linkovi
Projekt podržali
NETRETIC1Općina Netretić smještena je na sjeverozapadnom djelu Karlovačke županije, na površini od 116 km2 sa 3333 stanovnika u 42 naselja, uglavnom seoskim, sa sjedištem u Netretiću. To je dio karlovačkog dinarskog krša s nebrojenim vrtačama - "dragama" - prekrivenim travnjacima, bujadarama, vrištinama, te gajevima i sumama breze, hrasta, bukve, graba i kestena. Zanimljivi su i ostali oblici krša - kao škrape - "jame" i manje špilje (špilja "Đot" u Kuniću, "Pavičićeva jama" u Prilišću i dvije jame u Završju). Kraj je nadmorske visine 100 do 480 metara s umjerenom klimom, s utjecajem panonske kontinentalne klime i nestalnog mediteranskog utjecaja. Prevladavaju južni i jugozapadni vjetrovi. Količina padalina je umjerena (1100 do 1800 mililitara). Srednja ljetna temperatura iznosi između 15° C do 20° C, a srednja zimska ispod 5°C.

Taj uglavnom poljoprivredni kraj danas oživljava. Pored zanimljivih primjeraka starog graditeljstva, niču lijepe obiteljske kuće, sela se povezuju asfaltiranim putevima, čitavo je područje elektrificirano, pokriveno telefonskom mrežom i opskrbljeno pitkom izvorskom vodom. Samo općinsko središte - Netretić poprimilo je novi izgled. Općinska gospodarska politika teži unapređenju poljoprivrednih gospodarstava s tržišnom proizvodnom orijentacijom te na razvoju proizvodnog i uslužnog zanatstva, kulture i društvenih djelatnosti planira se razvijanje seoskog i lovnog turizma za koje postoje dobre mogućnosti.


NETRETIC 01Čisti prirodni predjeli presječeni su rijekama - Dobrom i Kupom, te cestama - Luizijanom (Rijeka - Karlovac od 1812.) i Karolinom (Karlovac - Bakar od 1732.) i njihovim odvojcima. Priroda je u ovom kraju bila darežljive ruke, a ljudska ruka vjekovima gradila crkve i oko njih domove, a na rijekama male brane i vodenice. Kupa i Dobra - čas mirne, čas u brzacima, obilaze ne baš velika, ali plodna polja, prelijevaju se između visokih kamenitih obala, koje ih stješnjuju ili pak skreću lijevo - desno.

U njihovim dolinama i šumarcima na okolnim brežuljcima i brdima uživa u svojim staništima dlakava i pernata divljač (srna, zec, fazan, trčka, prepelica, divlja svinja), a u rijekama se bacakaju štuka, mrena, som, glavatica. Putujući Karolinom i Luizijanom može se uživati u divnim krajolicima brežuljaka i brda okićenim voćnjacima, vinogradima, selima i zaseocima.

NETRETIC 01Cijeli Netretićki kraj kao da je stvoren za šetnje i uživanje u ljepotama prirode, a opet cijeli je kraj oplemenila, nenametljivo i ljudska ruka prekrasnim zdanjima. Tako u Novigradu na Dobri možete posjetiti Stari grad koji se trenutno restaurira, ali jedna je njegova kula u potpunosti završena i na njoj je uređen vidikovac s kojeg puca pogled na dolinu Dobre. Odmah podno Starog grada je stari most čiji današnji izgled datira iz 1736.godine u vrijeme gradnje Karolinske ceste. Ako se u tijekom ljetnih šetnji umorite osvježenje možete potražiti u kupanju odmah podno mosta ili na nekom malom kupalištu kojih ima bezbroj uz pitome obale rijeke Dobre. Naravno osvježenje možete potražiti i u nekom od restorana u Jarčem Polju, u Novigradu u restoranu Dobra ili u novouređenom restoranu Stara Hiža. 


ZNAMENITOSTI

Stari grad Novigrad na Dobri
U bajkovitom krajoliku šumovitih i zelenih brežuljaka novigradskoga kraja iznad rijeke Dobre danas su ruševine nekada značajnog starog grada Novigrada. Pored grada vodi stara Karolinska cesta i dalje preko rijeke Dobre i kamenog mosta građenog početkom 18. stoljeća zajedno s Karolinom (1726-1730.g.) S druge strane rijeke Dobre nalazi se staro Crkveno selo (danas Novigrad) sa župnom crkvorn Uznesenja Marijinog, starom školom i općinom, što govori o adrninistrativnoj važnosti Novigrada u prošlim vremenima. Povijest je na ovorn prostoru ispisala mnoge stranice od srednjeg vijeka sve do danas, a posljedice se još uvijek osjećaju. Ne znamo kada je grad dobio današnje ime, ali je znano daje nastajao brojnim dogradnjama kroz duži vremenski period, od obrambenog burga do raskošnog dvorca. Područje Novigrada spominje se već u 13. st. pod imanom Dobra, a vjerojatno je tu postojala i starohrvatska dobranska župa.

Most na Dobri
Novigradski most na Dobri jedan je od najstarijih riječnih mostova u Hrvatskoj. Nezna se točno kad je sagrađen ovakav kakav i danas služi prometu, ali kao most preko rijeke Dobre pod novigradskim kaštelom na kojem se plaća cestarina spominje se već u popisu dobara Stjepana Frankopana Ozaljskog 1558.godine. Zbog mostarine novigradske na mostu preko Dobre piše i Vuk Frankopan vojvodi Miki Klasniću 1560.godine: "Mostovinske pineze i dohodčine da mi spravno drži, ar je hočemo o božiću od njega uzeti". Preko toga je mosta prolazila i stara dionica karolinške ceste građena u prvim desetljećima 18.stoljeća. Na jednom planu iz druge polovice 18.stoljeća također se vidi ovaj most na Dobri pod Novigradom. Dakle most na Dobri u prometu je već puna četri stoljća, no sigurno je da nije jednako izgledao od samog početka. Nekakav je most preko dobre morao postojati i u srednjem vijeku za cestu koja je iz Jarčeg polja vodila preko rijeke Dobre do starog plemenskog kastruma Dobre i povezivala ovaj utvrđeni grad preko Švarče s gradom Steničnjakom.

Župna crkva u Novigradu na Dobri
Župa i župna crkva današnjeg Novigrada na Dobri spadaju u broj najstarijih župa i crkava ovog dijela Hrvatske. Spominje ih popis župa Zagrebačke biskupije 1334.godine kao župu i crkvu Blažene Djevice Marije od Dobre, a isto tako i popis župa i crkava 1501.godine. Crkva je građena prvotno u gotičkom slogu. Prvi opis kanonskih vizitacija u 17.stoljeću (1668.g.) spominje njezino oslikano gotičko svetište. To je gotičko poligonalno svetište crkve sačuvano i nakon dogradnje novog, produženog broda i barokizacije u 18.stoljeću.
Crkva Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri spada među najznačajnije spomenike ovog djela Hrvatske. Danas se također istražuje i konzervira upravo njezin najstariji i najvredniji dio, njezino gotičko svetište.

Kurija Vukasović
Imanje u Modrušpotoku spominje se još u 16.stoljeću, kada je Stjepan Frankopan dozvolio upravu Jurju, Krsti i Nikoli Zrinskom nad posjedima i kmetskim selima u Modrušpotoku. Kuriju-dvorac u Modrušpotoku početkom 19. stoljeća, kao senjski plemić i general austro-ugarske vojske, izgradio je barun Filip Vukasović. Široj javnosti poznatiji kao graditelj ceste Lujzijane od Rijeke preko Netretića do Karlovca. Nakon pogibije generala Vukasovića kod Wagrama 1809. godine, vlastelisnski dvorac s pripadajućim objektima otkupljuje dioničko društvo "Lujzinska cesta" za potrebe svog ravnateljstva. Isti posjeduje sve do 1873. godine, kada ga otkupi posljednji vlasnik plemenitaš Matija Sladović. Kratko vrijeme posjednik mu je bio i poznati violinist Zlatko Baloković. Danas je dvorac Vukasović proglašen kulturno-povijesnim spomenikom kojeg je tvrtka Metaxa-Medical iz Netretića uredila za dom za starije osobe višeg standarda. U prekrasnoj čistoj prirodi, smješten u stoljetne crnogorične parkove, dvorac kao dom za starije osobe pruža komforan smještaj pokretnim i nepokretnim osobama. Dom uz 24-satnu skrb pruža i stručnu zdrastvenu njegu, poglavito nepokretnim osobama. Ekološki zdrava hrana dodatni je faktor koji daje potpuni ugođaj našim korisnicima (pacijentima).

Ivica Gračan

...
Web: http://www.netretic.hr
Email Netretić  
  RSS Netretić  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org