Split

295. godine rimski imperator Gaius Valerius Aurelius Diocletianus počeo je graditi palaču u uvali brnistre na dalmatinskoj obali, gdje se i rodio.
Poslije abdikacije 305. godine, umirovljeni vladar napustio je Nikomediju i smjestio se u palaču trapeznog oblika, površine 28.900 četvornih metara, u želji da tu provede ostatak svoga života.
Nakon Dioklecijanove smrti palača je ostala pod carskom vlašću, a pretvorba palače u grad počela je u sedmom stoljeću, kada su se stanovnici obližnje Salone pod naletom Avara i Slavena sklonili u nju.
U desetom i jedanaestom stoljeću Split je bio pod vlašću hrvatskih kraljeva, a početkom dvanaestog stoljeća, kao i ostalim Dalmatinskim gradovima, njime su vladali hrvatsko-mađarski kraljevi. Od početka petnaestog do polovine osamnaestog stoljeća zamijenila ih je venecijanska administracija. U osamnaestom stoljeću, poslije kratkotrajne francuske vladavine, Split pada pod Austro-Ugarsku Monarhiju. Poslije I. svjetskog rata uloga Splita kao kulturnog, administrativnog i ekonomskog centra jača, a broj stanovnika raste. Drugi svjetski rat donio je patnje i bombardiranja. Period mira koji je uslijedio utjecao je na vrlo dinamičan razvoj grada. Domovinski rat Splitu nije nanio izravne štete, ali je prihvaćajući izbjeglice, grad ekonomski stagnirao.

Split je kroz povijest ime mijenjao više puta. Nalazimo ga tako kao Aspalathos/Spalatos (grč.), Spalatum (lat.), Spalato (tal.), Spljet, Split.
Podrijetlo njegova imena izvodi se od biljke brnistre (žuke).
Grčki naziv za nju je aspalathos. Po drugoj teoriji, ime je nastalo od latinske riječi, kao uvećanica za palaču tj. "palačetina" ili iz "spalato" = palačica, mala palača (tal.).


Dan grada Splita (sv.Dujam)
Sveti Dujam, latinski Domnius, Doimus, popularni splitski sveti Duje, martir iz 3. stoljeća naše ere, svakako je duhovna vertikala grada Splita, kojemu je on patron.

Na njegov blagdan 7. svibnja, kad se ritualno otvara njegova raka u splitskoj prvostolnici i kad, praćena pjesmom i insignijama župa i bratovština, kreće veličanstvena procesija s njegovim moćima užom gradskom jezgrom s misnim slavljem i propovjedi, nekad u katedrali ili pred njom a danas na splitskoj Rivi. Sv. Dujam je najvrednija splitska tradicija, pojam vjere u gradu koji ga izabra za svog sveca zaštitnika i postavi mu kosti u prvostolnici, jednoj od najstarijih katedrala na svijetu. Sv. Dujam je bio biskup u Solinu a žrtvu za vjeru podnio je, po tradiciji, 304. godine naše ere za vladavine cara Dioklecijana, koji je upravo nedaleko Salone, na mjestu današnjeg Splita, podizao veličanstvenu palaču za odmor i ukopište. Sudbina je htjela da upravo carski mauzolej postade svetištem careve žrtve, da grobnica postade mjestom slavlja života i vjere, da se careve kosti raznesu i sarkofag raskomada, a relikvije sv. Dujma postanu svetinja. Kroz stoljeća, svecu se obraćao puk ali i brojni umjetnici , osobito u likovnoj umjetnosti. U prvom hrvatskom oratoriju splitski skladatelj Julije Bajamonti koncem 18. stoljeća glazbeno je obradio prijenos Dujmovih kostiju, svecu u čast ispjevane su i skladane mnoge pjesmenajčešće himničke naravi, a od napisanih svečevih životopisa najpoznatiji je onaj iz pera Dubrovčanina Ivana Dražića.

Turizam u Gradu Splitu
Split je poznato turističko odredište na Jadranu, najveći grad u Dalmaciji, drugi po veličini grad u Hrvatskoj.
S obzirom na prirodne, kulturne i druge resurse, predstavlja jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana grada i županije. Zdrav i prirodan okoliš osnovni je turistički resurs, a upravo novi trendovi međunarodnog turističkog tržišta sukladni su turističkim resursima kojima obiluje naš grad i regija: ekološki čista i atraktivna obala, flora i fauna, atraktivna konfiguracija obale i terena, blagi klimatski uvjeti... Rezultira to stalnim povećanjem turističkog prometa, na financijske učinke turističkog gospodarstva, ali i drugih gospodarskih djelatnosti koje prate turizam.
Ukupni ekonomski učinci turizma u neposrednoj su povezanosti sa maštovitošću i bogatstvom turističke ponude, pa naglasak treba staviti na podizanje kvalitete ponude uz uravnoteženje vrijednosti. Turizam predstavlja sektor u kojem svoj interes ima čitavo gospodarstvo koje bi ga trebalo prepoznati i iskoristiti.

Split je danas grad koji snažno drži poziciju regionalnog središta i s optimizmom gleda u budućnost.
U prilog tome govore podaci kako je 31. prosinca 2008. nezaposlenost pala za 24,3 posto u odnosu na 31. prosinca 2005. s 4.200 novozaposlenih
Proračun grada Splita u 2008. godini, s 968,3 milijuna kuna prihoda, bio je gotovo dvostruko veći od proračuna iz 2005. godine, kada je iznosio 594,3 milijuna kuna. Prihodi od komunalnog doprinosa narasli su s 44,9 milijuna kuna u 2005. godini na 126,4 milijuna kuna u 2008. godini, što pokazuje intenzitet nove izgradnje i dokazuje da je Split ponovo privlačan za ulaganje i razvoj poslova.
Popularnost Splita osigurana je i na turističkom tržištu. Podaci ECM-a, organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, govore da je Split posljednjih godina imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Lani su ga posjetile 202 tisuće turista, a samo od početka ove godine gotovo 50 tisuća.

Splitska Gradska luka i dalje bilježi povećanje broja putnika,a lani je prešla magičnu brojku od četiri milijuna.
Zahvaljujući značajno većem proračunu povećana su ulaganja u sve sfere života grada, a indikativno je povećanje ulaganja u kulturu, sport i komunalnu izgradnju te realizaciju socijalnih programa.

Broj studenata i profesora na splitskom Sveučilištu, u samo nekoliko godina, narastao je s 9 na 26 tisuća! (za svaku šestu osobu koju sretnete u gradu možete biti sigurni da je na Sveučilištu, bilo kao onaj tko znanje prenosi, bilo onaj tko ga prima). Sve više ih radi i studira u Sveučilišnom kampusu, velikom gradilištu čijoj je realizaciji gradsko Poglavarstvo dalo značajnu potporu.
Znanost se u Splitu popularizira i kroz projekt NobelSt te ostale projekte u suradnji sa Sveučilištem i Medilsom.

Za uređenje grada Split je dobio i nagrade turističkih, gospodarskih i drugih asocijacija, a Zdravi grad Split punom parom grabi i ka statusu grada-prijatelja djece.

Nema gradske četvrti u kojoj se ne obnavljaju igrališta za najmlađe, obnavaljaju se vrtići, grade školske dvorane, a škole nadograđuju i šire, kako bi 2010. bile ukinute treće smjene.

Investicijama u kulturi započet je težak, ali izazovan put ka Europskoj kulturnoj prijestolnici 2020.
U području komunalne infrastrukture, obrazovanja, sporta i kulture u tijeku je realizacija ugovorenih radova vrijednih 300 milijuna kuna, koji su u različitim fazama izvedbe, poput dvorane OŠ Ravne njive, nadogradnje škola Visoka, Žrnovnica, Mejaši, uređenja Matejuške, izgradnje Vukovarske, Kavanjinove, Zajčeve ulice, Mosta preko Ulice Matice hrvatske, uređenja Doma mladeži, Galerije umjetnina i Kinoteke čijim dovršetkom Grad Split završava ciklus od 7 velikih investicija u kulturi.

Donošenjem Prostornog plana i GUP-a, te brojnih prostornih dokumenata uveden je red u ovaj važan segment grada. Urbanizmom je omogućena realizacija mnogih projekata, a među njima i tri gradska mega-projekta: Adriatic Bussines Center u Dračevcu, športski kompleks Brodarica i turistička zona Duilovo, koji izravno utječu na gospodarske aktivnosti i porast broja zaposlenih.

Split se posljednjih godina potvrdio i kao sajamski centar, ali i kao grad u koji su konačno počeli stizati vrhunski inozemni glazbenici. Posljednjih godina posjetili su nas i predsjednici Slovačke i Cipra, premijeri brojnih zemalja članica Europske unije i dužnosnici EU.

Ante Sanader

Ante Sanader župan je od 2005. godine. Najvažnija zadaća njegovog djelovanja je poticanje i realizacija projekata u infrastrukturi i gospodarstvu koji osiguravaju ravnomjeran razvitak Splitsko-dalmatinske županije.

Pored izgradnje cestovne mreže i sustava komunalne opreme, posebnu pozornost polaže na otvaranje gospodarskih zona, kojima se omogućuje oživljavanje osobitih i raznolikih potencijala područja zaobalja, priobalja i otoka, uz otvaranje novih radnih mjesta ali i samozapošljavanje stanovništva putem poduzetničkih pothvata.

U pozicioniranju gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije, zalaže se za očuvanje lokalno tradicionalnih grana industrije te poljoprivredne i obrtničke proizvodnje uz primjenu novih znanja i tehnologija, u skladu sa suvremenim zahtjevima tržišta. U tu svrhu, osim već uspostavljene suradnje sa znanstvenim ustanovama, posebice Sveučilištem u Splitu te Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša te Oceanografskim institutom, potiče implementaciju Tehnološkog parka na području radne zone Vučevica.

Također, uz zahvate u razvoju energetske učinkovitosti, s naglaskom na zaštiti okoliša , potom u stvaranju uvjeta za unaprjeđenje skrbi u prosvjeti i zdravstvu, kao i na području kulture i sporta, osobito brine za osiguravanje svih socijalnih potreba, kako bi se u svakom kraju županije ostvario život po mjeri svakog čovjeka.

Župan Ante Sanader podupire razvoj Splita, ne samo kao županijskog središta i drugoga grada po veličini i značaju u zemlji, već posebice u komunikaciji s ostalim dijelovima županije, kao gospodarske, znanstvene, kulturne i sportske metropole.

Ante Sanader rođen je 17. svibnja 1960., u Dugobabama, općina Solin. Od treće godine živi u Kaštel Gomilici. Oženjen je, otac troje djece.

Nakon završene Srednje tehničke škole u Splitu, diplomirao je na splitskome Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje za inženjera telekomunikacija. Magistrirao je na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu.
Radio je u poduzeću Dalmacijacement (1984./90.) i Iskra elektronici (1990./95.), te kao ravnatelj Vrtića Kaštela (1995./97.).

Član je Hrvatske demokratske zajednice. Političku karijeru započinje 1990. godine kao predsjednik Mjesne zajednice Kaštel Gomilica. Nakon lokalnih izbora 1993., izabran je za potpredsjednika Gradskog vijeća Kaštela. Godine 1997. postaje gradonačelnikom Kaštela te ostaje na čelu Grada i u drugom mandatu do 2005. godine.

Na izborima za lokalnu i područnu samoupravu u svibnju 2009. godine, kao kandidat HDZ-a, natječe se za drugi mandat župana splitsko-dalmatinskog.

Ante Sanader član je eko-udruge „Lijepa naša“, kojoj je jedan od osnivača, te Društva za zaštitu kulturne baštine Kaštela „Bijaći“.

Još od rane mladosti aktivno se bavi radio-amaterizmom. Ronilac je s dozvolom prve zvjezdice.

Dobrovoljni vatrogasac je od 1977. godine. Trenutno je viši vatrogasni časnik prve klase i obnaša dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice