09.'13 | 28.08.'13 | 27.08.'13 | 22.08.'13 | 25.03.'13 | 01.03.'13 | 28.02.'13 | 11.02.'13 | 07.02.'13 | 21.01.'13 | 11.01.'13 | 08.01.'13 | 31.12.'12 | 24.12.'12 | 20.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 13.12.'12 | 11.12.'12 | 07.12.'12 | 29.11.'12 | 27.11.'12 | 26.11.'12 | 20.11.'12 | 16.11.'12 | 15.11.'12 | 13.11.'12 | 31.10.'12 | 25.10.'12 | 24.10.'12 | 23.10.'12 | 22.10.'12 | 19.10.'12 | 18.10.'12 | 17.10.'12 | 05.10.'12 | 03.10.'12 | 24.09.'12 | 06.09.'12 | 04.09.'12 | 03.09.'12 | 31.08.'12 | 30.08.'12 | 28.08.'12 | 24.08.'12 | 23.08.'12 | 22.08.'12 | 21.08.'12 | 13.08.'12 | 06.08.'12 | 03.08.'12 | 01.08.'12 | 30.07.'12 | 27.07.'12 | 25.07.'12 | 24.07.'12 | 23.07.'12 | 18.07.'12 | 10.07.'12 | 09.07.'12 | 05.07.'12 | 04.07.'12 | 03.07.'12 | 02.07.'12 | 28.06.'12 | 27.06.'12 | 26.06.'12 | 21.06.'12 | 20.06.'12 | 19.06.'12 | 18.06.'12 | 13.06.'12 | 12.06.'12 | 11.06.'12 | 05.06.'12 | 04.06.'12 | 01.06.'12 | 29.05.'12 | 28.05.'12 | 21.05.'12 | 15.05.'12 | 14.05.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 09.05.'12 | 03.05.'12 | 30.04.'12 | 27.04.'12 | 26.04.'12 | 25.04.'12 | 23.04.'12 | 19.04.'12 | 18.04.'12 | 17.04.'12 | 16.04.'12 | 10.04.'12 | 05.04.'12 | 03.04.'12 | 28.03.'12 | 26.03.'12 | 23.03.'12 | 22.03.'12 | 08.03.'12 | 07.03.'12 | 27.02.'12 | 20.02.'12 | 17.02.'12 | 10.02.'12 | 06.02.'12 | 02.02.'12 | 01.02.'12 | 27.01.'12 | 23.01.'12 | 16.01.'12 | 12.01.'12 | 05.01.'12 | 02.01.'12 | 30.12.'11 | 27.12.'11 | 23.12.'11 | 21.12.'11 | 19.12.'11 | 15.12.'11 | 05.12.'11 | 02.12.'11 | 21.11.'11 | 18.11.'11 | 10.11.'11 | 08.11.'11 | 07.11.'11 | 24.10.'11 | 21.10.'11 | 20.10.'11 | 19.10.'11 | 18.10.'11 | 14.10.'11 | 13.10.'11 | 05.10.'11 | 04.10.'11 | 29.09.'11 | 26.09.'11 | 22.09.'11 | 21.09.'11 | 16.09.'11 | 15.09.'11 | 06.09.'11 | 30.08.'11 | 09.08.'11 | 08.08.'11 | 01.08.'11 | 27.07.'11 | 26.07.'11 | 27.06.'11 | 24.06.'11 | 15.06.'11 | 07.06.'11 | 11.04.'11 | 07.04.'11 | 23.03.'11 |
Web: http://www.opcinakonavle.hr/
Email Konavle  
  RSS Konavle  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org