O općini
Općina Lupoglav smještena je u sjeveroistočnom dijelu Istarske županije, a nastala je novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske podjelom bivše općine Pazin. Graniči na istoku s Primorsko-goranskom županijom, te s općinama Lanišće i Cerovlje, i Gradom Buzet sve u sklopu Istarske županije.
Prometno zauzima izuzetno povoljan položaj s obzirom da kroz nju prolaze glavni cestovni pravci koji spajaju Istarsku županiju i ostatak Hrvatske (Istarski “Y” tj. D3, tunel “Učka”), a gradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ta će uloga doći još i više do izražaja. Od važnih cestovnih pravaca valja spomenuti, navedenu, državnu cestu D3 (Matulji - Lupoglav - Pazin - Žminj) te D500 (Ćepić - Vranja). Cestovni sustav općine Lupoglav dobro pokriva unutarnje potrebe. Postoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih putova, kao i u čitavoj Istarskoj županiji gledano u odnosu na državni prosjek, ali slabih tehničkih karakteristika.
Općina Lupoglav zauzima 92,19 km2 što čini 3,27% teritorija Istarske županije (2822 km2). Sjedište općine je u Lupoglavu. Lupoglav ima pet standardnih funkcija koje obilježavaju središnjost nekog naselja, tj. osnovnu školu, ambulantu, upravu, poštu i trgovinu živežnim namirnicama. Time Lupoglav čini mrežu središnjih naselja Istre.
U opcini Lupoglav stanovništvo je naseljeno u osam vecih naselja, i to: Boljun, Boljunsko Polje, Brest pod Učkom, Dolenja Vas, Lesiščina, Lupoglav, Semić i Vranja.


Općina broji 929 stanovnika po popisu iz 2001., što je 0,48% stanovništva Županije. Prosječna gustoća naseljenosti je 10,39 st/km2, odnosno gotovo najniža gustoća naseljenosti u Županiji (72,41 st/km2), i spada u demografski kritična područja (prosječna gustoća naseljenosti Republike Hrvatske iznosi 85 st/km2).
Od osam naselja u općini jedino je u naselju Lupoglav zamjetan porast stanovništva u odnosu na 1981. godinu. U periodu 1981.-1991. broj stanovnika u općini Lupoglav pao je za 132, a u periodu 1991.-2001. broj stanovnika pao je za 41.
Na prostoru općine Lupoglav susreću se dvije od tri geomorfološke cjeline Županije: “Bijela Istra” (masiva Učke i Ćićarije) te “Siva Istra” (pretežito područja fliša). Naselja u navedenim cjelinama pokazuju znatne razlike u morfološkom i tipološkom smislu. Naselja "Bijele Istre" su koncentrirana, nepravilne matrice, gotovo uvijek smještena na prisojnim položajima, a, često, nekoliko stambenih i gospodarskih objekata okružuje zatvoreno gospodarsko dvorište oblikujući tako relativno siguran zatvoreni sklop zgrada.

Naselja "Sive Istre" su u pravilu ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i silueta koje poštuju mjerilo ambijenta. Radi se u pravilu o urbanim i ruralnim naseljima male veličine na brijegu, gusto zbijenih sklopova s malim površinama obradivog zemljišta unutar samih naselja (tipično ruralno naselje je Boljun).
Govoreći o značaju općine Lupoglav pored njenog prometnog položaja treba spomenuti njezine prirodno-spomeničke kvalitete i vrijednosti, očuvanost okoliša osobito zaštićenog krajolika i parka prirode “Učka” te okolicu starog Boljuna i Boljunsko polje.



Boljun
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na brežuljku u dolini rijeke Boljunšćice, 7 km južno od naselja Lupoglava, pokraj ceste Paz - Lupoglav i plodnoga polja, na mjestu prapovijesne gradine.
Šire područje bilo je naseljeno i u rimsko doba, a u ranome srednjem vijeku razvila se seoska općina, čije je središte postala utvrda (kaštel), ostaci koje su očuvani do danas (bedemi i kule). Iz IX.-X. st. očuvani su ulomci pleterne skulpture.
Boljun se razvio oko kaštela, duž sljemena brežuljka. Na trgu je skladište za desetinu ("Kašća"), au njegovu prizemlju loža s rustičnom arkadom.
Prvi se put spominje 1102. kao Bagnoli, kada iz vlasništva istarskih markgrofova prelazi akvilejskom patrijarhu (do XIV. st.) Nakon toga boljunski su feud kao dio Pazinske knežije držale obitelji Turrini, Eberstein, Devinski, Wachsensteiner, Elacher. U urbaru 1498. spominje se kao Vijnal. Dio doseljenoga stanovništva u XIV-XV. st. činile su izbjeglice pred Osmanlijama iz Bosne.
Zbog svojega položaja kojim je nadzirao putove između Učke, pazinske kotline i doline rijeke Raše, više je puta bio napadana u XVI-XVII. st.
Boljun je kao srednjovjekovni gradić upisan u Registar kulturnih dobara pod registarskim brojem RRI-47 od 21.11.1962. godine i ima svojstvo kulturnog dobra.
Najstarija jezgra naselja je srednjovjekovni kaštel podignut oko 1000. Godine. S njegove sjeverozapadne strane formiralo se naselje koje u 13. stoljeću dobiva poluurbani karakter. Naselje se razvija na vrhu uzvisine sve do 19. stoljeća do kada je definiran njegov današnji petimetar. Srednjovjekovne zidine grada nisu očuvane, premda su još u 19. stoljeću postojala južna “Vela vrata”. Glavna se ulica proteže uzduž sljemena brežuljka, a glavni je trg očuvao građevine karakteristične za srednjovjekovne gradske komune. Dio urbane jezgre, vanjski potez kuća, između nekadašnjih gradskih vrata do kaštela u vrlo je lošem ruševnom stanju. Ostatak naselja je u dobrom stanju, s brojnim dobrim primjerima obnove stambenih gradskih kuća.
Današnja cesta Učka - Vranja - Boljun - Paz - Pazin izgrađena je u XVIII. st. (istarska Jozefina).
Boljun je poznat po glagoljskoj spomeničkoj baštini, kako po mnogobrojnim epigrafskim spomenicima (desetak kamenih natpisa), tako i po rukopisima matičnih knjiga, bratovčinskih kniga i isprava (XVI-XVII. st.), ali posebice Boljunske kronike.

Boljunsko Polje
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na zapadnim padinama Učke u dolini rijeke Boljunščice, u mikroregiji Središnje Istre 7 km južno od naselja Lupoglava.
Do 1953. zaselak je naselja Boljuna. Pripada župi sv. Jurja mučenika iz Boljuna, Buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije.
Crkva Blažene Djevice Marije od Karmela izgrađena je 1670. na mjestu nekadašnje benediktinske opatije, koja je bila napuštena prije XV. stoljeća. U crkvi je bogato ukrašeni drveni gotički kip Boljunske Madonne, koji se čuva u Dijecezanskome muzeju (biskupijska zbirka) u Poreču.

Brest pod Učkom
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na jugoistočnim padinama Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre, 5 km jugoistočno od Lupoglava.
Do 1931. ime naselja je Brest. Pripada župi sv. Martina biskupa iz Dolenje Vasi, Buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije. Župna crkva Presvetoga Trojstva izgrađena je 1878. vjerojatno na mjestu starije (iz XVI. st.).

Dolenja Vas
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na južnim padinama Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre, 2 km jugoistočno od naselja Lupoglava.
Sjedište je župe u istoimenoj župi koja je osnovana 1701., buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije, a koja obuhvaća Lupoglav, Gorenju Vas, Semić i Lesišćinu.
Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1808 (za Pompea Brigida, vlasnika Lupoglavske gospoštije) na mjestu prijašnje, iz XVI. st.k, o kojoj svjedoči glagoljski natpis s imenima majstora-graditelja, župnika i župljana (1551), obnovljena je 1969. Crkva je jednobrodna sa svetištem i sakristijom; glavni oltar sa svetohraništem; četiri drvena oltara. Na groblju je mala crkva sv. Ivana Evanđelista iz 1581.

Lesićina
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno u mikrogegiji Središnje Istre, 5 km jugozapadno od naselja Lupoglava.
Crkva sv. Stjepana prvomučenika izgrađena je u XVII. st., a obnovljena 1972. Župa sv. Martina biskupa iz Dolenje Vasi, Buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije.

Lupoglav
Naselje u istoimenoj općini Istarske županije, smješten na jugozapadnim padinama Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre Sjevernohrvatskoga primorja.
Od 1890. do 1910. ime naselja je Lupoglava. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, a u srednjem se vijeku razvio feudalni kaštel na litici iznad sela Gorenja Vas. Kaštelu su pripadala dva seoska naselja: Gorenja Vas i Dolenja Vas. U XI. st. pripadao je bavarskom knezu, koji ga je 1111. poklonio akvilejskom patrijarhu zajedno s okolnim posjedom (Lupoglavska gospoštija). Posjedom je upravljalo više vazalnih feudalnih obitelji, te je poslije postao dijelom Pazinske knežije. U posjed obitelji Brigido došao je 1634. Oni su izgradili novi utvrđeni ladanjski kompleks podno staroga kaštela, na cesti između Vranje i Roča.

Semić
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na južnim padinama Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre, 4 km sjeverno od naselja Lupoglava.
Prvi se put spominje 1327. pod imenom Stinich ili Simich, a pripadalo je feudalnoj gospoštiji Črni grad (Schwarzenburg). God. 1373. javlja se u obliku Zemitz, a 1409. Semiczz, od kada čini dio Lupoglavske gospoštije. Više su ga puta napadali Osmanlije u svojim prodorima (1471., 1482,. 1511.) Nakon pada Klisa u turske ruke mnogobrojne su izbjeglice iz Dalmacije naseljene u Semić i okolna sela Lupoglavske gospoštije.
Pripada župi sv. Martina biskupa iz Dolenje Vasi, Buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije. Kapelanijska crkva sv. Lovre, sa zvonikom na pročelju, podignuta je u drugoj pol. XVIII. st., možda na mjestu stare koja je bila posvećena Sv. Trojstvu (spominje se 1650). Oko crkve je mjesno groblje.

Vranja
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno na južnim padinama Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre, 5 km jugoistočno od naselja Lupoglava.
Vranja, prvo naselje bila je utvrda na uskoj izbočenoj stijeni koja je s tri strane okružena provalijama bujičnih potoka što se slijevaju u Vranjsku dragu. Nastala je oko X-XI. st., a možda i prije. Spominje se 1102. kao castrum Vrane, a do XV. st. utvrda je bila nekoliko puta obnavljana i učvršćivana radi obrane od Osmanlija. Od XVI. st. pripadala je Pazinskoj knežiji, a odigrala je važnu ulogu u Uskočkom ratu.
Današnje naselje Vranja nalazi se zapadnije bliže cesti ("istarska Jozefina", dovršena 1785.) koja je nadomjestila dotadašnju stazu iz središnje Istre preko Učke.
Sjeverno od utvrde izgrađena je u XV. st. župna crkva sv. Petra i Pavla apostola u kojoj su ostatci zidnih slika, freske kasnogotičkog istarskog majstora nastale oko 1470., te glagoljski grafiti. Crkva je produljena 1697., a 1832. dograđene su bočne kapele. U II. svjetskom ratu 1944. srušena je, obnaljana 1959., a temeljito je obnovljena 1997. Župa je osnovana 1102., Buzetski dekanat Porečko-pulske biskupije.

Franko Baxa

.

Razvoju i komunalnoj opremljenosti naselja u širem prostoru Općine pridonijet će:

• servisni centar sa crpkom i trgovačko-ugostiteljsko-turistički sadržaji uz autocestu na području tunela "Učka" i istarskog "Y";
• razvoj agro-turizma u područjima ruralnih naselja s vrlo malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja, u pravilu veličine ispod 100 stanovnika kojih u Općini Lupoglav ima pet (Semić, Boljun, Brest pod Učkom, Lesišćina i Dolenja Vas) te u područjima ruralnih ili poluurbanih naselja nultog (Boljun, Vranja) ili prvog ranga (Boljunsko Polje);
• razvoj izletničkog turizma na području parka prirode “Učka” i Boljuna;
• omogućavanje smještaja prihvatljivih poslovnih sadržaja u sva naselja;
• osiguranje površina za ustanovu vrtića i jaslica u Lupoglavu kao Općinskom središtu, te, eventualno, i u Boljunskom Polju;
• osiguranje površina za ustanovu primarne zdravstvene zaštite u Lupoglavu, te određenim oblicima sekundarne zdravstvene zaštite na Učki;
• osiguranje površina za sportsko-rekreacijsku namjenu, uglavnom unutar građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja;
• osiguranje uvjeta za obavljanje galerijske djelatnosti osobito unutar zaštićenih povijesnih cjelina (Boljun);
• knjižnice i čitaonice, te scenski prostori organizirat će se u sklopu ustanova obrazovanja;
• rješavanje prometa u mirovanje osiguranjem prostora na vlastitom zemljištu.

    
Uređenje prostora industrijske zone uz naselje Lupoglav i u Boljunskom polju riješit će dio komunalne infrastrukture i za potrebe naselja.

Promjene će se posebno odraziti na razvoj naselja Lupoglav i prostor neposredno uz njega. Uz već začetu industrijsku zonu rast će potrebe za uređenje površina za trgovinske, uslužne, komunalne i slične sadržaje.

Prolaz autoceste nalaže zahvate u lokalnoj prometnoj mreži. Ti zahvati trebaju unaprijediti prometnu povezanost naselja Općine međusobno, kao i s općinskim središtem.

Površine za gradnju stambenih objekata se ne povećavaju, već se naprotiv smanjuju i podiže se kvaliteta življenja i urbani standard u već postojećim zonama naselja.

Razvoj telekomunikacija na području Općine identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja.

Razvoj elektroenergetske mreže usmjeravati na prelazak sa tronaponskog sustava na dvonaponski sustav u području distribucije električne energije.
Ako se ukaže dovoljna zainteresiranost domaćinstava i gospodarstva za korištenjem plina kao energenta, može se predvidjeti izgradnja lokalne plinovodne mreže i mjesne plinare (mjesna plinara bi se sastojala od spremnika UNP i isparivača te ostale mjerne i zaštitne opreme). Treba primjetiti da bi za izgradnju plinare trebalo predvidjeti lokaciju same plinare.

Vodoopskrbna djelatnost te kvalitetna opskrba sanitarno ispravnom i kvalitetnom vodom, predstavlja prioritet. Obzirom da glavni cilj programa vodoopskrbe na području Općine nije do kraja realiziran odnosno sva naseljena naselja nisu priključena na vodoopskrbni sustav, u budućnosti će se najviše pažnje pridavati izgradnji vodoopskrbne mreže do svakog naseljenog naselja, a vodit će se računa i o rekonstrukciji i zamjeni dotrajalih dijelova sustava te otkrivanju i otklanjanju gubitaka u cjevovodu. Od posebnog je značenja racionalizacije i optimalizacije distribucije i korištenja postojećih resursa vodoopskrbe, izgradnja navedenih objekata od šireg značenja.

Izgradnjom javne kanalizacijske mreže podignut će se kvaliteta života ljudi. Neodrživo je da se u pojedinim naseljima osigurava vodoopskrba bez prateće odvodnje otpadnih voda.
Odvodnja otpadnih voda je standard kojem treba težiti kao normalni doseg življenja.
Osigurati efikasan komunalni sustav koji će kvalitetno povezati i opskrbiti sve dijelove Općine.
Temeljem rezultata Studije izvedivosti i izrađenih idejnih rješenja po naseljima, potrebno je izraditi idejni projekt kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te naposljetku izvedbeni projekt kanalizacije za ishođenje građevne dozvole (za svako naselje), a temeljem prethodnog odabira tehnologije pročišćavanja, te izrađenih idejnih projekata, provesti jedinstven natječaj za sve kategorije pročišćivača u nekoliko osnovnih tipova (tipska građevina, tipska tehnologija).

Razvoj sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava na prostoru Općine Lupoglav treba osigurati neškodljivo zbrinjavanje velikih voda održavanjem i izgradnjom građevina uređenja vodotoka te drugim negrađevinskim mjerama. Uređenjem vodotoka i slivnih površina, kojih ima najviše uz bujične tokove na flišnom dijelu sliva Boljunčice, smanjiti eroziju, osigurati nesmetan protok voda te smanjiti učestalost i štete od poplava.

Izvaci iz Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Lupoglav (Urbanistički institut Hrvatske, d.d., Zagreb, 2008)