linkovi
Projekt podržali
GRBOsnovna obilježja
Općina Sv. Petar u Šumi prostire se na 14,34 km2, odnosno 1434 ha i jedna je od najmanjih po površini u Županiji Istarskoj. U općini po popisu stanovništva iz 2001. godine živi 1013 stanovnika u oko 320 obitelji. Gustoća stanovnika iznosi 70,39 stanovnika po km2. U općini živi 250 umirovljenika. Radno sposobno stanovništvo zaposleno je u poduzećimai Puris d.d., Kamen Pazin, privatnim poduzećima različitih djelatnosti, obrtima, a dio i u državnim službama i turizmu.
U školskoj godini 2007/2008 školu je pohađalo 125 djece u 8 razrednih odjeljenja ili 15,6 po odjeljenju. U područnom dječjem vrtiću bilo je iste godine 30 djece, a ukupno u općini živi još 88 djece predškolskog uzrasta koji ne pohađaju vrtić. Ukupno predškolske djece je 118 ili 11,7 % od ukupnog stanovništva. uvela "Porođajnu naknadu" 2005. godine za svako novorođeno dijete u iznosu od 4.000 kn kao pomoć mladim obiteljima. Kasnije su mnoge općine i gradovi slijedili naš primjer. Od 2005. godine do lipnja 2008. ukupno je isplaćeno 45 porođajnih naknada ili prosječno 15 godišnje u ukupnom iznosu od 180.000 kn.
Sv. Petar u Šumi je općina raštrkanog tipa, smještena na brežuljkastoj zaravni na nadmorskoj visini od 300 do 350 m i nema nikakvih obilježja istarskih gradića. Brežuljkasti teren općine poznat je i po brojnim plodnim vrtačama(valama) i ne postoji prostor na planeti zemlji gdje se na tako malom prostoru nalazi toliko mnogo vrtača različitih veličina( preko 200).
Općina se nalazi na cestovnom raskrižju od kojeg vode ceste prema susjednim općinama u pet smjerova (Tinjan-Poreč, Kringa, Žminj-Pula, Kanfanar-Rovinj, Pazin). U samom centru općine nalazi se barokna crkva Sv. Petra i Pavla koja je zgotovljena u 18. stoljeću, pavlinski samostan sa kamenim zidovima okruženim vrtom i velikim trgom ispred crkve i samostana, zgrada općine, hrvatske čitaonice, škole, sportske dvorane i dječjeg vrtića i nekoliko desetaka obiteljskih kuća. Na ostaloj površini općine smješteno je 27 sela i zaseoka. U Sv. Petru u Šumi susrećemo 104 prezimena i gotovo 84 nadimaka (šoranaome).
Nadimci ili “šoranome” otkrivaju duboke slojeve tradicije vezane za kuću, odnosno dom i kad utrnu prezimena. Oni su odlično vrelo za poznavanje tradicije, običaja, jezika i naravi stanovnika nekoga kraja. Često su puta važniji i od samih prezimena.



Legende
Naselje Sv. Petar u Šumi, danas općina istoga imena, dobilo je ime po benediktinskom samostanu koji se u latinskim dokumentima zove Monasterium Sancti Petri in Sylvis – Samostan Sv. Petra u Šumama. Samostan se prvi put u dokumentima spominje 1174. s nejasnom napomenom da postoji već pedeset godina, ali sigurno je samostan postojao i prije 1134. Legenda govori da je u Sv. Petru u Šumi boravio mađarski kralj Salomon nakon što je u dinastičkim borbama zbačen s prijestolja. Kasnije je prešao u samostan Sv. Mihovila na Brijegu, kod Pule, gdje je umro 1089.
Od samostanske knjižnice ostala je sačuvana jedna latinska rukopisna knjiga, pisana karolinom, krajem XI. ili početkom XII. st. Iz istog je vremena i Supetarski ulomak - fragmenat s uklesanim ćiriličkim i glagoljičkim slovima – što znači da su se supetarski benediktinci služili svima trima našim pismima. Benediktinci su bili prvi zapadnoeuropski redovnici, koji su obnovili zapušteno gospodarstvo, kulturnu djelatnost, brinući se i za dušu i za tijelo, prema geslu kojega su se redovnici držali: Moli i radi! Ora et labora!
Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselje oblikuje na brdu: na vrhuncu je crkva a uz crkvu i uz rubove brda nižu se kuće, u Sv. Petru u Šumi nije bilo ni oko crkve ni oko samostana kuća, a to zato da bi se sačuvao mir i sabranost redovnika. Supetarci su živjeli u udaljenijim selima obrađujući polja i vinograde. Nad Dragom, do XV. stoljeća postojao je utvrđeni kaštel koji se u spomenicima zove Ad Vicinatum (možda Vižinada?). Od kaštela nije ostalo ništa, osim toponima Sv. Toma, po crkvi koje više nema.

Zanimljivosti
Podjela govora u Istri koju je izradio Tone Peruško (Razgovori o jeziku u Istri, 1965.) Govor Sv. Petra Čakavski dijalekt (narječje) u Istri možemo grupirati u šest većih grupa (po Maleckom) i to na: liburnijski, labinski, žminjsko – pazinski, boljunski, čepićski i ćićski. Govor našeg kraja ubraja se u čepićsku skupinu. Taj govor prisutan je od Cerovlja do Kršana, Šumbera, pa preko Raše i Milotić Brega do Sv. Petra u Šumi. Iako je naš govor svakodnevno izložen brojnim utjecajima, možemo reći da Supetarci odolijevaju svim nedaćama i s ponosom čuvaju «svoju domaću supetarsku besidu». O tome svjedoče i stihovi učenika naše škole koje možete pročitati ovdje.

Povijest i baština
Crkva Sv. Petra i Pavla
Pejzažom i općinom dominira crkva sv. Petra i Pavla koja je dovršena i posvećena 1755. god. Crkva je pravokutna građevina sa po dvije kapele na duljim stranama. Ima čvrste profilirane nosače s tankim vijencima, kvadratični kor i izduženo svetište. Natkrivena je bačvastokrižnim svodom. Nad bočnim su kapelama empore za redovnike. Mnoštvo prozora (iza empora, iza oltara bočnih kapela i na pjevalištu) omogućuje barokni lom svjetlosti čime se povećava dinamičnost prostora. Crkva posjeduje kvalitetan, dobro očuvan kasnobarokni inventar. Svi su oltari rezbareni u drvetu i djelo su Pavla Riedla. U sredini je svakog oltara velika pala uokvirena drvenim, mramoriziranim stupovima i pilastrima, a na atici je manja slika. Na glavnom oltaru, iz 1755. impresivni su likovi apostola, a bočni su oltari posvećeni “Ružarici”(1759), “Sv. Križu” (1763), “Nevinoj dječici” (1766), i Sv. Pavlu pustinjaku (1777). Oltarne su pale lijepo djelo kasnog baroka, bez naglih prijelaza svjetla u tamu, a rad su pavlina Leopolda Keckheisena. Prekrasne orgulje rad I.J. Eisla iz 1770. god. smještene su u Riedlov okvir. Raritet su krasne barokne kožne, pozlaćene zidne tapete(venecijanski rad) cvjetnih motiva, kojima su bočne kapele obložene od podnožja do vijenca. Utjecaj kasnog baroka vidi se u unutrašnjosti crkve, a još očitije na pročelju. Usko, visoko pročelje crkve ( 9x 17,5 m) , što djeluje još uzduženije zbog velikog zvonika(33,5 m), suprostavlja se horizontalama dvokatnih samostanskih krila. Simetrično organizirano pročelje u sredini kontinuirano raste( portal, prozor, niša s kipom), a na užim bočnim stranama vijencima je rasčlanjeno u dvije etaže. Na svakoj plohi, uokvirenoj pilastrima i vijencima, još je po jedna niša s kamenim kipom. Radio ih je također Pavao Riedl.

Pavlinski samostan
Samostanske zgrade zidane su različitim razdobljima i drukčijeg su oblika. Uz južni zid crkve sagrađen je klaustar u drugoj polovici XV st., dijelom od materijala sa starijeg, romaničkog benediktinskoga zdanja. Vidljivo je zanimljivo miješanje stilova jedinstveno u Europi : u prizemlju su široke renesansne arkade, a na katu romanički detalji. Usred klaustra je grlo bunara velike cisterne. Talijanski arheolog C. De Franceschi tvrdi da je samostan pregrađen 1474. g. u jeku renesanse i da su tada elementi stare lođe benediktinskog klaustra sa stupićima umetnuti na prvi kat. Klaustar je dograđen i proširen 1731. god. nizom prostorija baroknih svodova. Vodoravna krila samostana i usko, visoko pročelje crkve sažimaju razasuti prostor trga te su mu vizualno i sadržajno središte.

Hrvatska čitaonica
Djelovanje Hrvatske narodne čitaonice u Sv. Petru u Šumi
U jeku čitaoničkog pokreta u Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri u Sv. Petru je 22. travnja 1889. utemeljena, a 19. svibnja iste godine otvorena Hrvatska čitaonica. Njen prvi tajnik Matko Lazarić taj je dan ovako opisao: “Narav nakitila nas liepim i toplim danom. Sa raznih strana širom mile nam Istre, posjetilo nas mnogo rodoljuba, želeći i oni svečanosti prisustvovati i dieliti s nama radost i veselje.” Telegram podrške bio je poslao dakovački biskup Josip Juraj Strossmayer koji je od 1891. bio počasni član čitaonice. Počasni članovi bili su još dr. Matko Laginja, dr. Ivan Crnčić, dr. Ivan Šusl, dr. Fran Volarić, prof. Vjekoslav Spinčić. Predsjednik čitaonice je do njenog gašenja bio dugogodišnji supetarski župnik i narodnjak Liberat Sloković. U njoj su se mogle pročitati sve knjige Matice hrvatske, Društva sv. Jeronima, Čitaonica je primala brojne časopise i novine, a s posebnim se interesom čitala “Naša Sloga”. U Sv. Petru u Šumi je 1907. u sklopu čitaonice osnovana “Posujilnica” tj. kreditna zadruga, a 1911. Omladinsko društvo “Seljačka zora”. Dolaskom fašizma i talijanske okupacije kad su knjige mogle nastradati, supetarski župnik Liberat Sloković je sve knjige Hrvatske čitaonice 1922. podijelio među aktivnije i pouzdanije rodoljube i tako ih spasio od uništenja, propasti i lomače.

Mario Bratulić

...
Web: http://www.svpetarusumi.hr/
Email Sveti Petar u Šumi  

© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org