Projekt podržali strelica
 ROVINJ GRBPovijest
Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII.st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V.st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V.st.
Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.
Nakon mirne vladavine rimskog carstva a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.
Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).
Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Longobarda a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804.g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.
S morske je strane bio zaštićen klisurastim stijenama a sa strane kopna čvrstim bedemima. Usprkos kamenim fortifikacijama bio je, kao i ostali gradovi u Istri, više puta opustošen i spaljen. Istra, kao most između Apeninskog i Balkanskog poluotoka bila je velikim civilizacijama Zapada i Istoka vrlo interesantna u stjecanju primata.
Karlo Veliki priznaje upravu akvilejskog patrijarha, te 966.g. Rovinj bude pripojen porečkoj biskupiji iako je, prema crkvenoj organizaciji, prethodnih stoljeća pripadao pulskoj diocezi.
Istrom su u X. i XI.st. vladale moćne njemačke feudalne obitelji koje su blagonaklono gledale na političko-ekonomsko jačanje Venecije.
Gradska uprava, koju su činili Savjet građana i Skupština, na čelu s konzulom, bori se za autonomiju i biva opozicija feudalnom i crkvenom suverenu akvilejskom patrijarhu, pod čijom je vlašću od 1208., s jedne strane, i sve jačoj sili s mora Veneciji, s druge strane.
Rovinj se priklanja čas jednoj, čas drugoj sili zavisno o povlasticama koje ova nudi.
Godine 1188. Rovinj sklapa s Dubrovnikom ugovor Renovatio pacis kojim se obje strane obvezuju na trgovanje i razmjenu dobara.
U XIII.st. Rovinj se u više navrata sukobljava sa zapadnim istarskim gradovima, Piranom i Koprom.
Serenissima jača želeći sjeverni Jadran pretvoriti u Mletački zaljev a Istru u svoj štit. Rovinj je uz ostale istarske gradove ocijenio da će ta jaka morska sila biti zaštitnica njegovih trgovačkih i pomorskih interesa, te se, slijedeći primjer Poreča, Novigrada i Umaga, godine 1283. priklonio Veneciji.
I tu započinje dugo vrijeme vladavine Mletaka.
Mletačka republika prividno daje komunalnu slobodu ali zadržava pravo nominacije podestata u čijoj su nadležnosti bili crkveni, politički, administrativni, trgovački i ostali poslovi. Podestat je naravno bio Mlečanin, te je Rovinju ograničena samouprava i samo je malom broju povlaštenih obitelji omogućeno sudjelovanje u vijeću građana. Suci, koje je izabralo vijeće, uz podestata vršili su civilnu i krivičnu vlast.



Stari grad

Starogradska jezgra, zaštićena povijesna cjelina (Rješenje o zaštiti doneseno po Konzervatorskom zavodu Rijeka 1963.g.) najčudesniji je i najinteresantniji dio Rovinja.
Predivno je doživjeti stari dio grada bogat brojnim romaničko-gotičkim, renesansnim, baroknim, neoklasicističkim prozorima, balkonima, baladurama, altanama (terasama na krovu), portalima, skalinadama. Šetajući uskim ulicama i trgovima bit ćemo fascinirani ljepotom usko zbijenih visokih kuća koje jedna drugu podupiru na kosini podno crkve Sv. Eufemije. Nekad zaštićene sigurnim ranosrednjovjekovnim i renesansnim gradskim bedemima djelomično očuvanim do danas na južnoj i sjevernoj strani starog grada.
Od sedam gradskih vratiju troja su sačuvala svoj prvotni oblik: Vrata Sv. Benedikta (danas Vrata na obali), Vrata pod zidom, s natpisom iz 1590.g. i Vrata Sv. Križa, s gradskim grbom, dok su Vrata stare ribarnice, danas Balbijev luk doživjela određene izmjene.
S gradskog trga, na mjestu gdje su postojala gradska vrata - Vrata stare ribarnice, ulazimo u stari grad.
Tu se nalazi prelijepi barokni Balbijev luk, venecijanska građevina obložena kamenom 1678.-79.g. Na gornjem dijelu luka nalazi se figura glave, s vanjske strane luka, u turskom stilu a s unutrašnje strane mletačkom. Stotinjak godina kasnije, arhitrav luka je ukrašen sa dva grba obitelji Balbi, između kojih se nalazi kamena ploča sa posvetom a poviše nje figura mletačkog lava. Kameni lav je jedinstven po natpisu otvorene knjige na kojoj se čita "VICTORIA TIBI MARCE EVANGELISTA MEVS".
S lijeve strane nalazi se gradska vijećnica, nekad pretorska palača čiji "temelji" potiču iz 1308., tijekom idućih stoljeća mnogo puta dograđivana i obnavljana.
U dijelu prizemlja nalazio se čak i zatvor dok je na katu bila velika Sala Gradskog vijeća, razni uredi te arhiv. 1822.g. srušen je sotoportik sa starim gradskim vratima; pročelje i atrij su obnovljeni između 1850. i 1860. kad je postavljeno niz grbova venecijanskih i rovinjskih obitelji, te gradski grb.
Zanimljivo je da se rovinjski grb, heraldički križ crvene boje na bijelom polju pojavljuje još u XIV. i XV. st. Danas, na prvom katu vidimo prekrasne zidne freske iz 1584.g. koje su ukrašavale bivšu vijećnicu.
a Matteottijevog trga dolazimo do Velog trga koji obiluje prekrasnim renesansnim kućama iz XVI.st. Kojugod uličicu odaberemo, svaka je čudesno lijepa i posebna. Neke će nas odvesti na obalu a neke, kao Grisia, poznata po tradicionaloj izložbi slika, do vrha brijega na kojem se nalazi raskošna Župna crkva Sv. Eufemije, zaštitnice grada. Na kraju ulice, odnosno podno same crkve nalazi se crkvica Sv. Josipa podignuta 1673.g.

Spuštamo li se ulicom Sv. Križa, u neposrednoj blizini gradskih vrata Sv. Križa, nalazi se istoimena crkvica sagrađena 1592.g. Prema predaji, u neposrednoj se blizini zaustavio sarkofag sa tijelom Sv. Eufemije, o čemu govori natpis na stupu podno crkvice, podignutom na stijeni uz more.

Tu se, na trgu Pod lukovima nalazi, okružena visokim kućama, crkva Sv. Benedikta iz XIV.st. a odmah u blizini su i vrata Sv. Benedikta, danas Vrata na obali s dijelom poteza srednjovjekovnih zidina iz XII st. Sam trg je jedan od najljepših rovinjskih urbanih cjelina visoke ambijentalne vrijednosti.

Veliki lukobran južne luke, izgrađen 1859.g., prvotno je sezao do mjesta gdje se danas lomi a tek je 1931.g. izgrađen u svojoj veličini kako bi otočiću Sv. Katarine pomagao štititi mnogobrojne brodice od iznenadnog opasnog nevremena sa jugozapada.

Od velikog mola, prema Gradskom trgu, dolazimo do trećeg ulaza u Stari grad, do Vratiju pod zidom, na koja se jednim dijelom naslanja pretorska palača protežući se do Matteottijevog trga odnosno do, nekad Vratiju stare ribarnice, danas Balbijevog luka.
Ako pak, od crkve Sv. Eufemije, krenemo jednom od najljepših ulica starog grada, Bregovitom ulicom doći ćemo do Poljane na brijegu, koja u svom današnjem obliku potječe iz XVIII.st. Crkvica Sv. Tome Apostola, krasan spomenik srednjovjekovne arhitekture, spominje se u XIV.st. a 1723. je proširena odnosno nadsvođen je ulični prostor na kojem se nalazi freska s prikazom raspeća. Paralelno sa Bregovitom ulicom proteže se Švalbina ulica, prvi dio grada nastao u XVII.st van gradskih zidina. Sa svojim baroknim građevinama spada među ljepše rovinjske ulice.
Silazeći dolazimo do ORATORIJA ŽALOSNE GOSPE, crkve koju svi zovu "Oratorio" a ima ulaz sa dvije strane, jedan iz ulice S.Chiurco a drugi iz Švalbine ulice.

U srednjem vijeku je u tom zgradbenom sklopu, u prizemlju bilo prihvatilište za strance i siromašne, a na katu, u jednom dijelu crkva.

Na oltaru, u niši sa staklenim vratima, smješten je kip žalosne gospe. Crkva u mnogočemu dopunjuje i zamjenjuje crkvu Sv. Eufemije pa se bogoslužje u njoj održava svakog dana.

Pri kraju Švalbine ulice, s lijeve strane nalazi se crkvica Gospe od zdravlja, podignuta 1779.g. U crkvi ima vrijednih slika na platnu a oltarna je slika kopija slike iz poznate crkve Majke Božje od Zdravlja u Veneciji.

Giovanni Sponza

Giovanni Sponza (Rovinj)Profesor tjelesne i zdravstvene kulture, rođen 17.08.1963. godine u Puli. Oženjen, otac 4 djece.

Karijera
aktivan sportaš, trener Rukometnog kluba Rovinj, tajnik Saveza sportova grada Rovinja, član Upravnog odbora Saveza sportova Istarske županije. Od 1997.g. član Gradskog poglavarstva i vijećnik Gradskog vijeća grada Rovinja te član predsjedništva IDS-DDI podružnice Rovinj; od 2001. g. gradonačelnik Rovinja.
Misija i vizija gradske uprave

Gradska uprava Grada Rovinja opunomoćena je od strane svih svojih građana da kontinuirano putem svojih aktivnosti i usluga unapređuje kvalitetu života i rada u gradu Rovinju svim svojim građanima putem pružanja izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija te nadasve ljubaznim, efikasnim i transparentnim radom administracije, kako bi Rovinj kao mjesto življenja bio poželjan i siguran grad u kojemu je ugodno živjeti i raditi. Gradska uprava grada Rovinja nastojati će uvijek biti u službi svih svojih građana.

VIZIJA GRADSKE UPRAVE ZA SLIJEDEĆIH 5 GODINA

Gradska uprava grada Rovinja usmjeriti će sve svoje resurse i znanja u cilju očuvanja i njegovanja izvornih vrijednosti na način da pravilno i stručno planira sve svoje aktivnosti i zahvate u prostoru, da postane jedna od vodećih uprava po načinu upravljanja javnim dobrima, komunalnim gospodarstvom te da osigura svim svojim građanima najbolje moguće uvjete glede podrške u socijalnoj skrbi, te kulturnim i sportsko-rekreativnim sadržajima kojima se ukupno oplemenjuje život na području grada Rovinja.
...
(211) 06.05.'13 | 03.05.'13 | 02.05.'13 | 30.04.'13 | 29.04.'13 | 26.04.'13 | 25.04.'13 | 24.04.'13 | 22.04.'13 | 18.04.'13 | 16.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 09.04.'13 | 08.04.'13 | 04.04.'13 | 02.04.'13 | 28.03.'13 | 25.03.'13 | 19.03.'13 | 18.03.'13 | 15.03.'13 | 12.03.'13 | 11.03.'13 | 08.03.'13 | 04.03.'13 | 01.03.'13 | 28.02.'13 | 26.02.'13 | 25.02.'13 | 22.02.'13 | 21.02.'13 | 20.02.'13 | 11.02.'13 | 07.02.'13 | 05.02.'13 | 04.02.'13 | 30.01.'13 | 29.01.'13 | 28.01.'13 | 25.01.'13 | 21.01.'13 | 16.01.'13 | 14.01.'13 | 31.12.'12 | 24.12.'12 | 21.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 10.12.'12 | 05.12.'12 | 04.12.'12 | 03.12.'12 | 30.11.'12 | 27.11.'12 | 26.11.'12 | 22.11.'12 | 19.11.'12 | 15.11.'12 | 12.11.'12 | 09.11.'12 | 19.09.'12 | 18.09.'12 | 17.09.'12 | 14.09.'12 | 12.09.'12 | 11.09.'12 | 07.09.'12 | 04.09.'12 | 03.09.'12 | 28.08.'12 | 24.08.'12 | 20.08.'12 | 16.08.'12 | 13.08.'12 | 07.08.'12 | 06.08.'12 | 02.08.'12 | 01.08.'12 | 31.07.'12 | 30.07.'12 | 23.07.'12 | 18.07.'12 | 16.07.'12 | 13.07.'12 | 12.07.'12 | 10.07.'12 | 09.07.'12 | 05.07.'12 | 29.06.'12 | 26.06.'12 | 15.06.'12 | 14.06.'12 | 13.06.'12 | 12.06.'12 | 11.06.'12 | 04.06.'12 | 01.06.'12 | 28.05.'12 | 24.05.'12 | 14.05.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 09.05.'12 | 08.05.'12 | 07.05.'12 | 02.05.'12 | 30.04.'12 | 27.04.'12 | 23.04.'12 | 17.04.'12 | 16.04.'12 | 11.04.'12 | 06.04.'12 | 03.04.'12 | 02.04.'12 | 29.03.'12 | 28.03.'12 | 26.03.'12 | 16.03.'12 | 12.03.'12 | 09.03.'12 | 07.03.'12 | 05.03.'12 | 02.03.'12 | 27.02.'12 | 22.02.'12 | 20.02.'12 | 08.02.'12 | 06.02.'12 | 03.02.'12 | 02.02.'12 | 30.01.'12 | 23.01.'12 | 19.01.'12 | 16.01.'12 | 29.12.'11 | 28.12.'11 | 21.12.'11 | 20.12.'11 | 19.12.'11 | 13.12.'11 | 09.12.'11 | 05.12.'11 | 01.12.'11 | 24.11.'11 | 23.11.'11 | 21.11.'11 | 18.11.'11 | 15.11.'11 | 11.11.'11 | 10.11.'11 | 09.11.'11 | 08.11.'11 | 27.10.'11 | 24.10.'11 | 17.10.'11 | 13.10.'11 | 10.10.'11 | 06.10.'11 | 23.09.'11 | 20.09.'11 | 19.09.'11 | 31.08.'11 | 29.08.'11 | 25.08.'11 | 22.08.'11 | 19.08.'11 | 16.08.'11 | 10.08.'11 | 09.08.'11 | 08.08.'11 | 04.08.'11 | 02.08.'11 | 01.08.'11 | 27.07.'11 | 26.07.'11 | 25.07.'11 | 20.07.'11 | 14.07.'11 | 11.07.'11 | 07.07.'11 | 04.07.'11 | 01.07.'11 | 30.06.'11 | 28.06.'11 | 27.06.'11 | 20.06.'11 | 14.06.'11 | 10.06.'11 | 07.06.'11 | 31.05.'11 | 30.05.'11 | 18.05.'11 | 17.05.'11 | 27.04.'11 | 22.04.'11 | 21.04.'11 | 18.04.'11 | 14.04.'11 | 13.04.'11 | 05.04.'11 | 30.03.'11 | 29.03.'11 | 24.03.'11 | 21.03.'11 | 11.03.'11 | 07.03.'11 | 24.02.'11 |
Web: http://www.rovinj.hr
Email Rovinj  
RSS Rovinj  RSS 1 RSS Rovinj  RSS 2
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org