Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova. Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja.
'RES PUBLICA ALBONESSIUM' Mjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista. Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači 'grad na brdu', odnosno 'visoko naselje'. Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije će napisati da su bili gusari-pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana, koji počinju u trećem stoljeću prije Krista, Istra 177 p.n.e. potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samostalnosti i vlašću nad okolnim mjestima. Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz trećeg stoljeća naše ere s natpisom 'RES PUBLICA ALBONESSIUM'.
Povijest turizma
Turizam grada Labina veže se uz njegov turistički eksponirani dio – Rabac, koji se smjestio na istočnoj obali Istre. Ovo nekada malo ribarsko mjesto, zbog svojih je atrakcija preraslo u turističku destinaciju. Zbog niske bijelih šljunkovitih plaža, bogatoga mediteranskog raslinja i kristalno čistog i bistrog mora azurne boje, nazvan je “biserom Kvarnera”. Idealno je mjesto za obiteljski odmor tijekom ljetnih mjeseci, u proljeće i jesen privlači brojne posjetitelje treće dobi i rekreativce kojima se pružaju neiscrpne mogućnosti, oaza mira za duh i tijelo. Rabac očarava s kopna, mora i s nebeskih visina.
Razvoj turizma na području Rapca vezuje se uz kraj 19. stoljeća. Za godinu početka razvoja turizma u Rapcu službeno se uzima 11. lipanj 1889., kada je otvoren prvi hotel -Albergo “Quarnero” sa svega nekoliko soba i gostionicom u prizemlju. Nalazio se u kući obitelji Višković. 1925. godine izgrađen je hotel “Trieste”, koji je kasnije preimenovan u “Primorje”. Desetak godina kasnije izgrađen je hotel “Dopolavoro” u kojem je danas restoran “Jadran”. Izuzetna ljepota prirode i prekrasne plaže nisu ostale nezapažene, pa su u Rapcu niknuli i prvi ljetnikovci, i to ljetnikovac riječke obitelji Prohaska, ljetnikovac talijanskog odvjetnika Filippinija i ljetnikovac talijanskog učitelja Giraldellija. Nažalost, tokom drugog svjetskog rata ljetnikovci su u potpunosti uništeni, a od njih su ostala samo imena turističkih naselja. Nakon rata donekle su renovirani hoteli “Primorje” i “Jadran”. Usporedo s otvaranjem prvih hotela, uslijed sve veće potražnje za smještajnim kapacitetima započinje i iznajmljivanje soba u privatnom smještaju. Nakon te faze, prvi novoizgrađeni objekti u Rapcu bili su hoteli “Mediteran” i “Marina”, koje su Istarski ugljenokopi Raša izgradili za smještaj zaposlenika samaca, a 1968. godine su zbog neisplativosti predani novoosnovanom Ugostiteljskom poduzeću “Rabac”. Možemo reći da prvi začeci razvoja turizma u obliku kojeg danas poznajemo u Rapcu započinje osnivanjem ugostiteljskog poduzeća “Rabac” 1961. godine (danas Rabac, d.d.), koje je 40 godina bilo jedini nositelj rabačkog turizma. Početkom 1963. godine poduzeću se pripajaju ugostiteljsko poduzeće “Jadran”, te 1965. godine autokamp u Rapcu, koji je do tada bio u vlasništvu Turističkog društva Rabac. Razdoblje od 1961. godine do 1971. godine je razdoblje intenzivne izgradnje smještajnih kapaciteta, koji dugi niz godina čine okosnicu ponude destinacije. Iz tog razdoblja datiraju hotel Lanterna (danas Valamar Sanfior Hotel), turističko naselje Girandella i turističko naselje St.Andrea. Potonje je potkraj osamdesetih pretvoreno u hotele Castor (danas Allegro), Pollux (danas Miramar) i depandansu Adriatic, dok su se iz sastava Girandelle kao samostalni objekti izdvojili hotel Neptun (danas Valamar Bellevue Hotel & Residence) te aparthotel Pluton (danas Albona Hotel & Residence). Sagrađeni su apartmani Lanterna, hoteli Istra-Fortuna (danas van uporabe), hotel Apollo (danas Amfora) i kompleks Maslinica (hoteli Mimosa-Hedera-Narcis i kamp Oliva).
Znamenitosti
STARI GRAD
Glavni gradski trg oduševit će Vas odlično sačuvanom loggiom iz 16. stoljeća, iz kojeg potječu i glavna gradska vrata sv. Flora. Iznad vrata uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije. Top iz razdoblja Austrije i niz drugih zanimljivih detalja otkrit ćete šećući starim gradom.
NARODNI MUZEJ I GRADSKA GALERIJA PALAČA BATTIALA LAZZARINI
Labin je stari rudarski grad, pa je nezaobilazan posjet Narodnom muzeju u kojem najveći dio zauzima prikaz rudarske prošlosti grada – s hodnicima i rudnikom, jedinstven u ovom dijelu Europe. Muzej će Vam razotkriti značenje pojma Labinska republika. Nasuprot Narodnog muzeja nalazi se Gradska galerija u koju svakako zavirite.
MEMORIJALNA ZBIRKA MATIJE VLAČIĆA ILIRIKA
Matija (Franković) Vlačić Ilirik /Matthias Flacius Illyricus/, velikan europske misli 16. stoljeća, svestrani filolog, teolog, povjesničar, znanstvenik i, po mnogima, osnivač biblijske hermeneutike. U njegovoj rodnoj kući u starome gradu Labinu nalazi se memorijalna zbirka sastavljena od tri djela. U uvodnome djelu o zavičaju i Labinu izabrano je i nekoliko misli Mije Mirkovića (Mate Balote), u našim razmjerima osnovnog Vlačićevog biografa koji je veći dio svog života posvetio izučavanju Matije Vlačića. Drugi dio posvećen je gradovima i ličnostima iz života Ilirika, dok su u trećem djelu izložene njegove knjige.
ŽUPNA CRKVA ROĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Župna crkva Blažene Djevice Marije danas je u Istri jedan od rijetkih sačuvanih spomenika iz doba Venecije, koja u sebi nosi tragove od romantike do gotike, renesanse, baroka, neoklasicizma do graditeljskih utjecaja naših dana. Važan detalj je da se na pročelju crkve u jednoj niši nalazi krasan vencijanski lav s otvorenom knjigom u kojoj piše: PAX TIBI MARCE (Mir tebi Marco). To je potvrda da je Venecija u to vrijeme bila u miru. Da je za vrijeme klesanja lava Venecija ratovala lav bi držao zatvorenu knjigu. Crkva je nazivana još i Sveta Marija Velika, potječe iz 11. stoljeća, ali je u međuvremenu doživjela mnogo promjena i obnova.
MEDITERANSKI KIPARSKI SIMPOZIJ
Park prirode i izletište Dubrova na ulazu u grad Labin, poznato je po međunarodnom kiparskom simpoziju koji svake godine oplemenjuje već bogatu kolekciju skulptura od istarskog kamena. Kamen, jedan od najtrajnijih materijala uopće, kao neizostavan čimbenik Mediteranskog kiparskog simpozija postao je i jedan od simbola Labinštine. Do danas je u ovom parku prirode kamen klesalo gotovo stotinu sudionika, poznatih kipara iz cijelog svijeta koji tijekom ljetnih mjeseci gostuju u Dubrovi ostavljajući za sobom opipljiv rezultat svojih kreativnih razmišljanja. Takvih je trenutno 90-ak, a dovršen je i 'Dolac amfiteatar' akademskog kipara Josipa Diminića, prostor za održavanje predstava i koncerata, scenskih igara i aukcija slika...
Tulio Demetlika
Inžinjer elektrotehnike Datum rođenja: 3.05.1958
Oženjen, supruga Ita, otac dva sina, Paolo i Andrea.
Hobi: pješačenje, stolni tenis, rekreativno bavljenje ribolovom, vožnja brodicom, boravak u prirodi, skijanje.
Ostalo: Predsjednik rukometnog kluba „Mladi Rudar“ Labin.
PROFESIONALNA KARIJERA
svibanj 2005. godine – srpanj 2007. godine - Član Poglavarstva Istarske županije zadužen za održivi razvoj -vijećnik Gradskog vijeća Grada Labina
travanj 2000. godine - svibanj 2005. godine - gradonačelnik grada Labina
1993. – 2000. godine - vijećnik Gradskog vijeća Grada Labina
1997.-2000. godine - član Poglavarstva Grada Labina
1991. – 1993. godine - član Izvršnog vijeća Skupštine općine Labin
1990. godine - 2000. godine - Tehnički direktor „Elektra“, Labin
1977. godine – 1990. godine - Rukovoditelj elektrostrojarske operative „Istarski ugljenokopi“, Raša
Grad Labin – Grad očuvanih tradicionalnih vrijednosti, povijesne i prirodne baštine, prosperitetnog i društvenog razvoja koji kontinuirano podiže kvalitetu življenja - Grad po mjeri čovjeka.
Dugoročni ciljevi:
I. CILJ: Razvijeno gospodarstvo zasnovano na industrijskim i turističkim djelatnostima većih dodanih vrijednosti
(1) Prioritet: Stvaranje uvjeta i poticanje razvoja industrijskih i obrtničkih djelatnosti na osnovi lokalnih potencijala, suvremenih tehnoloških rješenja, znanja i stranih ulaganjaMjera 2. (2): Poticanje izgradnje klastera
Mjera 3. (3): Poticanje korištenja poduzetničkog inkubatora
Mjera 4. (4): Izgradnja tehnološkog parka
Mjera 5. (5): Osiguravanje vrlo povoljnih uvjeta za korištenje poduzetničkih zona, inkubatora i tehnološkog parka
Mjera 2. (7): Poticanje repozicioniranja turističkih objekata u cilju podizanja kvalitete i dobivanja veće vrijednosti
Mjera 4. (9): Unaprijediti kvalitetu ukupne ponude
Mjera 5. (10): Produžiti turističku sezonu (8-10 mjeseci)
Mjera 6. (11): Pojačati partnerske oblike upravljanja destinacijom
Mjera 7. (12): Poticanje razvoja Destination Management Company (DMC-a)
Mjera 2. (14): Edukacija mladih i poljoprivrednika o ekološkom korištenju poljoprivrednog zemljišta
Mjera 3. (15): Potpora nabavi opreme ribara
II. CILJ: Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama ukupnog društvenoekonomskog razvoja i visoki društveni standard
(4) Prioritet: Obrazovanje u funkciji tržišta radaMjera 2. (17): Strukovnu izobrazbu uskladiti s potrebama tržišta rada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
Mjera 3. (18): Izobrazba poduzetničkih i menadžerskih vještina
Mjera 4. (19): Povećavanje informiranosti i osposobljenosti za pristupanje razvojnim fondovima EU i domaćim izvorima financiranja
Mjera 5. (20): Poticanje stalnog stručnog usavršavanja svih radno aktivnih članova društva
Mjera 6. (21): Povećanje informatičke pismenosti i infrastrukture te učenja stranih jezika
Mjera 2. (23): Stvaranje prostornih i materijalnih uvjeta radi usklađivanja sa novim državnim pedagoškim standardom
Mjera 3. (24): Poboljšanje materijalnog stanja u školstvu
Mjera 4. (25): Povezivanje gospodarstva sa potencijalima u školstvu
Mjera 5. (26): Uspostavljanje optimalne mreže škola
Mjera 6. (27): Poboljšanje postojećih uvjeta rada (nova oprema, uvođenje nove tehnologije) i stručno usavršavanje osoblja kako bi udovoljili zahtjevima međunarodnih standarda
Mjera 7. (28): Izgradnja smještajnih kapaciteta za smještaj starijih i socijalno ugroženih osoba
Mjera 8. (29): Povezivanje djelatnosti kulture s djelatnošću gospodarstva, osobito turizma
Mjera 9. (30): Osiguranje preduvjeta za unapređenje sporta i rekreacije
Mjera 10.(31): Izgradnja sportskog centra (u Labinu i Rapcu)
Mjera 11. (32): Obnova postojećih sportskih objekata
Mjera 12. (33): Obrazovanje i usavršavanje stručnih kadrova
Mjera 13. (34): Unapređivanje zdravstvene skrbi sportaša
Mjera 14. (35): Izgradnja gradske knjižnice i multimedijalnog centra na lokaciji Pjacal (zaštićena kulturno-industrijska baština)
Mjera 15. (36): Formiranje Jedinice za provedbu projekata (JPP)
Mjera 2. (38): Jačanje međužupanijske i prekogranične suradnje
Mjera 2. (40): Unapređenje suradnje lokalne samouprave i udruga
Mjera 2. (42): Unapređivanje socio-zdravstvene skrbi – zaštite starijih osoba
Mjera 2. (44): Pomoć mladima u rješavanju stambenog pitanja
Mjera 3. (45): Poboljšanje uspostavljanja kvalitetnih odnosa u obitelji
III. CILJ: Očuvani okoliš, prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe
(10) Prioritet: Rekonstrukcija i izgradnja komunalne infrastruktureMjera 2. (47): Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže
Mjera 3. (48): Istraživanje i osposobljavanje novih izvorišta pitke vode
Mjera 4. (49): Rekonstrukcija postojećih uređaja za obradu otpadnih voda u Labinu
Mjera 5. (50): Izgradnja novog uređaja za obradu otpadnih voda u Rapcu
Mjera 6. (51): Proširenje mreže javne kanalizacije na ostala naselja Grada Labina
Mjera 7. (52): Odvajanje oborinske od fekalne kanalizacije
Mjera 8. (53): Plinofikacija ukupnog područja Grada Labina
Mjera 9. (54): Poticanje izgradnje alternativnih izvora energije
Mjera 10. (55): Razvoj sustava gospodarenja energijom
Mjera 2. (57): Uspostava prometa morem i zračnog prometa
Mjera 3. (58): Uspostava novih oblika prometa (žičara, dizala i sl.)
Mjera 4. (59): Izgradnja parkirnih mjesta koja će biti u skladu sa razvojem turizma
Mjera 2. (61): Formiranje reciklažnog dvorišta i transfer stanice za komunalni otpad
Mjera 3. (62): Izgradnja mjesta za pražnjenje WC-a turističkih autobusa u Rapcu
Mjera 2. (64): Smanjenje onečišćenja zraka
Mjera 3. (65): Učinkovita zaštita registriranih prirodnih, povijesnih i kulturnih vrijednosti te evidentiranje novih
Mjera 4. (66): Potpore aktivnostima na zaštiti i obnovi povijesnog i kulturnog naslijeđa
Mjera 5. (67): Rekonstrukcija infrastrukture starogradske jezgre u cilju očuvanja i valorizacije povijesne i kulturne baštine
Izvaci iz PUR Grada Labina (Zagreb, 2008.)









