Rogozničko područje u zemljopisnom je središtu hrvatskog primorja.
Područje današnje općine Rogoznica čine:
kopneni prostor Zečevo, Rogoznički poluotok (Kopača, Crljina, Staro selo, Lozica, te poluotok Gradina i otok Rogoznica nasipom povezana kopnom, te do uvale Šibenska luka na istoku), Rogoznička luka, Ražanjski poluotok,
obalni prostor do uvale Sićenica, zaleđe (Oglavci, Jarebinjak, Podglavica, Sapina Doca, Ložnice, Podorljak i Dvornica)
te otočići (Jaz, Lukvenjak, Smokvica i hridi).
Općina Rogoznica ima 13 naselja od kojih je osam smješteno na obali. Općinsko vijeće u srpnju 2007. godine donijelo je Odluku o izdvajanju dijelova naselja Dvornice i zasebna obalna naselja Zatoglav i Kanica, te o izdvajanju dijela naselja Ražanj u zasebno obalno naselje Stivašnica.
...
Na obalnom području unutar površine obalnih naselja izgrađeno je ukupno 3038 građevina za stalno ili povremeno stanovanje. U mnogim od tih građevina obavlja se turistička djelatnost (iznajmljivanje apartmana, soba, restorani i dr.). U građevinskom području naselja izgrađeno je ukupno 1.489 građevina.
...
Širi Rogoznički prostor ima ključni strateški položaj koji omogućava potpunu kontrolu pomorskih putova između sjevernog i južnog Jadrana. To je jedini dio hrvatske obale koji nije zaštićen otocima. Sa rtom Planka Rogozničko kopno je najviše istureni dio kopna prema pučini Jadrana. Rt Ploča (Planka) je najnesigurnija točka pomorskog puta između sjevernog i
južnog Jadrana jer nema sigurne luke zaklona
...
2001. godine, kada je na prostoru Općine Rogoznica evidentiran 2391 stalni stanovnik.
Ljeto traje 4 mjeseca (lipanj-rujan) a ističe se vedrim vremenom i visokim temperaturama (od 25 do 33oC), čije je djelovanje ublaženo vjetrom maestralom.
Najtopliji je mjesec srpanj sa cca 25oC, a najhladniji siječanj sa cca 7oC. Temperature ispod Oo vrlo su rijetke, a ukoliko se pojave, u prosjeku traju manje od jednog dana.
Na ovom području ima oko 2600 sunčanih sati u godini, a tokom ljeta prosjek osunčanja iznosi 11,0 do 11,8 sati.
...
Područje današnje općine Rogoznica čine:
kopneni prostor Zečevo, Rogoznički poluotok (Kopača, Crljina, Staro selo, Lozica, te poluotok Gradina i otok Rogoznica nasipom povezana kopnom, te do uvale Šibenska luka na istoku), Rogoznička luka, Ražanjski poluotok,
obalni prostor do uvale Sićenica, zaleđe (Oglavci, Jarebinjak, Podglavica, Sapina Doca, Ložnice, Podorljak i Dvornica)
te otočići (Jaz, Lukvenjak, Smokvica i hridi).
Općina Rogoznica ima 13 naselja od kojih je osam smješteno na obali. Općinsko vijeće u srpnju 2007. godine donijelo je Odluku o izdvajanju dijelova naselja Dvornice i zasebna obalna naselja Zatoglav i Kanica, te o izdvajanju dijela naselja Ražanj u zasebno obalno naselje Stivašnica.
...
Na obalnom području unutar površine obalnih naselja izgrađeno je ukupno 3038 građevina za stalno ili povremeno stanovanje. U mnogim od tih građevina obavlja se turistička djelatnost (iznajmljivanje apartmana, soba, restorani i dr.). U građevinskom području naselja izgrađeno je ukupno 1.489 građevina.
...
Širi Rogoznički prostor ima ključni strateški položaj koji omogućava potpunu kontrolu pomorskih putova između sjevernog i južnog Jadrana. To je jedini dio hrvatske obale koji nije zaštićen otocima. Sa rtom Planka Rogozničko kopno je najviše istureni dio kopna prema pučini Jadrana. Rt Ploča (Planka) je najnesigurnija točka pomorskog puta između sjevernog i
južnog Jadrana jer nema sigurne luke zaklona
...
Stanovništvo
Općina Rogoznica jedna je od rijetkih općina na području Šibensko – kninske županije u kojoj je zabilježen značajan trend povećanja broja stanovnika. Prema podacima PU Šibensko – kninske iz svibnja 2007. godine, na prostoru Općine Rogoznica prijavljeno je preko 3200 stalnih stanovnika, što čini povećanje od 34 % u odnosu na Popis stanovništva iz2001. godine, kada je na prostoru Općine Rogoznica evidentiran 2391 stalni stanovnik.
Klimatska obilježja
Rogozničko područje nalazi se u mediteranskoj semiaridnoj klimatskoj zoni koje je karakteristična po dugim, suhim i vrućim ljetima, te blagim i vlažnim zimama.Ljeto traje 4 mjeseca (lipanj-rujan) a ističe se vedrim vremenom i visokim temperaturama (od 25 do 33oC), čije je djelovanje ublaženo vjetrom maestralom.
Najtopliji je mjesec srpanj sa cca 25oC, a najhladniji siječanj sa cca 7oC. Temperature ispod Oo vrlo su rijetke, a ukoliko se pojave, u prosjeku traju manje od jednog dana.
Na ovom području ima oko 2600 sunčanih sati u godini, a tokom ljeta prosjek osunčanja iznosi 11,0 do 11,8 sati.
...
Izvaci iz Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (URBOS, Split, 2008.)
Sandra Jakelić
Sandra Jakelić, kandidatkinja koalicije HDZ-a i HSS-a za načelnicu Rogoznice, uvjerljivo je odnijela pobjedu već u prvom krugu ovogodišnjih lokalnih izbora.NAPORNA KAMPANJA
- Od srca zahvaljujem svojim biračima na ukazanom povjerenju, koje nije stečeno na račun ničega. Prošlo je vrijeme slijepog vjerovanja u prazna obećanja, birači danas jako dobro prepoznaju rad i rezultate – prokomentirala je Jakelić pobjedu, priznavši da je bila već pomalo umorna od predizborne kampanje, te kako je odahnula kad je saznala da je sve riješeno u prvom krugu.
ŽENE RASTURAJU ŽUPANIJOM
Osim Sandre, nemoguće je ne primijetiti kako su gotovo sve žene kandidirane za gradonačelnice i načelnice u Šibensko-kninskoj županiji, i još k tome sve iz redova HDZ-a, pobijedile u prvom krugu izbora.
Načelnica o dosadašnjim projektima
Definitivno je najveći problem bila bespravna gradnja, koju smo riješili donošenjem Prostornog plana uređenja, i to je najveće postignuće sadašnje vlasti. Osim toga, riješili smo problem nerazvrstanih cesta i putova, te uveli javnu rasvjetu na cijelo područje. U suradnji s ministarstvom izgradili smo 16 kilometara protupožarnih prometnica, a uveli smo i kanalizacijski sustav u grad. Izgrađena je vodoopskrbna mreža u Sapinom Dolcu, kao i kružni tok na Kopači, koji je uvelike rasteretio promet kroz grad. To bi bili najvažniji projekti, ali ima, naravno, još niz manjih.(ir)
Definitivno je najveći problem bila bespravna gradnja, koju smo riješili donošenjem Prostornog plana uređenja, i to je najveće postignuće sadašnje vlasti. Osim toga, riješili smo problem nerazvrstanih cesta i putova, te uveli javnu rasvjetu na cijelo područje. U suradnji s ministarstvom izgradili smo 16 kilometara protupožarnih prometnica, a uveli smo i kanalizacijski sustav u grad. Izgrađena je vodoopskrbna mreža u Sapinom Dolcu, kao i kružni tok na Kopači, koji je uvelike rasteretio promet kroz grad. To bi bili najvažniji projekti, ali ima, naravno, još niz manjih.(ir)
- Da, izgleda da je ženstvenost formula našeg političkog uspjeha – nasmijala se Jakelić.
- Šalu na stranu, naravno da ima nešto u tome, jer smo mi žene senzibilnije u odnošenju prema određenim problemima. Ali spol je manje važan, najvažnije je ustrajati u svojim ciljevima i ne obazirati se na lažna podmetanja – kaže Jakelić, poručivši svim ženama da na njenom primjeru uvide kako se ne treba bojati politike jer je ona jedan veliki izazov.(ir)
Ponedjeljak, 25 Svibanj 2009 10:27 Novi Tjednik
- Na području općine Rogoznica potreban je razvoj novih turističkih smještajnih kapaciteta (hoteli, apartmani, turistička naselja i pansioni) sa pratećim sadržajima na predviđenim prostorima izbjegavajući atraktivne lokacije te strogo vodeći računa o nosivosti prostora i zaštiti okoliša. Ovi sadržaji predstavljati će generator turističke aktivnosti na Rogozničkom području
- Pored izgradnje novih smještajnih kapaciteta poticati razvoj komplementarnih smještajnih sadržaja u prvom redu stavljanje korištenja postojećih objekata kroz privatni smještaj i prenamjenu dijela «kuća za odmor» u smještajne kapaciteta mini pansione i sl.
- Nautički turizam; ima posebne privlačnosti na ovom području. Na cijelom području postoji samo marina u uvali Soline «Frapa» dio pristaništa u uvali Rogoznica i pristanište u uvali Šibenska luka. Daljnji razvoj nautičkog turizma ovog područja potrebno je usmjeriti u već izgrađene strukture naselja, ne zauzimati neizgrađene uvale i područja i ne vršiti veće promjene konfiguracije obale nasipavanjem ili otkopavanjem. Nautički turizam, marine i lučice predstavljaju izuzetne atrakcije, te ovaj segment ponude treba do određene mjere protežirati zbog iznimnih pogodnosti za razvoj kao i zbog komplementarnosti odmorišnom turizmu i dohodovne atraktivnosti
- Naročitu pažnju usmjeriti na razvoj posebnih oblika turizma kao:
a) Seoski (eko) – turizam, i to na područjima koja nisu bila zahvaćena intenzivnijom izgradnjom (zaleđe), sa ekološki obazrivom turističkom ponudom s naglaskom na aktivnom odmoru u seoskim gospodarstvima;
b) Ribarski turizam; iako još potpuno zanemaren ima sve pretpostavke za razvoj, kao more sa svojom ihtiofaunom, ribarsku tradiciju i vještine autohtonog stanovništva.
c) Izletišni turizam; obzirom na pomorsku orijentaciju aktivnosti usmjeriti na razvoj i ovog oblika turizma organiziranjem jednodnevnih i višednevnih izleta na užem i širem akvatoriju rogozničkog područja.
d) Športski turizam; mogućnost izgradnje športsko rekreacijskih sadržaja, športovi na moru (jedrenje, ronjenje i sl.).
b) Ribarski turizam; iako još potpuno zanemaren ima sve pretpostavke za razvoj, kao more sa svojom ihtiofaunom, ribarsku tradiciju i vještine autohtonog stanovništva.
c) Izletišni turizam; obzirom na pomorsku orijentaciju aktivnosti usmjeriti na razvoj i ovog oblika turizma organiziranjem jednodnevnih i višednevnih izleta na užem i širem akvatoriju rogozničkog područja.
d) Športski turizam; mogućnost izgradnje športsko rekreacijskih sadržaja, športovi na moru (jedrenje, ronjenje i sl.).
Budući razvoj naselja usmjeravati će se na slijedećim principima:
- Poticanje funkcija stalnog stanovanja u već izgrađenim objektima, specifičnim politikama općine i organizacijom prostora
- funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih prostornih struktura naselja uzpretežnu obnovu postojećeg graditeljskog fonda
- zadržavanje autentične fizionomije povijesnih naselja
- osmisliti program poticanja stalnog stanovanja
- stihijsko izgrađene prostore na potezu Zatoglav-Ražanj-Stivašnica, te u predjelu Zečeva-Lozica i na Kopači integrirati u prostore postojećih naselja, omogućiti nove funkcije i prostorne kvalitete, te komunalno opremiti, s potrebnim preoblikovanjima
- zaustaviti linearna širenja naselja duž obalu, te osigurati javni pristup obali u skladu sa hrvatskim zakonima
- urediti dijelove obale prema načelima suvremenog waterfront razvoja
- prioritetno urbano opremanje izgrađenih dijelova naselja.
Izvaci iz Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (URBOS, Split, 2008.)
