Turizam
Temeljna strateška odrednica u budućem razvoju turizma na području Općine Kula Norinska je poticanje programa iz područje turizma, u skladu sa odredbama, kriterijima i smjernicama Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, a sukladno programima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Hrvatske turističke zajednice.
Stanje turističke ponude u Općini Kula Norinska ne zadovoljava pogotovo u smislu smještajnih kapaciteta. Prirodne, kulturne i gospodarske karakteristike treba valorizirati, jer upravo one daju dobru osnovu za razvoj lovnog, seoskog (ekogastronomska ponuda, uključivanje posjetioca u svakodnevicu života na imanju, mogućnost noćenja), izletničkog, kulturno-edukativnog, sportsko-rekreacijskog, poslovnog, tranzitnog i ostalih vidova turizma.
Turistička ponuda Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Kula Norinska mora biti rezultat povezivanja svih turističkih potencijala i subjekata, te zajednički marketinški osmišljen, nastup na tržištu, orijentirana manjim grupama turista.
Lovni turizam je takva vrsta turizma, koja ispunjava zahtjeve održivog turizma što znači da (ako se planski i stručno provodi) donosi dobit, a ne ugrožava prirodno i kulturno nasljeđe. Općina Kula Norinska ima prirodne resurse kojima je, uz osmišljenju marketinšku i promidžbenu akciju, lovni turizam potrebno izdići na mnogo kvalitetniju rezinu od postojeće.
Po mogućnosti izgraditi novi lovački dom radi osiguravanja smještaja domaćim i stranim lovcima turistima.
Interes za pružanje usluga domaćim i stranim lovcima u okviru obiteljskih gospodarstva je već duže vremena izražen (povezanost lovnog i seoskog turizma). Iskustvo koje posjeduju ta gospodarstva treba iskoristiti za daljnji legalni pristup toj djelatnosti.
Seoski (ruralni) turizam nije razvijen na području Općine Kula Norinska, a potencijali za razvoj postoje.
Program razvoja turizma u ruralnom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije temelji se na projektu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka: “Program poticanja malog poduzetništva s ciljem razvitka turizma u ruralnom prostoru” donesenom krajem 1997. godine. Ovaj program je usklađen i sa projektom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ORaTuRP (održivi razvoj turizma u ruralnom prostoru), tako da u sklopu njega treba razvijati ovaj vid ponude na području Općine Kula Norinska.
Program Županije usmjeten je na razvoj ruralnih prostora županije sa aspekta sela i turizma.
Gledano s aspekta sela misli se na: iskorištenje potencijala seoskih domaćinstava za poduzetništvo i samostalni razvitak, revitalizaciju ruralnih prostora sa svim svojim posebnostima, očuvanje te vrijednosti, te poticanje primarne seoske proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda kao zdrave, ekološki čiste hrane, tj. zdrave enogastronomske-ekološke ponude.
Sa aspekta turizma misli se na: marketinško osmišljavanje i jača promidžba turističke ponude, korištenje postojećih prirodnih resursa, stvaranje integralnog turističkog proizvoda, te sport i rekreaciju u tijesnoj vezi sa čistim okolišem.
Program razvitka ruralnoh turizma svakako treba ići smjerom razvitka turizma u harmoničnom odnosu prirode i ljudi koji žive na tom području.
Seoski turizam usmjeriti kao prateću funkciju (servis) lovnog ili drugog vida turizma jer je problematično njegovo samostalno egzistiranje zbog nepostojanja tradicije korištenja tog vida turističke ponude na ovom području.
Ovim planom predviđa se razvoj seoskog turizma, napose na području naselja Desne (izgradnja eko-sela) na površini od cca. 0,75ha.
Kulturno-edukativni i izletnički turizam: Buduća gastronomska ugostiteljska izletišta, te preinake i proširenja postojećih oblikovati u skladu s lokalnim ambijentom.
Takva bi izletišta trebala pružati široki spektar ponude u vidu mogućnosti za noćenje, odvijanje poslovnih sastanaka i skupova, prostora za održavanje svečanosti, druženja i razonodu, bavljenja nekim vidovima sporta i rekreacije.
Potencirati daljnji razvoj programa koji predstavljaju kulturnu baštinu i običaje karakteristične za područje Općine Kula Norinska, u sklopu Dubrovačko-neretvanske županije i KUD-ova “Župa Bagalović”, Krvavac; KUD “Udruga Škrapa” Momići; Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti, Krvavac; Pokladno društvo, Krvavac.
Uklopiti kulturno-edukativnu i izletničku ponudu u cjelokupnu turističku ponudu Općine Kula Norinska i Dubrovačko-neretvanske županije.
Sportsko rekreacijski turizam: Obzirom na porast interesa za veslačke sportove na području donjo-neretvanskog sliva ovaj plan predviđa izgradnju smještajnih kapaciteta za veći broj veslačkih klubova i reprezentacija iz cijele Europe i izgradnju pristaništa za turistička plovila (brodice, lađe i trupice).
Naznačajnija sportska manifestacija na području Neretve je maraton lađa koji zahtjeva veći broj smještajnih kapaciteta u kratkom vremenskom razdoblju, pa je neophodno aktivirati i seoska gospodarstva u tu svrhu.
Kultura
Osnovni nositelji kulture na području Općine Kula Norinska su Kulturno umjetnička društva:
KUD «Župa Bagalović», Krvavac
KUD «Udruga Škrapa» Momići
Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti, Krvavac
Pokladno društvo, Krvavac
Domovi kulture nalaze se u naseljima: Nova Sela, Desne, Krvavac i Podrujnica.
Župna crkva
Na području Općine Kula Norinska postoje crkve u mjestima Bagalovići (župska crkva Župe Bagalovići koja obuhvaća naselja Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska, Matijevići, Momići i Podrujnica), Momići, Desne (župska crkva Župe Sv. Jure Desne), Nova Sela, Borovci, te kapele u naseljima Krvavac, Kula Norinska i Podrujnica
Temeljna strateška odrednica u budućem razvoju turizma na području Općine Kula Norinska je poticanje programa iz područje turizma, u skladu sa odredbama, kriterijima i smjernicama Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, a sukladno programima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Hrvatske turističke zajednice.
Stanje turističke ponude u Općini Kula Norinska ne zadovoljava pogotovo u smislu smještajnih kapaciteta. Prirodne, kulturne i gospodarske karakteristike treba valorizirati, jer upravo one daju dobru osnovu za razvoj lovnog, seoskog (ekogastronomska ponuda, uključivanje posjetioca u svakodnevicu života na imanju, mogućnost noćenja), izletničkog, kulturno-edukativnog, sportsko-rekreacijskog, poslovnog, tranzitnog i ostalih vidova turizma.
Turistička ponuda Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Kula Norinska mora biti rezultat povezivanja svih turističkih potencijala i subjekata, te zajednički marketinški osmišljen, nastup na tržištu, orijentirana manjim grupama turista.
Lovni turizam je takva vrsta turizma, koja ispunjava zahtjeve održivog turizma što znači da (ako se planski i stručno provodi) donosi dobit, a ne ugrožava prirodno i kulturno nasljeđe. Općina Kula Norinska ima prirodne resurse kojima je, uz osmišljenju marketinšku i promidžbenu akciju, lovni turizam potrebno izdići na mnogo kvalitetniju rezinu od postojeće.
Po mogućnosti izgraditi novi lovački dom radi osiguravanja smještaja domaćim i stranim lovcima turistima.
Interes za pružanje usluga domaćim i stranim lovcima u okviru obiteljskih gospodarstva je već duže vremena izražen (povezanost lovnog i seoskog turizma). Iskustvo koje posjeduju ta gospodarstva treba iskoristiti za daljnji legalni pristup toj djelatnosti.
Seoski (ruralni) turizam nije razvijen na području Općine Kula Norinska, a potencijali za razvoj postoje.
Program razvoja turizma u ruralnom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije temelji se na projektu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka: “Program poticanja malog poduzetništva s ciljem razvitka turizma u ruralnom prostoru” donesenom krajem 1997. godine. Ovaj program je usklađen i sa projektom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ORaTuRP (održivi razvoj turizma u ruralnom prostoru), tako da u sklopu njega treba razvijati ovaj vid ponude na području Općine Kula Norinska.
Program Županije usmjeten je na razvoj ruralnih prostora županije sa aspekta sela i turizma.
Gledano s aspekta sela misli se na: iskorištenje potencijala seoskih domaćinstava za poduzetništvo i samostalni razvitak, revitalizaciju ruralnih prostora sa svim svojim posebnostima, očuvanje te vrijednosti, te poticanje primarne seoske proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda kao zdrave, ekološki čiste hrane, tj. zdrave enogastronomske-ekološke ponude.
Sa aspekta turizma misli se na: marketinško osmišljavanje i jača promidžba turističke ponude, korištenje postojećih prirodnih resursa, stvaranje integralnog turističkog proizvoda, te sport i rekreaciju u tijesnoj vezi sa čistim okolišem.
Program razvitka ruralnoh turizma svakako treba ići smjerom razvitka turizma u harmoničnom odnosu prirode i ljudi koji žive na tom području.
Seoski turizam usmjeriti kao prateću funkciju (servis) lovnog ili drugog vida turizma jer je problematično njegovo samostalno egzistiranje zbog nepostojanja tradicije korištenja tog vida turističke ponude na ovom području.
Ovim planom predviđa se razvoj seoskog turizma, napose na području naselja Desne (izgradnja eko-sela) na površini od cca. 0,75ha.
Kulturno-edukativni i izletnički turizam: Buduća gastronomska ugostiteljska izletišta, te preinake i proširenja postojećih oblikovati u skladu s lokalnim ambijentom.
Takva bi izletišta trebala pružati široki spektar ponude u vidu mogućnosti za noćenje, odvijanje poslovnih sastanaka i skupova, prostora za održavanje svečanosti, druženja i razonodu, bavljenja nekim vidovima sporta i rekreacije.
Potencirati daljnji razvoj programa koji predstavljaju kulturnu baštinu i običaje karakteristične za područje Općine Kula Norinska, u sklopu Dubrovačko-neretvanske županije i KUD-ova “Župa Bagalović”, Krvavac; KUD “Udruga Škrapa” Momići; Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti, Krvavac; Pokladno društvo, Krvavac.
Uklopiti kulturno-edukativnu i izletničku ponudu u cjelokupnu turističku ponudu Općine Kula Norinska i Dubrovačko-neretvanske županije.
Sportsko rekreacijski turizam: Obzirom na porast interesa za veslačke sportove na području donjo-neretvanskog sliva ovaj plan predviđa izgradnju smještajnih kapaciteta za veći broj veslačkih klubova i reprezentacija iz cijele Europe i izgradnju pristaništa za turistička plovila (brodice, lađe i trupice).
Naznačajnija sportska manifestacija na području Neretve je maraton lađa koji zahtjeva veći broj smještajnih kapaciteta u kratkom vremenskom razdoblju, pa je neophodno aktivirati i seoska gospodarstva u tu svrhu.
Kultura
Osnovni nositelji kulture na području Općine Kula Norinska su Kulturno umjetnička društva:
KUD «Župa Bagalović», Krvavac
KUD «Udruga Škrapa» Momići
Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti, Krvavac
Pokladno društvo, Krvavac
Domovi kulture nalaze se u naseljima: Nova Sela, Desne, Krvavac i Podrujnica.
Župna crkva
Na području Općine Kula Norinska postoje crkve u mjestima Bagalovići (župska crkva Župe Bagalovići koja obuhvaća naselja Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska, Matijevići, Momići i Podrujnica), Momići, Desne (župska crkva Župe Sv. Jure Desne), Nova Sela, Borovci, te kapele u naseljima Krvavac, Kula Norinska i Podrujnica
Nikola Krstičević
.Industrija i poduzetništvo
U ekonomiji za lokalne potrebe i lokalno tržište Općina Kula Norinska mora naći svoj interes, jer bi «u prostornom smislu ekonomija za lokalne potrebe bila organizirana na osnovi malih samostalnih prostornih jedinica (obiteljska proizvodna i poljoprivredna gospodarstva) koje će imati utjecaja na strukturu naselja, bilo da će biti interpolirane u strukturu naselja mješovitih funkcija, bilo da će biti locirane u posebnim radnim zonama (ovisno o čistom ili nečistom tehnološkom procesu, potrebnoj površini, utjecaju na okoliš i dr.)». U interakcijskom odnosu «velike» i «male» privrede, u njihovom kooperantskom povezivanju leži gospodarski razvitak Općine i to naročito u onim proizvodnim granama (prehrambena industrija) koje imaju suport u prirodnim resursima Općine (drvo, voće, povrće, vinova loza i dr.). Ti procesi se trebaju realizirati i intenzivirati, jer se na njima temelji uravnoteženi gospodarski razvitak Županije.
Ostvarivanje gospodarskog razvitka bit će uvjetovano:
* poticanjem razvoja obrtnišva i malog poduzetnišva (stvaranjem obiteljskih proizvodnih i poljoprivrednih gospodarstava)
* poticanjem realizacije interaktivnog odnosa velike i male privrede (kooperacija)
* usvajanjem proizvodnih programa interesantnih i konkurentnih na domaćem i stranom tržištu
* poticanjem podizanja obrazovne strukture radnog stanovništva
* poticanjem postepenog uvođenja novih proizvodnih linija (novih tehnologija), te izgradnjom novih, bilo vlastitim ili stranim ulaganjima
Realizacija gore zacrtanih ciljeva dat će slijedeće razvojne efekte:
* uspostavljanje stabilne gospodarske strukture
* razvoj kooperacijskog modela privređivanja
* porast ljudskog kapitala
* povećanje kupovne moći i standarda stanovništva
Ostvarenje razvojnih ciljeva ovisit će o određenim pretpostavkama i mjerama koje se donose:
* na razini Županije i Općine
* podizanje razine obrazovanja stanovništva, jer je kao faktor ograničenja razvoja identificiran ljudski faktor (ustrojem visokih i visokoškolskih ustanova, istraživačkih centara, ustrojem županijskog centra za razvoj poduzetništva, organiziranjem sezonskih stručnih seminara i dr.)
* racionalnim korištenjem prostora radi bolje eksploatacije svih raspoloživih resursa. U tu svrhu, u okviru ovog Plana, definirana je radna i mješovita zona, te režimi korištenja prostora kojim se ciljano usmjerava policentrični model razvoja i racionalno korištenje prostora kao ograničenog dobra
* stimuliranjem razvoja obrtništva i malog poduzetništva dodjelom beneficiranih kredita perspektivnim programima
* na razini samih proizvođača
* racionalizacija poslovanja koja će dovesti do veće vrijednosti proizvodnje
* prilagodbe uvjetima poslovanja (tržišta), jer mogućnost brzog reagiranja na promijenjene uvjete poslovanja predstavlja jedan od bitnih kriterija tržišne uspješnosti
Malo gospodarstvo (obrtništvo i malo poduzetništvo) treba biti važan faktor u revitalizaciji gospodarskog razvitka Općine i Županije. U interakciji «velike» i «male» privrede (kooperantskim odnosima) treba tražiti rješenja policentričnog modela razvoja stabilnog gospodarstva Općine i Županije koje će moći odgovoriti svim izazovima domaćeg i stranog tržišta.
U tu svrhu ovim Planom izdvojeno je visoravno područje u sjevernom dijelu Općine (Nova Sela) kao rezervirani prostor za ispitivanje mogućnosti za gradnju Poslovne zone “Nova Sela”, površine cca. 200 ha, koja bi mogla predstavljati najznačajniji faktor gospodarskog razvoja ne samo Općine Kula Norinska nego i šire (resursi gradova Metković i Opuzen, te Luke Ploče).
Zona se može nastaviti u Općini Pojezerje te je u blizini koridora planirane auto-ceste TM (transeuropska magistrala) 5C, te prometnog čvora Ploče.
Ova zona može uvelike doprinijeti gospodarskom razvitku ovih demografski najugroženijih područja županije i ublažiti negativne demografske tendencije cijelog područja.
Za gospodarski razvitak rezerviranog prostora moguće poduzetničke zone potrebno je dodatno ispitati mogućnosti izvedbe iste, ali se pretpostavlja da bi pogodovao razvitak pogona za izradu proizvoda koji su u funkciji poljoprivrede i turizma, kao što su suveniri, oprema i drugo, kao i razvitak servisne i industrijske zone za ekološki čistu industriju, proizvodno obrtništvo i uslužne djelatnosti.
Poljoprivreda
Općina Kula Norinska je općina u kojoj poljoprivreda predstavlja najznačajniju gospodarsku djelatnost. Od ukupne površine Općine Kula Norinska poljoprivredne površine zauzimaju 9,36% površine, ali zbog izuzetne kakvoće tla i izuzetno povoljnih klimatskih uvjeta predstavljaju značajni gospodarski resurs.
U razvoju poljodjelske proizvodnje očekuje se prijelaz s ekstenzivnog na intenzivni način proizvodnje, a u okvirima koncepta održivog razvoja. Pri realizaciji ovog cilja potrebno je voditi računa o:
* racionalnom korištenju poljoprivrednog tla
* onemogućavanju korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe
* saniranju devastiranog poljodjelskog tla nakon eksploatacije
* usmjeravanju i poticanju proizvodnje zdrave hrane i na tržištu prepoznatljivih proizvoda
* unapređenju obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva koji treba biti jedan od instrumenata povećanja broja stranovnika
* iskorištavanju postojećih obradivih površina i privođenju namjeni zapuštenih površina
* melioliranjem površina povećati ukupnu površinu istih
Sitnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju težiti intenzivnoj proizvodnji kao što su povrće, voće, vinogradi, cvijeće, sitna stoka i sl. Kod svih obiteljskih gospodarstva mora se postići maksimalna iskorištenost zemlje, strojeva, radne snage, znanja, proizvodno-tehnološkog ili iskustva, jer samo takovi uvjeti proizvodnje obećavaju opstanak u europskoj konkurenciji.
U ekonomskom pogledu mora se postići ili težiti postizavanju optimalne ravnoteže između vrste i količine proizvoda i troškova proizvodnje, jer to osigurava najprofitabilniju proizvodnju. Da bi se ovo postiglo treba pružiti i omogućiti stručno i praktično proizvodno usavršavanje. Mjere agrarne politike države, kao i kreditna politika moraju omogućiti pretvorbu postojećih u suvremena obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Razvoj gospodarstva na lokalnoj razini temeljit će se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja će se u razvoju oslanjati na velike poduzetnike odnosno trgovačke sustave. Najveći udio na području Općine Kula Norinska imat će poljoprivredne i prerađivačke djelatnosti. Razvoj suvremenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malih fleksibilnih tvrtki čija se proizvodnja bazira na raspoloživim prirodnim resursima omogućit će efikasno korištenje ukupnih ekonomskih potencijala.
Šumarstvo
Šumama gospodariti i dalje po važećim Gospodarskim osnovama i njima određenom etatu. Etat je moguća količina drvne mase za sječu i podatak koji govori o očuvanju šuma i akumuliranju drvne mase u skladu sa potrajnosti prihoda šume.
Marginalne i zapuštene poljoprivredne površine, neadekvatne za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, a obrasle u šikare bez nadzora, stručnim šumarskim zahvatima poželjno je prevoditi u kvalitetnije, više uzgojne oblike.
Korisno bi bilo dio šuma uz naselja i turističke objekte urediti za rekreacijsku namjenu za koju potrebe iskazuje suvremeni način života, te sukladno potrebama poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja i turističkih područja.
Zakonski propisati da svaki novi prizvodni pogon mora imati uređaj kojim trajno sprječava svako onečišćenje zraka, vode i tla. Visokim odštetama i kaznama pteretiti postojeće tvornice i slične pogone koji nemaju uređaje za pročišćavanje vlastitih oblika onečišćenja, a time direktno utječu na uništavanje okoliša. Pravnim mjerama također spriječiti i razne neproizvodne ustanove, kućanstva i pojedince u narušavanju čistoće okoliša, jer time uništavaju i ugrožavaju šume.
Veće šumske površine su u državnom vlasništvu i njima gospodati Javno poduzeće Hrvatske šume tako da lokalne vlasti nemaju direktan utjecaj na njihovo gospodarenje. Šume predstavljaju zbog svojih ekoloških vrijednosti i značajan potencijal za razvitak lovnog, izletničkog i rekracijskog turizma koji tu postoji već nekoliko desetljeća, ali nije u dovoljnoj mjeri valoriziran.
