linkovi
Projekt podržali
SKRADIN-GRBGrad Skradin kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća prostor od 186,79 km2 na kojem se nalazi 21 naselje Skradin – sjedište Grada, Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradinsko Polje, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić i Ždrapanj.
Cijeli prostor, prema popisu stanovništva iz 2001. god. naseljavalo je 3 986 stanovnika.

Sam Skradin, kao gradsko sjedište, spominje se u pisanim dokumentima više od 2 000 god. kao rimska Scardona, bio je kroz povijest i središte pokrajine i biskupsko sjedište, a danas je pod zaštitom Ministarstva kulture kao zaštićena urbana jezgra.

U Skradinu je vodeni ulaz i ispostava N.P. Krka, ACI marina sa 180 vezova, Gradska uprava, liječnika i stomatološka ambulanta, pošta, poslovnica Jadranske banke, deseci restorana, konoba, caffe barova i trgovina.





Kratak povijesno-geografski retrospekt

Smješten na desnoj obali Krke, srednjovjekovni Skradin je zapravo grad koji je izrastao na temelju rimske Scardone. Grad je to s bogatom i slavnom povijesti koja seže u davno željezno doba, no ime Scardona prvi put se u povijesnim zapisima spominje kasnije, u djelima antičkih pisaca. Plinije Stariji (Gaius Plinius Secundus Maiorr, 23.-79. g. posl. Kr.), koji nabrajajući gradove Liburnije, opisuje Scardonu kao jedan od njezinih važnijih gradova. Dok opisuje jugoistočnu granicu Liburnije prema Delmatima, početkom 1. st., uz Scardonu spominje i rijeku Krku. Strabon (geograf 1. st. pr. Kr.) naziva Scardonu „gradom Liburna“ i napominje da se ona nalazi na obali rijeke Titius (Krka), u blizini njena ušća. Klaudije Ptolomej (geograf i astronom, 2. st. posl. Kr.) tvrdi da je Scardona grad na liburnskoj obali.

Znakovi rane opstojnosti grada sa ilirskim, a kasnije rimskim predznakom danas se zrcale u bogatim arheološkim nalazima na lokalitetima: Rokovača, Đardin, Maraguša.

AMFORA BOCARezultati tridesetogodišnjih sustavnih arheoloških STAKLOistraživanja u Rokovači potvrdili su kako se u toj zelenoj uvali osim rimskih sarkofaga još nalazilo lučko postrojenje Horea s ornamentikom kamenog mozaika, što nedvojbeno govori da je Scardona u rimsko doba bila značajna trgovačka luka. Lokalitet Đardin sa svojim bogatim arheološkim nalazima (zlatni ukrasi, narukvice, ogrlice, prstenje od jantara, stakleni predmeti, medicinski i kozmetički pribor, itd.) ukazuje na to da su u rimsko doba u Scardoni živjeli pripadnici visokog staleža, a u Maraguši visoki vojni časnici od 1.-do 5. st. posl. Kr.

Potkraj 5. i početkom 6. stoljeća rimsku Scardonu pustoše prodori barbarskih naroda Gota. Međutim i prije dolaska Slavena (Hrvata), Skradin postaje grad kršćanske vjere i uljudbe. To zapravo znači kako je nakon razdoblja kasne antike, početkom 6. stoljeća Skradin postao biskupsko središte. Naime, skradinski biskup Konstantin (Constantinus) sudjeluje na zasjedanju Prvog koncila u Saloni 530. godine. Biskupsko središte Skradin je zadržao, uz prekide u srednjem vijeku, sve do 1830. godine, kada je bulom pape Leona XII. „Locum beati Petri“ ukinuta skradinska biskupija.

Početak srednjovjekovnog razdoblja, obilježen je seobama, provalama i pustošenjima mnogih plemena i naroda, što u znatnoj mjeri utječe na gospodarsko i političko slabljenje Skradina i do urušavanja nekih do tada općih kulturno-civilizacijskih vrijednosti postavljenih za vrijeme rimske vlasti. Ipak, u sljedećim periodima dolazi do pozitivnog pomaka; Skradin zadržava svoj urbani kontinuitet i regionalnu važnost kao biskupsko središte i značajna luka, no upravno-politički primat prepušta susjednom šubićevskom Bribiru, sjedištu starohrvatske župe, a kasnije Šibeniku, prvome hrvatskom gradu na istočnoj obali Jadrana.

Težnje susjednih država i naroda da ovladaju hrvatskim jadranskim prostorom najbolje dolaze do izražaja krajem srednjeg vijeka, kada dolazi do slabljenja Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, potenciranog unutarnjim slabostima s jedne strane te osmanskim osvajanjima i pritiskom Venecije s druge strane. U takvoj konstelaciji snaga Skradin, uz činjenicu da je otrgnut od ostatka hrvatskog prostora (kao i cijela Dalmacija), kao granično područje obilježeno čestim sukobima i pustošenjima, doživljava gospodarsko i kulturno propadanje.

Propašću Venecije i nakon kratkotrajne francuske vlasti, Skradin dolazi pod vlast Austrije. Činjenica da se Skradin poslije višestoljetne vlasti Osmanskog carstva i Venecije našao u sklopu države u kojoj je živjela većina Hrvata, jedan je od rijetkih pozitivnih aspekata austrijske vlasti nad ovim područjem. Za vrijeme austrijske vlasti Skradin gubi biskupsko središte, gospodarski i demografski stagnira te ne uspijeva adekvatno iskoristiti svoje gospodarske kapacitete.

Ovi nepovoljni gospodarsko-demografski trendovi nastavljeni su, pa čak i pogoršani, u periodu Prve, monarhističke, i Druge, komunističke, Jugoslavije. To je osobito izraženo u komunističkoj Jugoslaviji kada dolazi do snažnoga industrijskog i turističkog zamaha u većim gradovima na obali (Šibenik, Zadar, Split), što Skradin suočava s negativnim posljedicama ekonomskih migracija, izraženima u najvećoj mjeri gubitkom intelektualnih resursa, kao pretpostavke za gospodarski i kulturni napredak prostora.

Velikosrpska agresija devedesetih godina 20. stoljeća suočava Skradin s jednom od najtežih epizoda u njegovoj dugoj povijesti; njezine posljedice, u prvom redu materijalna razaranja i migracija stanovništva, usporavaju, ali ne zaustavljaju, očekivani gospodarski napredak. Pozitivni gospodarski trendovi i oporavak gospodarstva na razini države vidljiv je i na primjeru Skradina. Infrastrukturni i gospodarski projekti koje provode vlade Republike Hrvatske i lokalna vlast idu tome u prilog, te su jedan od preduvjeta gospodarskoga, a time i demografskog, napretka Skradina i njegovog pozicioniranja kao mikroregionalnog središta ovog dijela županije.


Kulturna baština



Materijalna

Grad Skradin je tipičan mediteranski grad koji karakteriziraju elementi srednjovjekovnog graditeljstva primjereni dalmatinskim urbanim cjelinama. Njegovu ambijantalnu graditeljsku baštinu krase uske ulice i skale, sa nekoliko polukružnih voltova, čija su pročelja kuća većim dijelom žbukana, a tek je manji dio njih okrunjen pravilnim kamenim naslagama. Nad starom gradskom jezgrom koji je zaštićen spomenik kulture, izdiže se povijesna utvrda Turina sa koje puca predivan pogled na siluetu grada i skradinski akvatorij.

Bogata graditeljska spomenička baština drevnog Skradina danas je prepoznatljiva po arhitektonskim sklopovima isključivo zapadne provenijencije. To se zorno uočava na jednoj od najljepših građevina, Nadžupsko-opatskom dvoru, koji je sam po sebi i u sebi muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga. Sa likovnim umjetničkim fundusom Gospine stolne crkve, taj kulturni skradinski objekt sadrži cijeli niz vrijednih umjetničkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stoljeća., te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene litugijske ornamentike, kaleža, relikvijara, monstranca, sa visokovrijednom knjižnicom.

Barokna stolna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, koja dominira središnjim gradskim trgom, sagrađena je na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Osmanlije, koji su Skradinom vladali od 1522. do 1683. godine. Crkvu su izgradili Mlečani, a gradila se punih deset godina, od 1747. do 1757. godine. Iznad unutarnjeg dijela portala u drvenu konstrukciju pjevališta 1776. godine ugrađene su orgulje Nakićeve škole, a sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci. Teško oštećene u srpskoj agresiji, obnovljene su novcem Ministarstva kulture RH, te su zbog svoje izuzetno visoke umjetničke vrijednosti, proglašene državnim kulturnim dobrom.

Nematerijalna

U skradinskim kaletama i pod prozorom drage osobe oduvijek je odzvanjala prava izvorna dalmatinska klapska pjesma. Nju su prihvatile i ženske vokalne skupine. Klapsko višeglasje koje ima svoju raskošnu bogatu tradiciju poklonicima dalamtinske pjesme svake se godine predstavlja prve subote u mjesecu kolovozu na središnjoj kulturnoj manifestaciji, susretu dalmatinskih klapa, na kojoj vokalni klapski milopjev ispuni svaki kutak grada na desnoj obali Krke.

Gastronomija

Osobit zemljopisni položaj Skradina osjeti se u osebujnim, snažnim, ponekad egzotičnim aromama s bogatih skradinskih trpeza. Poljubac rijeke i mora, susret kontinenta i mediterana, ispisuje ovdje stranice jedne uistinu posebne gastronomije, koja u svojem bogatstvu sadrži gotovo sve:

Riblja jela, kako ona morska tako i ona sa okusom rijeke, uz jegulje i pastrve.

Vrhunski pršuti sušeni na buri skradinskog zaleđa ili mesni specijaliteti od stoke koja slobodno pase u prirodi.

Povrće i voće uzgojeno daleko od gradova i zagađenja.

Na skradinskoj trpezi svatko će naći omiljen zalogaj za sebe! Pokušat ćemo vam otvoriti apetit sa nekoliko skradinskih specijaliteta.....Delicije iz starih vremena koje ne smijete propustiti!

Skradinska torta - poslastica je od badema, oraha i meda koju su nekoć morali kušati mladenci uoči prve bračne noći.

Skradinski rižot - pažljivo se kuha osam, devet, katkad i jedanaest sati. Povremeno se podlijeva temeljcem od kuhanog pijetla, govedine i junetine. Na kraju se doda malo pršuta da oplemeni aromu. Od uobičajenih začina upotrebljavaju se sol, papar i muškatni oraščić, a ostali su začini kuhareva tajna. Prema tradiciji skradinski rižot pripremaju samo muškarci. Rakija od žižula.

Liker od ružinih latica.

Rakija od oraha.

Koprtlje, neobično arhaično jelo. Štapići pršuta i pancete umotaju se u janjeće iznutrice i kuhaju zajedno s komadima suhog mesa. Kobasice iz skradinskog zaleđa, začinjene muškatnim oraščićem i sokom od češnjaka natopljenog u bijelom vinu.

Sušena janjetina.

Hladni skradinski brudet od jegulje s palentom od kukuruznog brašna mljevenog u mlinovima na Skradinskom buku

Ćokalice - sitne ribice koje žive između gornjeg sloja slatke vode rijeke Krke i donjeg sloja slane morske vode.

Domaći džemovi od oskoruša, planike i smokava s ljekovitim biljem.

Bruštulani (ušećereni) ili slani bademi i suhe smokve.

Nediljko Dujić

...
Web: http://www.grad-skradin.hr/
Email Skradin  
  RSS Skradin  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org