linkovi
Projekt podržali


glava žene - Salonitanka

Hrvatsko ime Solin nastalo je od latiniziranog naziva Salona, koje ima korjen u ilirskom jeziku. U povijesti se to ime spominje prvi put 119. godine prije Krista, za rata Ilira i Rimljana. Početak je ovog naselja svakako mnogo raniji. Stari grčki geograf Strabon kaže da je Salona bila luka ilirskog plemena Dalmata, koji su vjerojatno trgovali na tom mjestu s grčkim pomorcima. Ostaci bedema, predmeti grčkog podrijetla nađeni u Saloni i njezinoj okolici, upućuju na Grke kao utemeljitelje ovog grada. Neki mu stavljaju početak u IV. stoljeće prije Krista. Očito je, da je u Saloni veoma rano jak grčki utjecaj, pa se s pravom kaže za prvo razdoblje Salone da je to grčko-ilirska naseobina. U prvom stoljeću prije Krista Salonu zauzimaju Rimljani. U građanskom ratu između Cezara i Pompeja stanovnici Salone pristaju uz Cezara; budući da je pobijedio, grad je promaknut na čast kolonije, pa se službeno naziva "Colonia Martia Julia Salona". Grad se širi prema istoku i zapadu te dobiva dva nova dijela: pored starijeg grčko-ilirskog noviji rimski na zapad i istok. Zbog toga se od tog vremena kod pisaca susreće i pluralni oblik za naziv grada - Salonae.


Kad je Ilirik uređen kao rimska pokrajina, Salona postaje pravi kulturni, trgovački, politički, a neko vrijeme i vojni centar. U kasnijim vjekovima on je i crkveno središte ovih strana. U prvim stoljećima poslije Krista doseljavaju se mnogi istočnjaci, pa među njima i vjesnici evanđelja, koji u drugoj polovici III. stoljeća organiziraju u Saloni i kršćansku općinu. Ona u vrijeme Dioklecijana ima brojne mučenike.

Činjenica da je Dioklecijan rođen u Saloni ili u njezinoj okolici i što je u blizini sagradio glasovitu palaču, podigla je ugled ovog, ionako važnog centra. To svjedoči prostrana luka i brojne ceste koje su ga povezivale s ostalim krajevima carstva. 
Posljednja tri stoljeća života stare Salone karakteristična su po razvitku jake kršćanske zajednice u gradu i njezinu utjecaju na cijelu pokrajinu. Salonitanski biskup, naime, postaje metropolit cijele provincije Dalmacije. To je i doba postepenih provala barbarskih naroda, od kojih neki, kao na primjer Istočni Goti svršetkom V. stoljeća, dolaze i do ovih strana. Dok pod njihovim udarom pada samo Zapadno rimsko carstvo, Salona, nalazeći se relativno daleko od glavnih putova njihova prodora, živi još 130 godina, te u jednom času postaje utočište nekima od posljednjih zapadnorimskih careva. Grad je porušen od Avara i Slavena oko 614. godine. Preživjelo stanovništvo, koje je uspjelo pobjeći, sklonilo se na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču. Tu je počeo život novog grada, današnjeg Splita.

Do danas je stari Solin ostao u ruševinama, od kojih je tek dio dobro istražen, ali i ovo, što je otkriveno, dostatno govori o njegovoj veličini i značenju. Ako pogledamo tlocrt grada, vidimo da mu je oblik prilično nepravilan, a podsjeća na elipsu. Najduža os doseže oko 1600 metara, a ona najšira oko 700 metara. Površina opasana bedemima iznosi 72 hektara. U drugom stoljeću poslije Krista, za makromanske opasnosti, i noviji dio grada, kao što je bila i prva jezgra, opasan je zidovima i utvrđen kulama. Otada mu opseg zidina doseže oko 4 kilometra, a broj kula do 90. U VI. stoljeću, za vrijeme bizantsko-gotskih ratova, neke kule su pojačane pa dobivaju trokutaste završetke koji se i danas vide.


AMFITEATAR
U samom sjeverozadnom dijelu grada smješten je AMFITEATAR. Glasoviti danski arheolog i arhitekt, istraživač Salone Ejnar Dyggve misli da je izgrađen u II. stoljeću poslije Krista, za vrijeme jakog uspona Salone. Pretpostavlja se da je mogao primiti 18.000 gledatelja. S južne strane imao je tri kata, a sa sjeverne samo jedan, jer je gledalište naslonjeno na obranak brežuljka. Eliptičnog je oblika, dužine 126 a širine 102 metra, dok je sama arena duga 67 a široka 43 metra. Na sredini južnog gledališta bilo je istaknuto mjesto za gradske vlasti. Na istočnoj su strani "Porta Pompae" kroz koja su ulazile povorke gladijatora i njihovih pomoćnika. Slična su vrata i na zapadnoj strani. Uz istočna vrata bile su prostorije za životinje (carceses). Kako su bile zatvorene željeznim rešetkama, gledaoci su mogli vidjeti zvijeri i prije samih igara.
računalna rekonstrukcija

sadašnji izgled        
        

Podzemni hodnik vodio je iz centra arene do izvan amfiteatra s južne strane, a služio je vjerojatno za iznošenje ranjenih i mrtvih gladijatora. Ispod počasnih sjedala nađen je dio natpisa: "RP DONO DEDIT", što pokazuje kako je gradu amfiteatar darovao neki bogati Salonitanac. Za bizantsko-gotskih ratova amfiteatar je doživio preinake u obrambene svrhe. Nadživio je propast Salone, ali su ga srušili mletački stratezi u XVII. stoljeću, kako ne bi poslužio za zaklon Turcima. U jednoj prostoriji jugoistočnog dijela amfiteatra otkriven je kršćanski oratorij, uređen vjerojatno u VI. stoljeću, nakon što je Justinijan zabranio gladijatorske borbe. Posvećen je svetom Asteriju i drugim mučenicima, koji su upravo u amfiteatru prolili svoju krv za kršćansku vjeru.



GRADSKI CRKVENI CENTAR tvore velika gradska bazilika (basilica urbana) podignuta na početku V. stoljeća, te Honorijeva bazilika, sagrađena na svršetku V. i početku VI. stoljeća, dovršena za biskupa Honorija, u obliku grčkog križa. Prije ovih crkava tu je bila trobrodna bazilika iz IV. stoljeća, iz doba Konstantina Velikog. Gradnju nove crkve započeo je biskup Sinferije, a njegov nasljednik Hezihije dovršio ju je uz pomoć klera i naroda. Dužine 58 a širine 28 metara jedna je od najvećih crkava u Dalmaciji iz tog vremena. Još se lijepo razabiru pojedini dijelovi: lađe, prezbiterij, apsida, ambulatorij sa sjedalima za kler.
S južne strane prezbiterija je sakristija, diaconicon, a sa sjeverne strane prothesis. Tu je još i ostatak stola, na koji su vjernici donosili darove. Na zapadnoj je strani zajednički narteks za obje bazilike, mjesto za katekumene, javne grešnike i pokornike.
krsni zdenac

Iz njega se stepenicama ulazilo u katechumeneiom s lijepim mozaikom, na kome su bila i dva jelena s natpisom na latinskom: "Kao što jelen čezne za izvorima voda, tako duša moja čezne za tobom, Bože". Iz ove prostorije ulazilo se u krstionicu, baptisterij. To je osmerokutna zgrada iznutra ukrašena malim nišama i stupovima. Sam krsni zdenac ima oblik križa. Krštenje se obično obavljalo u Uskrsnoj noći, a poslije toga bi biskup novokrštenike odmah krizmao da bi u procesiji, obučeni u bijele haljine, ulazili u crkvu, da po prvi put prisustvuju čitavom bogoslužju svete mise i prvi put prime svetu pričest.
sadašnji izgled

Sjeverozapadno od krstionice, uz bedem, nalazi se kuća u kojoj se vide tragovi vjerojatno prvog salonitanskog oratorija. Pretpostavlja se da je to bilo "ilegalno" bogoštovno mjesto za vrijeme svetog Dujma. Istočno od te zgrade vide se ostaci vodovoda, a po njegovom kapacitetu i amfiteatru računa se da je Salona u vrijeme Dioklecijana imala oko 60.000 stanovnika.


MANASTIRINE su najinteresantniji dio starokršćanske Salone. To je jedno od najvećih starokršćanskih groblja pod vedrim nebom (sub divo). Prije iskapanja, započetih prije stotinjak godina, tu su u vinogradima i među maslinama stršili ostaci zidova, a samo ime je upozoravalo da se radi o ostacima nekog samostana ili crkve. Od kolikog su značenja nalazi na ovom mjestu pokazuje i to da je tu 1894. godine započeo radom Prvi međunarodni kongres kršćanske arheologije. Iskapanja su pokazala da je tu u početku uz malo groblje bio i privatni posjed, koji je možda pripadao nekom kršćaninu, i zato je sv. Dujam nakon mučenja bio tu pokopan. Kršćani su vruće željeli da se ukopaju u blizini mučenika vjerujući u moć njihova zagovora.logije.


Zato se u kratko vrijeme ovdje razvilo prostrano kršćansko groblje, s grobovima svih vrsta: od onih najsiromašnijih od opeka do zidanih na svod, od sarkofaga do nadgrobnih kapelica. Promatramo li razmještaj kapelica lako uočavamo da su smještene oko nekog središta. To je središte očito grob mučenika sv. Dujma, koji se nalazi na jugoistočnom dijelu bazilike, oko kojeg se nalazi više sarkofaga salonitanskih biskupa. Najbliži je sarkofag biskupa Primusa, sinovca i nasljednika sv. Dujma. Do groba je kameni luminarij za svjetlo koje je gorjelo na grobu mučenika, a u zidu je i prozorčić (fenestella) kroz koji se gledalo u grob i stavljalo na nj rupce.
Groblje je, čini se, porušeno i opljačkano koncem IV. stoljeća, za provale Zapadnih Gota. Početkom V. stoljeća sagrađena je trobrodna bazilika, dužine 48 a širine 21 metar, u koju je uključen i grob mučenika. Gradili su je biskupi Gajan i Simferije, koji su također tu pokopani.
računalna rekonstrukcija

U srednjem dijelu je prostor za pjevače (schola cantorum), a predvorje (narteks) u kojem se još vidi jedan grob s grčkim natpisom, je dodan poslije. Na nadvratnom pragu stoji uklesan natpis: "Deus noster, propitius esto rei publicae Romanae" (Bože naš, milostiv budi rimskoj državi). Na početku VII. stoljeća bazilika je znatno oštećena i porušena. Kad je opasnost minula nije posve popravljena nego je od fragmenata porušene bazilike sagrađena mala crkva u koju su, pretpostavlja se, bile prenesene kosti mučenika iz grobišnih bazilika na Kapljuču i Marusincu jer su tada i one, zacijelo bile porušene. Tu se nastavilo štovanje salonitanskih mučenika sve do konačnog rušenja grada pa se ova crkva s pravom naziva "basilica martyrum". Niti nakon konačnog rušenja Salone štovanje mučenika nije prestalo nego se nastavilo ne samo u obližnjem Splitu. Po odredbi pape Ivana IV. Dalmatinca, opat Martin prenio je u Rim dio kostiju mučenika, gdje je uz krstionicu lateranske bazilike sagrađen posebni oratorij za mučenike iz naših strana s njihovim likovima u krasnom mozaiku. Tako su im pouzdano sačuvana i imena i njihova zanimanja.
sarkofag s likom dobrog pastira

Groblje na Manastirinama nije još potpuno istraženo. Do sada je pronađeno oko tisuću sarkofaga i grobnica svake vrste, te oko 370 natpisa, od kojih neki zaslužuju posebnu pažnju. Tako oni pobožnih žena Honorije i Marcele govore o želji za ukapanjem što bliže grobu mučenika. Drugi svjedoče o snazi i veličini kršćanskog morala u vrijeme kad Rimsko carstvo trune u nemoralu. Natpis na sarkofagu Flavija Terencija i žene mu Flavije Talasije govori o njihovoj bračnoj vjernosti i čistoći, možda po uzoru na Bl. Djevicu Mariju i sv. Josipa. Grob stolatae feminae pokazuje da su kršćanke svojim životom uzornih žena i majki zasluživale i carsko odlikovanje. Sarkofag opatice Ivane otkriva kako je ona pobjegla iz Sirmiuma pred Avarima, došla u Salonu i tu umrla 614. godine. To je posljednji od poznatih datiranih natpisa prije propasti Salone. Uz spomenute, poznati su i sarkofazi s likom Dobrog Pastira, onaj s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora, i drugi s likovima Hipolita i Fedre. Dio natpisa i sarkofaga je pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu. Uz groblje još valja spomenuti i jednu kapelu, posvećenu svetom Dujmu i svetom Anastaziju, u dijelu groblja koji je najprije otkriven, te grob don Frane Bulića, velikog istraživača starokršćanske i starohrvatske salonitanske baštine. Don Frane je dao sebi sagraditi grob u obliku sarkofaga i u njega urezati dijelove nekoliko kršćanskih epitafa, s groba jednog mladića pokopanog u predvorju bazilike na Manastirinama, i s groba svećenika Ivana koji za sebe kaže da je "grešan i nedostojan svećenik" koji ovdje počiva "čuvajući časne pragove svetih".

Marusinac
Sjeverozapadno od Manastirina nalazi se starokršćansko groblje MARUSINAC, gdje je, na privatnom posjedu kršćanke Asklepije, pokopan mučenik sveti Anastazije. Po zanimanju je bio bojadisar sukna. Uhvaćen je, i prema legendi, utopljen u moru sa žrvnjem oko vrata. Pobožna Asklepija dala je izvaditi njegovo tijelo i pokopati ga u svojem mauzoleju, pa se tu uskoro razvilo kršćansko groblje, a u V. stoljeću je sagrađena i velika trobrdna bazilika (43x23 metra). Pod joj je prekriven lijepim i sačuvanim mozaikom. Do nje, sa sjeverne strane, sagrađena je druga crkva, vjerojatno bez krova (basilica discoperta).

Porta Caesarea
Najstarija, velika gradska vrata PORTA CAESAREA, relativno su dobro sačuvana. U sredini je prolaz za kola, a sa strane prolazi za pješake. S istočne su strane vrata utvrđena dvjema osmerokutnim kulama, a opažaju se ostaci vodovoda. Put koji je kroz vrata vodio van grada, nakon stotinjak metara prelazio je preko "Pet mostova", kako se danas nazivaju ostaci lukova, pa dalje na istok.

Ispod tih lukova tekla je, prema nekima, voda jednog rukavca rijeke Jadro, a prema drugima tu je otjecala voda iz obližnjih kupki i stupe. U blizini su pronađeni vrijedni mozaici (prikazuju Orfeja s morskim životinjama i Tritona), koji su vjerojatno pripadali nekoj javnoj zgradi, možda palači pretora, s sada se nalaze u Arheološkom muzeju u Splitu.
rekonstrukcija Porta Caesarea

TERME
nalaze se istočno od gradske bazilike

Grad je imao više javnih kupki (TERME), a najbolje sačuvane nalaze se istočno od gradske bazilike. U sredini je dvorište s trijemom na stupovima, koji je služio za vježbe na otvorenom. Velika apsida s bazenom je služila za kupanje u hladnoj vodi, a dvije manje prostorije su služile za kupanje u mlakoj vodi. U njima se nalaze dva uspravna kamena s urezanim križem. Otkriveni su i ostaci manjeg bazena i "kaldarija", to jest prostora za znojenje.


Još se mogu vidjeti ostaci uređaja za zagrijavanje: tubuli (šuplje opeke) i hipokaust (pod na stupićima od drugih opeka). Zapadno od terma prema sjeveru vodi "Petrova ulica", prozvana po salonitanskom nadbiskupu Petru, inicijali čijeg monograma su urezani na kapitelu i arhitravu. Zapadno od te ulice nalazi se središte kršćanske Salone.


GOSPIN OTOK, kako neki drže (Dyggve), bio je prvo naselje Hrvata u ovom kraju. Na otoku, opkoljenom rukavcima rijeke Jadro, pretpostavlja se da su hrvatski knezovi utvrdili svoje stanove slično kao onamo iza Karpata: nasipom i zidovima od pletenog pruća, kolja i drva. Kod iskapanja u dubini pod oltarom župne crkve ipak se naišlo na dosta širok rimski zid, što pokazuje da je tu i prije bilo stanovnika.

U X. stoljeću, na mjestu današnje crkve, hrvatska KRALJICA JELENA sagradila je dvije crkve: Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana. Splitski kroničar Toma Arciđakon kaže kako su se u predvorju crkve svetog Stjepana pokapali hrvatski kraljevi, a i više srednjovjekovnih dokumenata spominje ove dvije crkve.

Kad se počelo s radovima za izgradnju temelja zvonika današnje župne crkve, 1898. godine, naišlo se na neke stare temelje. Don Frane Bulić je nastavio iskapati i otkrio temelje čitave crkve, a u njezinu je predvorju pronašao nadgrobni natpis kraljice Jelene razbijen u stotinjak komada. Očevidac don Lovre Katić taj događaj ovako opisuje: "Na žarkom kolovoškom suncu kopali su radnici, a djeca čuvši od don Frane da je tu pokopana neka kraljica, željno očekivala nekakva čudesa i upravo smetala radnicima zalazeći u rov. Među djecom bio sam i ja. Dne 28. kolovoza oko 11 sati nađena su prva slova slavnog natpisa hrvatske kraljice Jelene. Vrlo dobro se sjećam kako je don Frane držao ulomak kamena na kojem su se sačuvala tri slova HEL i razdragan tumačio nam da je to ime hrvatske kraljice. 

Zvona su veselo zabrujala slaveći po našem dalmatinskom običaju i najavljujući da se nešto osobito dogodilo. Nigda nisu tako zaslavila osim kad su pozdravila Jelenu, dok je dolazila na posvećenje svojih zadužbina." Od devedeset komadića don Frane Bulić je rekonstruirao tekst, koji uz Šišićeve inačice ovako glasi:
IN HOC TUMULO QUIESCIT HELENA FAMOSA QUE FUIT UXOR MIHAELI REGI MATERQUE STEPHANI REGIS HABENASQUE TENUIT REGNI. VIII. IDUS MENSIS OCTOBRIS OBIIT IN PACE. HIC ORDINATA FUIT ANNO AB INCARNATIONE DOMINI DCCCCLXXVI. INDICTIONE IV. CICLO LUNARI V. EPACTA XVII. CICLO SOLARI V. LUNA V. CURRENTE VI. ISTAQUE VIVENS FUIT REGNI MATER FIT PUPILORUM TUTORQUE VIDUARUM. ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.
nadgrobni natpis sa sarkofaga kraljice Jelene

Na hrvatskom jeziku taj natpis glasi:

U OVOM GROBU POČIVA SLAVNA JELENA. ONA JE BILA ŽENA KRALJA MIHAJLA, A MAJKA KRALJA STJEPANA, I VLADALA JE KRALJEVSTVOM. PREMINULA JE U MIRU 8. LISTOPADA. OVDJE JE BILA SAHRANJENA 976. GODINE OD UTJELOVLJENA GOSPODNJEG 4. INDIKCIJE, 5. MJESEČEVOG CIKLA, 17. EPAKTE, 5. SUNČEVA CIKLA, 5. DANA KOJI PADA SA 6. ZA ŽIVOTA MAJKOM KRALJEVSTVA POSTADE I MAJKOM SIROTA I ZAŠTITNICOM UDOVICA. OVAMO POGLEDAJ ČOVJEČE PA RECI: BOŽE, SMILUJ JOJ SE DUŠI.


Ostaci Jelenina sarkofaga nađeni su u predvorju (narteksu) trobrodne bazilike, koja je bila približno velika kao i današnja župna crkva. Po nekima crkvi su na pročelju bila prizidana jedan ili dva zvonika. Temelji te crkve su obilježeni sa sjeverne strane današnje crkve.
Na Otoku je bilo dosta brijesta, pa je narod ovu crkvu zvao i Gospa u Bristima, a vrelo zapadno od Crkve, čija se voda ne bi zamutila ni za najvećih kiše, nazvano je Gospin bunarić. Prije je u blizini bilo i nekoliko mlinica. Za narodnih vladara u ispravama se spominju i "kraljevi mlinari", a mlinice su sve do prvog svjetskog rata bile svojevrsno bogatstvo.
Crkva svetog Stjepana sagrađena je gotovo paralelno s crkvom Blažene Djevice Marije. Njezini se temelji danas nalaze pod župnom crkvom. Svi se povjesničari u tome ne slažu pa se ove dvije crkve i zamjenjuju. 
Gospin bunarić

Ipak, ne čini se oboreno mišljenje arheologa i povjesničara don Lovre Katića, koji je doprinio otkrivanju ove crkve, našavši u arhivu splitske katedrale dokumenat iz XIV. stoljeća, na temelju kojeg je 1930. godine pristupio iskapanjima i otkrio jednobrodnu crkvu, veličine 18x6 metara, s velikim predvorjem, u kojoj se je našlo više hrvatskih grobova, ali su se u njima pokapali mrtvaci iz kasnijeg vremena.

Budući da su na tom mjestu bile građene dvije crkve poslije one Jelenine, što gradnje, što ukapanja, izbrisali su mnogo ostataka iz doba narodnih vladara. Doživjeli su ti grobovi sigurno haranje Tatara u XIII. stoljeću, koji ipak nisu srušili crkve, jer se ona Gospina spominje još za Mladena Šubića 1342. godine, a obje još postoje, prema spomenutom dokumentu, koncem XIV. stoljeća. Po svoj su ih prilici porušili Turci na početku XVI. stoljeća.Poslije odlaska Turaka na temeljima sv. Stjepana sagrađena je nova crkva Gospe od Otoka. To je svakako bilo prije 1670. godine, jer je u maticama solinsko-vranjičke župe zabilježeno kako je već te godine na 8. rujna krštenje obavljeno u crkvi Gospe od Otoka.

Ta je crkvica sagrađena, kao i ostale po Dalmatinskoj zagori poslije odlaska Turaka, sa zvonikom "na preslicu". Izgorjela je 1875. godine, pa je nad njezinim temeljima sagrađena 1878. sadašnja župna crkva.
Ove dvije Jelenine crkve spadaju u red takozvanih dvojnih crkava, basilicae geminatae, poznatih i u našim stranama, a u srednjem vijeku posebice građenih od benediktinaca. Veća je uvijek posvećena Gospi, a manja nekom svecu. Tako je bilo i na Otoku. Po srednjovjekovnoj praksi kraljevi se pokapaju u onoj crkvi u kojoj se i krune, pa je vjerojatno prije Zvonimira crkva Gospe od Otoka bila i krunidbena bazilika. Narodna je tradicija sačuvala uspomenu da se u Solinu okrunilo sedam kraljeva.
ostaci crkve Sv. Stjepana u vrijeme Bulićevih istraživanja

ŠUPLJA CRKVA

Sjeveroistočno od Gradine nalaze se ruševine ŠUPLJE CRKVE, krunidbene bazilike kralja Zvonimira. Na crtežu iz 1571. u zadarskom arhivu ova crkva još ima zvonik i zidove. Zato ju je narod i nazvao "šuplja crkva". Dok je u jedanaestom stoljeću sigurno bila iznad razine rijeke, danas je pločnik crkve ispod razine Jadra. Taj je teren bio naplavan jer u blizini u Jadro utječe potok sv. Ilije, koji dolazi od Rižinica i nanosi mulj, te je podigao razinu rijeke i zasuo ostatke crkve.

Na tom su položaju stari kršćani sagradili crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima starokršćanske podigli novu crkvu, dosada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red ranoromaničkih crkava XI. stoljeća. Imala je tri lađe, dužine 26,30 i širine 13,60 metara, međusobno odijeljenih sa po četiri stupa. Uz glavni imala je i dva pobočna oltara, a iznad glavnog oltara bila je pregrada s natpisom "Sveti Petre, primi dar časnog Mojsije, sluge tvoga". Nazrijeva se da je crkva, kako je bio običaj u srednjem vijeku, bila posvećena dvama svecima, svetom Petru i Mojsiju. Na zapadnim vratima sagrađen je atrij, a s južne strane podignut zvonik, od kojega je ostalo nekoliko stepenica. U rimski sarkofag, položen u atrij za hrvatskog doba, vjerojatno je položena neka važna osoba, možda čak i kralj koji je bio posebno povezan s ovom crkvom.

Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan. Opat samostana Urso bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to 8. listopada 1076. godine, nedjelja.
Tog se dana po zapadnom kalendaru slavi sv. Dimitrije, što je i krsno ime Zvonimirovo. Možda je uspomena na taj događaj i poznata skulptura koja prikazuje klanjanje vladaru koji sjedi na prijestolju, a nalazi se u splitskoj krstionici. U fragmentima reljefa pronađenih u "šupljoj crkvi" E. Dyggve vidi prikaz kralja Zvonimira kako poslije krunjenja prima poklonstvo svojih podanika.
zabat oltarne ograde

  Plutej oltarne ograde



Blaženko Boban

...
(475) 22.07.'14 | 21.07.'14 | 18.07.'14 | 15.07.'14 | 10.07.'14 | 09.07.'14 | 08.07.'14 | 07.07.'14 | 04.07.'14 | 03.07.'14 | 23.06.'14 | 18.06.'14 | 17.06.'14 | 13.06.'14 | 12.06.'14 | 06.06.'14 | 05.06.'14 | 04.06.'14 | 03.06.'14 | 02.06.'14 | 29.05.'14 | 28.05.'14 | 26.05.'14 | 22.05.'14 | 21.05.'14 | 20.05.'14 | 19.05.'14 | 16.05.'14 | 15.05.'14 | 12.05.'14 | 09.05.'14 | 08.05.'14 | 06.05.'14 | 30.04.'14 | 29.04.'14 | 28.04.'14 | 25.04.'14 | 24.04.'14 | 23.04.'14 | 18.04.'14 | 17.04.'14 | 14.04.'14 | 10.04.'14 | 08.04.'14 | 07.04.'14 | 04.04.'14 | 03.04.'14 | 31.03.'14 | 27.03.'14 | 24.03.'14 | 21.03.'14 | 20.03.'14 | 19.03.'14 | 18.03.'14 | 27.02.'14 | 14.02.'14 | 13.02.'14 | 12.02.'14 | 11.02.'14 | 10.02.'14 | 29.01.'14 | 28.01.'14 | 24.01.'14 | 22.01.'14 | 17.01.'14 | 08.01.'14 | 23.12.'13 | 18.12.'13 | 17.12.'13 | 11.12.'13 | 10.12.'13 | 09.12.'13 | 05.12.'13 | 04.12.'13 | 03.12.'13 | 02.12.'13 | 29.11.'13 | 28.11.'13 | 27.11.'13 | 25.11.'13 | 22.11.'13 | 21.11.'13 | 20.11.'13 | 18.11.'13 | 14.11.'13 | 11.11.'13 | 04.11.'13 | 31.10.'13 | 29.10.'13 | 28.10.'13 | 25.10.'13 | 23.10.'13 | 18.10.'13 | 17.10.'13 | 15.10.'13 | 07.10.'13 | 04.10.'13 | 03.10.'13 | 02.10.'13 | 27.09.'13 | 25.09.'13 | 24.09.'13 | 17.09.'13 | 12.09.'13 | 11.09.'13 | 06.09.'13 | 05.09.'13 | 04.09.'13 | 03.09.'13 | 30.08.'13 | 29.08.'13 | 28.08.'13 | 26.08.'13 | 23.08.'13 | 21.08.'13 | 16.08.'13 | 14.08.'13 | 13.08.'13 | 01.08.'13 | 30.07.'13 | 29.07.'13 | 26.07.'13 | 25.07.'13 | 24.07.'13 | 23.07.'13 | 22.07.'13 | 19.07.'13 | 17.07.'13 | 16.07.'13 | 15.07.'13 | 12.07.'13 | 10.07.'13 | 09.07.'13 | 08.07.'13 | 05.07.'13 | 04.07.'13 | 03.07.'13 | 02.07.'13 | 01.07.'13 | 28.06.'13 | 27.06.'13 | 26.06.'13 | 24.06.'13 | 21.06.'13 | 20.06.'13 | 19.06.'13 | 18.06.'13 | 17.06.'13 | 14.06.'13 | 13.06.'13 | 12.06.'13 | 11.06.'13 | 07.06.'13 | 06.06.'13 | 05.06.'13 | 04.06.'13 | 31.05.'13 | 29.05.'13 | 24.05.'13 | 17.05.'13 | 16.05.'13 | 15.05.'13 | 09.05.'13 | 02.05.'13 | 29.04.'13 | 26.04.'13 | 25.04.'13 | 24.04.'13 | 23.04.'13 | 22.04.'13 | 19.04.'13 | 17.04.'13 | 16.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 10.04.'13 | 05.04.'13 | 04.04.'13 | 02.04.'13 | 28.03.'13 | 27.03.'13 | 26.03.'13 | 22.03.'13 | 21.03.'13 | 19.03.'13 | 15.03.'13 | 14.03.'13 | 11.03.'13 | 06.03.'13 | 22.02.'13 | 20.02.'13 | 15.02.'13 | 13.02.'13 | 07.02.'13 | 23.01.'13 | 22.01.'13 | 21.01.'13 | 18.01.'13 | 17.01.'13 | 16.01.'13 | 15.01.'13 | 14.01.'13 | 11.01.'13 | 10.01.'13 | 09.01.'13 | 08.01.'13 | 04.01.'13 | 31.12.'12 | 28.12.'12 | 27.12.'12 | 24.12.'12 | 21.12.'12 | 20.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 13.12.'12 | 12.12.'12 | 11.12.'12 | 10.12.'12 | 07.12.'12 | 06.12.'12 | 05.12.'12 | 04.12.'12 | 29.11.'12 | 28.11.'12 | 27.11.'12 | 23.11.'12 | 22.11.'12 | 21.11.'12 | 20.11.'12 | 19.11.'12 | 16.11.'12 | 15.11.'12 | 14.11.'12 | 13.11.'12 | 08.11.'12 | 07.11.'12 | 06.11.'12 | 05.11.'12 | 02.11.'12 | 31.10.'12 | 25.10.'12 | 24.10.'12 | 23.10.'12 | 22.10.'12 | 18.10.'12 | 17.10.'12 | 16.10.'12 | 15.10.'12 | 12.10.'12 | 11.10.'12 | 10.10.'12 | 05.10.'12 | 04.10.'12 | 03.10.'12 | 02.10.'12 | 01.10.'12 | 28.09.'12 | 27.09.'12 | 26.09.'12 | 25.09.'12 | 24.09.'12 | 21.09.'12 | 20.09.'12 | 19.09.'12 | 18.09.'12 | 17.09.'12 | 13.09.'12 | 12.09.'12 | 11.09.'12 | 10.09.'12 | 07.09.'12 | 06.09.'12 | 05.09.'12 | 04.09.'12 | 03.09.'12 | 31.08.'12 | 30.08.'12 | 29.08.'12 | 28.08.'12 | 27.08.'12 | 23.08.'12 | 22.08.'12 | 21.08.'12 | 20.08.'12 | 17.08.'12 | 16.08.'12 | 14.08.'12 | 13.08.'12 | 10.08.'12 | 09.08.'12 | 08.08.'12 | 07.08.'12 | 06.08.'12 | 03.08.'12 | 02.08.'12 | 01.08.'12 | 31.07.'12 | 30.07.'12 | 27.07.'12 | 26.07.'12 | 25.07.'12 | 24.07.'12 | 23.07.'12 | 20.07.'12 | 19.07.'12 | 18.07.'12 | 17.07.'12 | 12.07.'12 | 10.07.'12 | 06.07.'12 | 03.07.'12 | 02.07.'12 | 29.06.'12 | 28.06.'12 | 18.06.'12 | 15.06.'12 | 14.06.'12 | 12.06.'12 | 06.06.'12 | 01.06.'12 | 31.05.'12 | 30.05.'12 | 29.05.'12 | 25.05.'12 | 23.05.'12 | 21.05.'12 | 17.05.'12 | 16.05.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 09.05.'12 | 08.05.'12 | 04.05.'12 | 27.04.'12 | 26.04.'12 | 19.04.'12 | 17.04.'12 | 12.04.'12 | 06.04.'12 | 05.04.'12 | 04.04.'12 | 02.04.'12 | 23.03.'12 | 21.03.'12 | 19.03.'12 | 16.03.'12 | 14.03.'12 | 12.03.'12 | 09.03.'12 | 27.02.'12 | 23.02.'12 | 17.02.'12 | 10.02.'12 | 09.02.'12 | 08.02.'12 | 06.02.'12 | 03.02.'12 | 02.02.'12 | 26.01.'12 | 25.01.'12 | 23.01.'12 | 16.01.'12 | 30.12.'11 | 27.12.'11 | 23.12.'11 | 22.12.'11 | 21.12.'11 | 20.12.'11 | 19.12.'11 | 16.12.'11 | 13.12.'11 | 06.12.'11 | 05.12.'11 | 02.12.'11 | 01.12.'11 | 29.11.'11 | 25.11.'11 | 24.11.'11 | 23.11.'11 | 18.11.'11 | 16.11.'11 | 15.11.'11 | 14.11.'11 | 11.11.'11 | 10.11.'11 | 08.11.'11 | 04.11.'11 | 03.11.'11 | 28.10.'11 | 27.10.'11 | 21.10.'11 | 20.10.'11 | 18.10.'11 | 17.10.'11 | 14.10.'11 | 13.10.'11 | 11.10.'11 | 05.10.'11 | 04.10.'11 | 03.10.'11 | 30.09.'11 | 29.09.'11 | 27.09.'11 | 26.09.'11 | 21.09.'11 | 20.09.'11 | 15.09.'11 | 14.09.'11 | 13.09.'11 | 08.09.'11 | 06.09.'11 | 01.09.'11 | 31.08.'11 | 30.08.'11 | 24.08.'11 | 23.08.'11 | 18.08.'11 | 11.08.'11 | 10.08.'11 | 08.08.'11 | 27.07.'11 | 26.07.'11 | 25.07.'11 | 18.07.'11 | 11.07.'11 | 10.05.'11 | 02.05.'11 | 27.04.'11 | 26.04.'11 | 22.04.'11 | 20.04.'11 | 19.04.'11 | 18.04.'11 | 15.04.'11 | 14.04.'11 | 13.04.'11 | 12.04.'11 | 11.04.'11 | 08.04.'11 | 07.04.'11 | 06.04.'11 | 05.04.'11 | 01.04.'11 | 31.03.'11 | 30.03.'11 | 28.03.'11 | 25.03.'11 | 24.03.'11 | 23.03.'11 | 22.03.'11 | 21.03.'11 | 18.03.'11 | 16.03.'11 | 15.03.'11 | 11.03.'11 | 10.03.'11 | 09.03.'11 | 08.03.'11 | 07.03.'11 | 02.03.'11 | 01.03.'11 | 28.02.'11 | 25.02.'11 | 24.02.'11 | 23.02.'11 | 17.02.'11 | 15.02.'11 | 14.02.'11 | 11.02.'11 | 10.02.'11 | 09.02.'11 | 08.02.'11 |
Web: http://www.solin.hr
Email Solin  
  RSS Solin  RSS  Facebook Solin  Solin
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org