Kukljica je slikovito turističko i ribarsko mjesto, smješteno na krajnjem jugoistoku otoka Ugljana na kojeg se nadovezuje susjedni otok Pašman.
Raznolikost turističke ponude, ljepote krajolika koje odlikuju guste borove šume, pješčane i stjenovite plaže na obalama kristalno bistrog mora, moderno opremljena luka u zaštićenoj prirodnoj uvali, te veliki izbor smještaja u privatnim apartmanima i sobama, pružaju mogućnosti za idealan odmor i ispunjavanje želja i zahtjevnijih gostiju.
Kukljica, kao i ostatak otoka Ugljana, ima iznimno razvedenu obalu i broji više uvala, koje nose sljedeća imena: Otrić, Kostanj, Gnjojišća, Kukljica, Ždrelašćica, Kunčabok, Vela i Mala Sabuša, Jelenica, Bačina, Maževica i Mala Lamjana.
Rt Zaglav, smješten između uvale Gnjojišća i uvale Kukljica je uzvisina na kojoj se smjestilo i turističko naselje Zelena punta.
Kukljičkim krajolikom prevladava specifična vegetacija: guste borove šume, čempresi, makija, smokve, vinova loza i svakako nezaobilazne masline.

Povijest i baština
Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je u listini iz 1106. godine koju je objavio Tadija Smičiklas u "Codex diplomaticus", a u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv. Krševana u Zadru.
Otok Ugljan je poput svih većih jadranskih otoka nastanjen neprekidno još od paleolitika, starijeg kamenog doba. Iz tog razdoblja pronađeno je osam kamenih noževa i jedna sjekira, koje je arheolog Frane Bulić razdijelio Arheološkim muzejima u Hrvatskoj.
Starohrvatska crkva Sv. Jerolima, u današnjem romaničkom obliku nastala u 13. stoljeću, nalazi se na jugoistočnom dijelu uvale Kostanj.
Zavjetna barokna crkva Sv. Gospe Snježne iz 17. stoljeća u uvali Zdrelašćica slična je župnoj crkvi Sv. Pavla, građenoj u isto vrijeme. Izgrađena je na temeljima starijeg svetišta. Crkva je kao kulturno dobro upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu.

Gradnja kamenih kuća, tipične autohtone dalmatinske gradnje, ističe se najviše u Kukljici. Kuće su građene nadovezujući se jedna na drugu tvoreći mali trg gotovo pravilnog kvadrata. Taj trg i skup kuća zove se dvor.
Najbolje sačuvani dvori su: Bačin dvor, Benin dvor, Jojin dvor, Lisičin dvor, Lonin dvor i Martinov dvor.

Otok Ugljan
Otok Ugljan (ukupne površine 52 km2 i 75 km razvedene obale) smjestio se nasuprot Zadra od kojeg ga dijeli samo 3 NM široki Zadarski kanal. Otok ima sedam naselja od kojih je mjesto Ugljan prostorno najveće i nalazi se na njegovom sjeverozapadnom dijelu.
Generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a 2000 godina tradicije u maslinarstvu ostavilo je stotine tisuća stabala maslina od kojih se dobiva ulje izuzetne kakvoće i arome. O ranom boravku čovjeka na ovom prostoru svjedoče ostaci iz rimskog doba, starohrvatske crkvice, samostani, kamena otočka arhitektura, te brojni ljetnikovci.



Izvor:Turistička zajednica Općine Kukljica

Gorana Poropat

.

Dosadašnja  usmjerenost  ka  turističkom  privređivanju  čiju  okosnicu  tvori  turističko  naselje “Zelena punta” ukazuje na potrebu planiranja razvojne strukture u kojoj će turizam i nadalje biti glavna  djelatnost.  Prostorne  mogućnosti  općinskog  područja  pogoduju  izgradnji  novih  manjih turističkih cjelina, čija bi realizacija dinamizirala i razvoj pratećih uslužno servisnih djelatnosti.

Ciljevi prostornog razvoja:

• omogućiti brži rast gospodarskih djelatnosti prvenstveno u sektoru turizma, poljodjelstva i uslužnih djelatnosti,  
• razvoj proizvodnih djelatnosti sukladno prirodnim potencijalima i lokalnoj tradiciji s propisanim ekološkim uvjetima i standardima  
• neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju,
• razvoj prometne i ostale komunalne infrastrukture         

    
Ciljevi uređenja naselja su:

• podizanje standarda javnih usluga
• poboljšanje svih oblika komunikacije
• oblikovanje i razvitak novog javnog prostora
• osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti
• podizanje kvalitete stanovanja
• zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja.

 


Izvaci iz Prostornog plana uređenja Općine Kukljica
(Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije, 2008.)