Petrinja

Povijest grada
Stara srednjovjekovna Petrinja nije stajala na današnjem mjestu. Postoje mišljenja da je postojala u rimsko doba, a ime pronalazimo u korijenu lat. riječi petrus što znači kamen, ili pak je ime dobila prema crkvi svetog Petra iz vremena Sisačke biskupije s kojom se takoder može dovesti u vezu. Postoje i teorije da je mogla nastati na jednom od bivših rimskih naselja.
1592. počinje gradnja Nove Petrinje kada je ona bila sastavni dio Vojne Krajine kao jedinstvenog obrambenog sustava utemeljenog zbog zaustavljanja osvajačkog pohoda Turaka krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
Od 1753. do 1881. g. Petrinja je bila značajno administrativno, političko i kulturno središte posebnog dijela Krajine.
Od 1703.g. taj dio Vojne krajine trebao je biti podložan hrvatskom banu, pa se od tada ustalio naziv Banska krajina, Banovina, a nakon 1945. godine Banija.

Petrinja danas
O Petrinji se najčešce piše i govori kao o jednom skladnom, malom gradu u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske bogate povijesti i tradicije. Nalazi se 13 km jugozapadno od Siska, na nadmorskoj visini od 106 m. Okružena je općinama Lekenik, Donji Kukuruzari i Dvor te gradovima Sisak i Glina. Sastavni je dio Sisačko-moslavačke županije.
Smještena je na području donjeg Pokuplja, gotovo u središtu poviješcu bremenite Banovine, na površini od 380,94 km. Šire gradsko područje obuhvaća ukupnu 55 naselja od kojih jedino grad Petrinja i mjesto Mošcenica imaju status urbane sredine.
Na ovom je području,prema posljednjem popisu stanovništva, evidentirano 23.413 stanovnika, a na području samog grada živi 13. 801 stanovnik.
U usporedbi s 1991. godinom kada je na istom prostoru živjelo 35.151 stanovnik, zamjećuje se pad broja stanovnika za 35%.
Uže područje grada Petrinje smješteno je na desnoj obali Kupe, točnije na utoku rječice Petrinjčice u jednu od najljepših hrvatskih rijeka - Kupu. Središnji i veći dio grada prostire se na desnoj obali Petrinjcice.
Današnju jezgru grada u arhitektonskom smislu oblikuju brojne barokne i klasicisticke građevine koje na svoj način svjedoče o osebujnoj i bogatoj povijesti o kojoj prvi pisani izvori sežu do 1201. godine.

Gavrilović - Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti Mate Gavrilovića potomci, d.o.o. koja tradicionalnom kvalitetom svojih proizvoda osvaja i svjetsko tržište, a proširenjem proizvodnih kapaciteta i zapošljavanjem naših građana ona je najvažniji gradski gospodarski subjekt.
Okosnicu gradskog gospodarskog napretka čine još: Ciglana, tvrtka Solidum Žužić, prijevozničko poduzeće Slavijatrans, Hrvatske šume, HEP, Vodoopskrba Kupa.
Poljoprivredna proizvodnja ovog kraja teško se oporavlja nakon Domovinskog rata. Zemljište je minirano i zapušteno, a na gospodarstvima je uništena mehanizacija i otuđena stoka. Stanovništvo je uglavnom starije životne dobi, a mladima koji su voljni baviti se poljodjelstvom značajan problem je i još uvijek neobnovljena kooperacije izmedu Gavrilovića i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Tradicionalno govedarstvo na području grada Petrinje temelji se na uzgoju visokokvalitetnih pasmina. S obzirom na konfiguraciju terena, kvalitetu krme i tendencije u proizvodnji dvije najzastupljenije pasmine su simentalska (smeđe- bijela) i holstein-friesien (crno- bijela) pasimina.
Od ratarskih kultura najviše se uzgajaju kukuruz, ječam, triticale i zob pretežno za ishranu stoke.



Svinjogojstvo je svedeno na minimum čemu je uzrok nerazvijena kooperantska mreža, odnosno nije riješeno pitanje tržišta jer tvornica Gavrilović vlastitom proizvodnjom i uvozom repromaterijala, odnosno sirovine za preradu zadovoljava svoje proizvodne potrebe.
Ovčarstvo i kozarstvo su u ekspanziji, no i u ovim granama stočarstva opetovano se pojavljuje isti problem neosiguranog tržišta. Izbor pasmina ne zadovoljava i adekvatan je nedovoljnoj naobrazbi potencijalnih uzgajivača ovaca i koza.

Značajno mjesto također imaju lov i ribolov na petrinjskim rijekama i u bogatom petrinjskom lovišnom području.
Kapaciteti u pčelarstvu iskorišteni su tek 5 %, stoga se radi na edukaciji uzgajivača pčela i kontroli proizvoda.

U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, kruška i jabuka, orah i lješnjak za koje postoje izvrsni uvjeti proizvodnje, a razvija se povrtlarstvo i što sve osobito veseli vinogradarstvo. Vrativši se nakon vojno-redarstvene akcije Oluja iz četverogodišnjeg progonstva mnogi su Petrinjci obnavljajući svoje domove obnavljali i svoje vinograde i kleti na okolnim vinorodnim petrinjskim brežuljcima nastavljajući, ali i proširujući i njegujući tradicionalnu i u pjesmama opjevanu povezanost Petrinjaca i vinove loze:

Vijala se bijela loza, bijela loza vinova
okol onog bijelog grada Petrinje!

Grad ima dugogodišnju tradiciju obrta i zanatstva, kulture i prosvjete.

Trenutno u Petrinji djeluje jedan dječji vrtic Petrinjčica u kojem su predškolska djeca raspoređena u 12 odgojnih skupina koje djeluju u tri objekta. Vrtić pohađa 286 djece, a o njima brine 24 odgajatelja. Sva tri navedena objekta dovedena su u funkciju sredstvima međunarodnih organizacija, ali je neophodna obnova fasade i ograde, odnosno nabava opreme za kuhinju i namještaj.
Na području grada Petrinje nastava se odvija u 5 osnovnih i jednoj srednjoj školi s približno 2600 učenika. Osnovna škola Dragutina Tadijanovića ima u svom sastavu Područne škole u Mošcenici i Maloj Gorici, a u sklopu Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" iz Gora djeluje i Područna škola u Nebojanu.
Prije Domovinskog rata na području grada Petrinje nastava je bila organizirana u 6 osnovnih škola sa 17 područnih škola. U Petrinji se nalazi i Visoka učiteljska škola i Pučko otvoreno učilište. Već nekoliko godina u Prnjavoru Čuntićkom uspješno djeluje Dječji istraživački centar Petrinjcica čiji je cilj uvođenje novih načina učenja i upoznavanja prirode u izvornoj stvarnosti. Međutim, u petrinjskim školama nema psihologa i socijalnih radnika, radi tek jedan defektolog, a broj pedagoga je nedostatan iako je u nastavni proces uključeno približno 80 učenika s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju, kronični bolesnici i učenici s poremećajima u ponašanju) koji zahtijevaju individualan stručni rad. 200 učenika prima socijalnu pomoć, no taj broj nažalost, mogao bi biti i veći. Veliki je broj učenika putnika. Vidljiva je prostorna opterećenost pojedinih škola jer nije u funkciji mreža škola. Kapacitet Otvorenog pučkog ucilišta Kotva djelomicno je iskorišten zbog složene administrativne procedure. Naime, proces prekvalifikacije i dodatnog školovanja dosta je dugotrajan i kompliciran. Uprava Visoke učiteljske škole pokušava zadržati samostalnost ustanove integrirati se u zagrebačko Sveučilište i uskladiti status s Bolonjskom konvencijom.
Kulturni život grada Petrinje vidljiv je u aktivnostima POU Hrvatski dom u kojem djeluju Galerija "Krsto Hegedušić", Gradska knjižnica i čitaonica i dječji odjel i kino, a dodatno ga obogaćuju brojne udruge građana.

Tridesetak sportskih klubova i udruga koji aktivno djeluju jasno svjedoče o sportu u našem gradu. Najveće uspjehe postižu hrvači, nogometaši, rukometaši i plesači.
Više od 730 obitelji prima pomoć za uzdržavanje i stalni su korisnici Centra za socijalnu skrb, a to je izravni pokazatelj posljedica ratnih i poratnih zbivanja. U

Znamenitosti
Crkva Sv. Lovre - Župna crkva - petrinjskog nebeskog zaštitnika Sv. Lovre, barokna građevina iz 1780. godine koja je u Domovinskom ratu do temelja bila srušena, a izgrađena je na istom mjestu identičnog oblika.
Ono što Petrinju čini prepoznatljivom dajući joj poseban gradski izgled je Strossmayerovo šetalište ili prekrasni petrinjski, stoljetni park koji se smatra hortikulturalni spomenik, a ujedno je dobitnik prestižne nagrade Hrvatske turističke zajednice za 2003. godinu " Zeleni cvijet s brončanim znakom ".
Petrinjcima je ponos, mjesto za šetnju i odmor, a krase ga ukrasna raritetna stabla, grmlje i cvijeće. Posebno ga krase stoljetne lipe ilirke" koje su sadili još Napoleonovi vojnici.

Petrinjska vremenjača - meteorološki stup postavljen 1891.godine, a obnovljen 2001. godine

Brojne petrinjske znamenitosti promovira Turistička zajednica grada Petrinje, pod poznatim sloganom: Grad tradicijske kulture i bogatog prirodnog okružja. Za Petrinju se nekada s ponosom govorilo da je ugostiteljski grad. Govorilo se: "Želite li dobro jesti i piti i dobro se zabaviti, onda morate doći u Petrinju!" Gastronomski proizvod je i turistički proizvod i u tom smjeru trebala bi se razvijati turistička ponuda našeg grada. I seoski turizam polako se uključuje u suvremene tendencije turističke ponude.
Petrinja je posebno vesela za Lovrenčevo, kada se u nekoliko kolovoških dana održavaju vjerske, kulturne, zabavne i športske priredbe koje kulminiraju na sam blagdan svetoga Lovre 10. kolovoza kada Petrinjci slave svoga sveca zaštitnika i Dan svoga grada.

Posebno je veselo i za Petrinjski fašnik, Ljeto u Petrinji, Biciklijadu, Fišijadu, Kestenijadu, Martinje te doček Djeda Božićnjaka i Nove godine na središnjem petrinjskom Trgu hrvatskih branitelja.

Željko Nenadić

.