Površina općine Milna je 3.468,98 ha (8,86 % površine otoka Brača). Na prostoru općine postoje naselja Milna koja je sa 875 stanovnika središte istoimene općine te naselja Bobovišće sa ukupno 62 stanovnika sa Bobovišćem n/m, naseljem Ložišće sa ukupno 181 stanovnika (podaci o stanovnicima dati su prema rezultatima popisa iz 1991.godine).
Prema rezultatima iz istog popisa u Minoj sada ima 329 domaćinstava te 86 poljoprivrednih gospodarstava , u Bobovišću ima 23 domaćinstva te 5 poljoprivrednih gospodarstva dok u Ložišću ima 44 domaćinstva te 36 poljoprivrednih gospodarstva.
Općina Milna obuhvaća k.o.Milna i k.o.Bobovišće. Ložišće su jedino naselje na otoku Braču bez svoje katastarske općine iako su u povijesti bili izrazito okrenuti poljoprivredi.
Stvaranjem samostalne i neovisne Republike Hrvatske početkom 90-tih godina , u jeku domovinskog rata Milna , bila je centar obuke mornaričkog pješaštva na Braču. Bračani su sa ovog područja odlazili na prve crte bojišnica.

Milna
U dnu dubokog zaljeva kristalično plavog mora, osunčanih obala i dubokih sjena stoljetnih borovih šuma, smjestilo se na krajnjoj jugozapadnoj točci otoka Brača mjesto Milna. Izgrađeno u bračkom kamenu boje stare slonove kosti, okrenuto suncu i njegovom zalazu, zaštićeno od pogubnih vjetrova i osvježavano ljetnim popodnevnim maestralom umirujuće je utočište i za ljude i za brodove.
Ta minijaturna oaza sredozemne kulture življenja - pošteđena od stihije i nervoze modernog života - mjesto je evokacije bogate pomorske, ribarske i vinogradarske povijesti koju priziva gotovo urbano isprepleteno tkivo starih kapetanskih palača, ribarskih i težačkih kuća. Duž vijugave obalne šetnice s drevnim palmama, kao i s padine brda - svojevrsnom botaničkom raju maslinika i vinograda, lavande i kadulje - pružaju se nezaboravni prizori uvala i uleknuća Milnarskog zaljeva.

Bobovišća
Tek nekoliko kilometara sjevernije od Milne, mjesto stisnuto u prisoju nad morem, pod samim vrhom brda. Svojim pročeljima Bobovišća su okrenuta moru, a svojim gospodarstvom vezana su za zaleđe i okoliš, maslinike i vinograde.
Bobovišća se ističu ruralnim mediteranskim graditeljstvom. Ondje su male prizemnice u brdu uz kamene jednokatnice duž ceste kroz naselje.

Bobovišća na moru
Tek nekoliko kilometara sjevernije od Milne, dijeleći najmanji katastarski prostor na otoku s prekrasnom uvalom nalik na fjord, okružena visokim brdima, smještena su tri naselja: Ložišća i Bobovišća izgrađena terasasto na strmim padinama i kamenim proplancima, te Bobovišća na moru, utisnuta poput osunčanoga zaštićenog gnijezda u tijesnoj uvali.
To su arkadijski prizori koji će kao živa slika mitskog Sredozemlja zauvijek ostati u pamćenju.

Ložišća
Na cesti od Sutivanaza Milnu smjestila su se Ložišća. Ložišća su izabrala svoj položaj na vrlo strmom kamenom proplanku, gdje se kamene kuće nižu jedna nad drugom uz kose strme ulice, koje idu iz duboke udoline do uvrh mjesta.
Sve je ovdje kamen do kamena i kamen na kamenu. Visoke prostrane dvokatnice na obronku i malene kamene prizemnice pri vrhu proplanka, a nad svime dominira zasigurno najljepši Rendićev kampanel.

Frane Lozić

.

... kao primarne ciljeve gospodarskog razvoja:

• ubrzati rast gospodarskih aktivnosti (turističke, servisa i poljodjelske, a u poljodjelstvu osobito revitalizacije maslinarstva i vinogradarstva) u cilju iskorištavanja prednosti i raspoloživih resursa;
• poticati one gospodarske aktivnosti, kojih je posljedica povećana cirkulacija ljudi, dobara i usluga;
• težiti rastu investicijskih aktivnosti uz očuvanje ekološki vrijednog područja, a u skladu s razvojnim planovima i programima;
• stvarati preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta, a naročito u malom i srednjem poduzetništvu, te obiteljskim gospodarstvima.
  

Sukladno navedenom, a u zavisnosti o raspoloživim prirodnim i kadrovskim resursima, osnovne aktivnosti u planiranom gospodarskom razvitku trebaju se usmjeriti na slijedeće djelatnosti:

1. turizam kao osnovnu komponentu gospodarstva i stupa ukupnog razvoja ovoga prostora;
2. poljoprivredu kao turizmu komplementarnu djelatnost, osobito u smislu privođenja raspoloživih resursa tradicionalnim kulturama, okrupnjavanjem posjeda gdje je to moguće i oslanjanjem na proizvodnju zdrave ekološke hrane;
3. ribarstvo i marikulturu;
4. proizvodnju i preradu oslonjene na razvoj malih i srednjih kapaciteta (vinarije, uljare, …) uz eliminaciju bilo koje vrste zagađivanja;
5. uslužne djelatnosti i obrtništvo utemeljeno na stvaranju zona male privrede - poduzetničkih "inkubatora" i razvitaka obiteljskih gospodarstava i obrta.

1. Turizam i ugostiteljstvo
Osnovni ciljevi u turizmu moraju biti usmjereni na visoke standarde pruženih usluga uz iskazano gostoprimstvo, urednost i čistoću mjesta i svih sadržaja direktno i indirektno uključenih u turističke i ugostiteljske usluge. Turizam kao osnovni pokretač razvoja trebao bi doprinijeti povećanom standardu življenja i demografskoj revitalizaciji.
Razvoj turizma u Općini treba se temeljiti na:

• umjerenoj (faznoj) izgradnji novih kapaciteta sukladnih novim zahtjevima turističkih potrošača uz isticanje ekoloških i kulturnih vrijednosti te atraktivnih pratećih sadržaja;
• rekonstrukciji, modernizaciji i valorizaciji postojeće ponude unutar naselja i u kontaktnoj zoni naselja;
• umrežavanju postojećih i novih sadržaja - sportskih, zabavnih, kulturnih, izletničkih...

Novi sadržaji moraju doprinositi kvaliteti i “slici” kraja, uz maksimalnu primjenu ekoloških normi i standarda. Novim sadržajima treba prijeći sa sezonskog na cjelogodišnje poslovanje.

2. Poljoprivreda
Poljoprivreda po važnosti može biti druga gospodarska grana, odmah uz turizam s kojim treba biti komplementarno povezana.
Najvažniji poljoprivredni proizvodi će biti ulje i vino koje kao tradicionalne kulture i proizvodi već imaju izraženu potražnju na tržištu, ali se još uvijek proizvode samo za osobne potrebe. Ograničavajući faktor je navodnjavanje te pristup – poljski putovi. Većina se povrtlarskih proizvoda i sezonskog voća za vrijeme turističke sezone dovozi s kopna uz dosta nepovoljne uvjete, a postoje mogućnosti da bi se gotovo sva potražnja za ovim proizvodima u ljetnoj sezoni uz određena ulaganja namirila s područja Općine. Jedan od prednosti poljoprivredne proizvodnje mogla bi biti i zdrava hrana s posebnom ponudom u ugostiteljskim objektima za što postoje uvjeti, a sada je takva ponuda minimalna.


Izvaci iz Prostornog plana uređenja Općine Milna (Sveučilište u Zagrebu - Arhitektonski fakultet,  Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, 2007.)

(4) 11.10.'11 | 06.10.'11 | 24.08.'11 | 30.03.'11 |