Projekt podržali strelica
Povijest općine Kršan
Područje kotara Labin i njemu pripadajućih općina se nakon II. svjetskog rata često mijenjalo. Od 1 svibnja 1945.g. do 30. studenog 1947. g. postojao je Kotar Labin sa sedam općina: Labin, Raša, Sv. Martin, Sv. Nedelja, Kršan, Plomin i Čepić.
Od 1947. g. do 1952.g. postoje Narodno odbor Kotara Labin i 16 Mjesnih narodnih odbora: Brgod, Crni, Čepić, Dubrova, Kranjci, Kršan, Labin, Plomin, Podlabin, Rabac, Raša, Šumber, Sv.Lovreč, Sv.Martin, Sv.Nedelja, Vinež.

Dana 24.travnja 1952. godine donesen je Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine. Po tom zakonu, umjesto MNO-a dobivamo općine, kao lokalne organe vlasti. Od 1952-1955.g. imamo NO Kotara Labin sa 4 općine: NO Gradske općine Labin, NOO Kršan, NOO Raša i NOO Sveta Nedjelja.
Godine 1955. g. su osnovane općine Potpićan i općina Labin, koje su postojale do 1960.g. Te 1955.g. se općini Potpićan pripaja područje nekadašnje općine Pićan i naselja Krbune i Grobnik iz bivše općine Cerovlje. U 1961.g. se od općina Labin i Potpićan stvara općina Labin. Područje Barbana se pripaja općini Labin, jer Raša je jedna od najvećih poduzeća u zemlji.
Općina Labin ima 456 km2 i 31.646 stanovnika. U 1970.g. područje se vraća općini Pula. Rašu trese kriza, Uljanik raste.

Dana 30.prosinca 1992.g., donesen je Zakon o područjima županija, gradova i općina. U Republici Hrvatskoj, po kojem na području dosadašnje općine Labin nastaju: Grad Labin, Općina Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i Pićan.

Položaj
Općina Kršan danas zauzima dio područja nekadašnje općine Labin ukupne površine 124 km2. Prostor koji pripada Općini Kršan nalazi se u centralnom dijelu istočnog priobalnog područja poluotoka Istre. Smještena je izmedu Kvarnerskog zaljeva, Plominskog zaljeva i Plominske uvale, doline rijeke Raše, obronaka srednje Istre i područja Učke i uvale Brestova na obali mora.
U tom području dominiraju dvije morfološke jedinice, jedna je Čepićko polje, a druga planinski masiv Učke. Slijedeća važnija značajka tog prostora je Plominski zaljev koji se uvlači duboko u kopno
Područje Općine Kršan čine 23 naselja. To su redom Kršan, Blaškovići, Veljaki, Lazarići, Boljevići, Čambarelići, Kožljak, Jesenovik, Nova Vas, Šušnjevica, Letaj, Kostrčani, Lanišće, Zankovci, Polje Čepič, Zatka Čepić, Purgarija, Plomin, Plomin Luka, Stepčići, Vozilići, Zagorje i Potpićan.

Reljef
Reljefno se može podijeliti na nizinski dio (Čepićko polje, dolina gornje Raše i Boljunčice), brdoviti dio (rubno područje nizinskog dijela do 300 m nadmorske visine) i predplaninski i planinski dio (masiv Čićarije na istočnom dijelu općine do granice prema moru i Primorsko - goranskoj županiji).

Klima
Klima je blaga, mediteranska, gdje nema velikih temperaturnih amplituda (zimski su uvjeti rijetki), s mnogo sunca i topline i s dosta vlage u zraku.
Temperature zraka se zimi se kreću uglavnom od 10° C do -5° C, a ljeti uglavnom od 23° C do 35° C.

Valdi Runko

.
Osnovni pravci dugoročnog razvitka gospodarstva Općine Kršan bit će djelatnosti koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete i bogatstvo, prednosti prometno - geografskog položaja, osiguravaju najveće efekte i koje vršea funkciju nosilaca razvoja, a to su proizvodnja električne energije, poljoprivreda, ugostiteljstvo i turizam, pretežito zanatska proizvodnja, te djelatnosti vezane za promet. Na području Općine Kršan gradnja građevina nekih navedenih djelatnosti Planom je omogućena u građevinskim područjima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja. Kod građevina ovih djelatnosti emisije u zrak i tlo, buka, otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Također, na građevnim česticama na kojima su izgrađene ove građevine mora se osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnošću, osim u slučajevima interpolacije u povijesnim jezgrama i sl.

Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u područjima gcspodarske namjene koja su Planom definirana kao građavinska područja. Odradbe o uvjetima smještaja gospodarskih djelatnosti iz cvog poglavlja odnose se na gradnju građevina gospodarske namjene koje ća sa graditi u građevinskom području termoelektrane na lokaciji Plomin Luka, građavinskom području proizvodne namjene — pretežito zanatske na lokaciji Kršan, građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene - marine na lokaciji Plomin Luka (suha marina) i Brastova (marina], građavinskom području ugostiteljsko turističke namjene - turističko nasalje na lokaciji Brestova i Fratrija i građavinskom području uzgajališta - akvakulture na lokaciji Plomin Luka. Određeni zahvati, uglavnom na gradnji elemenata infrastrukture pomorskog prometa, ostvarit će se i u akvatoriju Plominskog zaljeva i uvale Brestova, u okviru luka i građevina planiranih na tim lokacijama.



Izvaci iz Prostornog plana uređenja Općine Kršana (URBIS 72 d.d., Pula, 2002.)
...
Web: http://www.krsan.hr/hrv/default.asp?m=28
Email Kršan  
  RSS Kršan  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org