Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.
Danas je Šibenik glavni je grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Županije šibensko-kninske koje broji 51 553 stanovnika ( 2001.).

Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko - planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveća bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu.

Povijesna gradska jezgra

Cjelovitost povijesne gradske jezgre
Podno utvrde (castruma), na dijelu strme padine brijega, na prostoru od današnjeg duplog bedema u Docu do katedrale, nastalo je prvo urbano tkivo Šibenika. To je Šibenik iz XI stoljeća koji se spominje u isparvama hrvatskih kraljeva. U XIV. st . perimetrom gradskih zidina definiran je areal grada, koji se u doba komunalnog slobodnog razvoja (1358.-1409.) gušće popunjuje urbanim tkivom.
U XV st, razvija se graditeljstvo predvodeno Jurjem Dalmatincem, te renesansnim graditeljem Nikolom Firentincem . Statutarnim odredbama ograničava se upotreba drva u gradevnoj djelatnosti, a prevladava kamen. Uz velebnu katedralu podižu se i druge crkve, palače, gradski trgovi i ulice.
U XVI. st Šibenik dobiva definitivnu prostornu organizaciju urbane cjeline. U vremenu od 1540. do 1650. ojačan je fortifikacijski sustav Šibenika izgradnjom tvrđava sv. Nikole, sv. Ivana i Šubićevca.
Barokno razdoblje (XVII. i XVIII. st.) nije bitno promijenilo sliku gradske cjeline, premda je ostavilo tragove u sakralnoj i stambenoj arhitekturi.
U XIX. stoljeću za vladavine Austrije dolazi do sustavnog rušenja jednog dijela zidina koje su okruživale grad. Ipak, cjelovitost je stare urbane aglomeracije dobro sačuvana, a tvore je predjeli Grad, Dolac i Gorica.

Grad
U povijesnu gradsku jezgru pristup je moguć sa svih strana. Glavni je s Poljane koja ima značenje središnjeg prostora današnje sveukupne aglomeracije Šibenika. Na jugozapadnoj strani Poljane su do 1864. stajala glavna gradska vrata. S lijeve strane ulaza su ostaci gradskog bedema s gotičkom skulpturom sv. Mihovila, zaštitnika grada. S lijeve strane je neorenesansna zgrada kazališta, za javnost otvorena 1870. godine. U ovom najvećem dijelu povijesne gradske jezgre, mnogo je većih i manjih prostora koji predstavljaju osebuje cjeline ambijentalnih vrijednosti i stambenog graditeljstva (Trg Ivana Pavla II, Dobric, Trg Republike Hrvatske itd.). Medu objektima reprezentativne stambene arhitekture ističu se palače šibenskog gradskog plemstva. Središnji gradski trg Današnji Trg Republike Hrvatske, negdašnja Plathea communis, stoljećima je bio središte javnog i društvenog života srednjevjekovnog Šibenika. Njegovo formiranje i uredenje dovršeno je u XVI. st. Oko trga nalaze se nareprezentativniji objekti šibenskog graditeljstva: katedrala, vijećnica, mala lođa, kneževa i biskupska palača te sklop kamenih patricijskih palača.

Gradska vijećnica
Nalazi se na središnjem gradskom trgu ( Republike hrvatske ), negdašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta 1533. - 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima što se oslanjaju na lukove, odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja vijećnica je bila potpuno razorena.
Nakon rata restaurirana je u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.

Kneževa palača
Sačuvana su dva krila ovog nekoć mnogo većeg zdanja u koje je uredovao i boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u komuni - gradski knez- kapetan. Po sredini južnog krila gotički je prolaz s gradskim vratima. Na zapadnom krilu okrenutom sakristiji katedrale, dvoja su vrata jadnostavnih kamenih okvira.
Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače u za funkciju Muzeja grada Šibenika.



Gradski predjeli Dolac i Gorica
Urbani kompleksi Dolac i Gorica nastali su u najstrmijem dijelu uzvisine, zapadno od Grada. Karakteriziraju ih male i vrlo uske, većinom stepenićaste ulice koje se granaju u svim smjerovima. Nad kompleksom Dolca dominira crkva sv. Križa. izgrađena 1605.-1608. g. Dolačka crkva štovana je osobito od postavljanja raspela koje je, kako tradicija priča doplovilo Krkom. U obalnom dijelu Dolca nalazi se veliki arhitektonski kompleks negdašnjeg ženskog benediktinskog samostana svete Katarine (Kvartir). Za vrijeme francuske uprave 1806. opatice su morale napustiti samostan koji su francuske vojne vlasti uzele za svoje potrebe. Danas je taj kulturno- povijesni spomenik stambeni objekt.

Katedrala svetog Jakova
Podno utvrde (castruma), na dijelu strme padine brijega, na prostoru od današnjeg duplog bedema u Docu do katedrale, nastalo je prvo urbano tkivo Šibenika. To je Šibenik iz XI stoljeća koji se spominje u isparvama hrvatskih kraljeva. U XIV. st . perimetrom gradskih zidina definiran je areal grada, koji se u doba komunalnog slobodnog razvoja (1358.-1409.) gušće popunjuje urbanim tkivom.
U XV st, razvija se graditeljstvo predvodeno Jurjem Dalmatincem, te renesansnim graditeljem Nikolom Firentincem . Statutarnim odredbama ograničava se upotreba drva u gradevnoj djelatnosti, a prevladava kamen. Uz velebnu katedralu podižu se i druge crkve, palače, gradski trgovi i ulice.
U XVI. st Šibenik dobiva definitivnu prostornu organizaciju urbane cjeline. U vremenu od 1540. do 1650. ojačan je fortifikacijski sustav Šibenika izgradnjom tvrđava sv. Nikole, sv. Ivana i Šubićevca.
Barokno razdoblje (XVII. i XVIII. st.) nije bitno promijenilo sliku gradske cjeline, premda je ostavilo tragove u sakralnoj i stambenoj arhitekturi.
U XIX. stoljeću za vladavine Austrije dolazi do sustavnog rušenja jednog dijela zidina koje su okruživale grad. Ipak, cjelovitost je stare urbane aglomeracije dobro sačuvana, a tvore je predjeli Grad, Dolac i Gorica.
Po svojoj ljepoti, konstrukcijskim posebnostima i stilskim značajkama, nije samo najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog nasljeđa Šibenika, već je ona po tomu jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva, uvršten 2001. godine u svjetsku baštinu UNESCO-a.
Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova.
Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić . Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve.
Godine 1441. Veliko vijeće Šibenika pozvalo je i postavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio u Veneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja života 1475. g. Taj veliki majstor kasne ( cvjetne ) gotike, svojim je zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Povećao ju je poprečnim brodom, apsidalnim dijelovima, podigao temeljne konstruktivne elemente za izgradnju kupole, uveo nova konstrukcijska rješenja i obogatio hram skulpturalnim ukrasima. Rukovodeći gradnjom katedrale, Juraj je o kupio u Šibeniku mnogo suradnika koji su pod utjecajem njegova djela s obilježjem visoke umjetničke kvalitete usavršili svoje sposobnosti i širili Jurjev likovni izraz.
Nakon Jurjeve smrti, protomajstor gradnje Šibenske katedrale bio je Nikola Firentinac ( 1477. - 1505. ). On je, držeći se konstrucijskog postupka Jurja Dalmatinca, nastavio gradnju u stilu čiste renesanse i izgradio gornje dijelove hrama: kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i marka oko nje, krovni kompleks i gornji dio pročelja. U unutrašnjosti zdanja, Nikola je podigao na pobočnim lađama triforije ( uzdužne galerije ) i radio na dovršavanju prezbiterija i svetišta. Nakon Nikole Firentinca radove na katedrali vodili su mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre i zadarski majstor Mestičević .

Povijest

Postanak i razvoj u doba hrvatskih narodnih vladara
Na zapadnom dijelu kraške agrarne površine Gornjeg i Donjeg polja, na kamenoj uzvisini 70 m nad morem, na sjevernoj obali prostrane prirodne luke, doseljeni Hrvati podigli su utvrdu (castrum) Šibenik, koja je na početku imala samo funkciju administrativno - vjerskog i obrambenog punkta županije. Povjesni nam izvori ne kazuju preciznije vrijeme nastanka utvrde Šibenik, ali je vrlo vjerojatno da se to dogodilo najkasnije u IX.st. Usporedo s napretkom srednjevjekovne hrvatske države, pod utvrdom se Šibenik postupno izgraduje i razvija u urbano naselje. Šibenik se prvi put u povijesti spominje 25. prosinca 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV. (1058.- 1074.) koji je tada boravio i o državnim poslovima vijećao u njemu.

U sastavu ugarsko-hrvatske državne zajednice
Nakon vojno - političke intervencije madžarskog kralja Ladislava, Hrvatska 1102.g ulazi u državnu zajednicu s Ugarskom. Time su ugarsko-hrvatski kraljevi postali i suvereni Šibenika. To vremensko razdoblje (12.-15.st.) karakteriziraju česte promjene suvereniteta nad gradom - od hrvatsko - ugarskih vladara i domaćih knezova preko Bizanta i srednjevjekovne bosanske države, do Venecije u više navrata. Usprkos tomu razvoj i širenje grada napreduje. 1298. papa Bonifacije VIII. izdaje bulu kojom Šibenik proglašava gradom i naređuje da se u njemu uspostavi biskupija. Godine 1409. Ladislav Napuljski prodaje svoj kraljevska prava na Dalmaciju Venaciji za 100.000 dukata. Odmah zatim Mlečani stižu pred Šibenik i traže predaju. Grad odbiva ultimatum i pune 3 godine odolijeva mletačkim napadima. 30. X. 1412. iscrpljen opsadom grad je prisiljen obustaviti otpor i priznati vlast Venecije.

Pod četristogodišnjom vladavinom Venecije
Pod vladavinom Venecije Šibeniku je priznat status autonomne gradske komune. No autonomija je sustavno ograničavana. Slobodan izbor gradskog kneza Mlečani ukidaju i imenuju ga iz redova svoga plemstva. Velikom vijeću Šibenika oduzimaju političke i zakonodavne ovlasti i podreduju ga gradskom knezu. Od XV st. nad Šibenikom se nadvija nova opanost - Turci i njihova ekspanzija prema zapadu. Osmanlije su pokušavale osvojiti grad u više navrata ( 1570., 1647. i 1659.), ali bez uspjeha. Godine 1608. Šibenik tiska svoj statut koji je nastao početkom XIV st. 1649. godine pojavljuje se najveća epidemija kuge koja je pokosila tri četvrtine gradskog stanovništva. Slomom mletačke države 1797. gradska uprava donosi odluku o prestanku mletačke vlasti u gradskoj komuni i njezinu stavljanju pod vrhovništvo Franje II., hrvatsko-ugarskog kralja i cara Austrije.

Austrijska i francuska uprava 1797. - 1813. 1797.-1805.
Šibenik je i pod vlašću Austrije zadržao status općinskog i kotarskog središta. Porazom Austrije u ratu s Francuskom završena je njezina vlast u Dalmaciji koju je morala prepustiti Francuzima. Francuska vojska u Šibenik ulazi 18. veljače 1806. Osnivanjem tzv. Ilirske provincije Šibenik postaje jedan od distrikta u Dalmaciji. Nakon Napoleonova poraza kod Leipziga, austrijska vojska kreće u zauzimanje južne Hrvatske i 1. studenoga 1813. ulazi u Šibenik.

Druga austrijska uprava
Pod austrijskom vladavinom, kao dio Kraljevine Dalmacije, Šibenik je kotarsko središte s općinskom upravom i načelnikom. Politička aktivnost u gradu odvija u borbi dviju politickih stranaka, talijanaške Autonaomaške i hrvatske Narodne stranke. Kasnije im se pridržuje i hrvatska Stranka prava koja 1904. preuzima općinsku upravu. Grad raste i razvija se: 1879. pušten je u rad vodovod, 1883. bolnica, 1895. na Krki je podignuta hidrocentrala. 1900. grad ima 10 000 stanovnika. Odmah početkom I. svj. rata 1914. austrijske vlasti uvode strogi vojno -policijski režim koji traje do raspada Austro-Ugarske 1918. kada gradski odbor Narodnog vijeća proglašava okončanje austrijske vlasti i pristupanje Šibenika u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.

U jugoslavenskoj državi 1921.- 1941.
U razdoblju izmedu dva rata jača uloga Šibenika kao lučko - tranzitnog centra naročito nakon otvaranja ličke železničke pruge prema Zagrebu 1925. Politički život razvija se u stalnoj borbi protiv velikosrpskog unitarističkog režima Jugoslavije. Šibenčani se okupljaju oko Hrvatske seljačke stranke, predvodene Stjepanom Radićem i kasnije Vlatkom Mačekom. U travnju 1941. Njemačka i Italija napale su i okupirale Kraljevinu Jugoslaviju. 15. travnja 1941. jedinice talijansko -fašističke armije bez otpora ulaze u Šibenik i okupiraju čitavo njegovo područje.

U vrijeme II. svjetskog rata
Nakon uspostave talijanske fašističke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije Šibenika. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i antifašistički pokret. Nakon kapitulacije Italije 1943. Šibenik zauzimaju njemačke snage držeći ga pod svojom upravom četrnaest mjeseci. Poslije trodnevnih borbi koje su s njemačkim jedinicama vodile na prilazima gradu, partizanske su postrojbe 3. studenoga 1944. ušle u Šibenik.

U razdoblju od 1945. do 1990. godine
Iza drugog svjetskog rata Šibenik je u hrvatskoj federalnoj političkoj jedinici koja je u sklopu jedinstvene države Jugoslavije komunističkog društvenog uredenja. Sredinom 60-tih godina postaje jedno od središta industrijske proizvodnje i velika jadranska luka. Urbana aglomercija Šibenika višestruko se povečava u odnosu na onu iz IX. st., a u gospodarskom kompleksu sve veću važnost dobiva turistička privreda, zahvalujući ljepotama šibenskog akvatorija i rijeke Krke. Izgrađeni su veliki turistički kompleksi u Primoštenu, Vodicama i Solarisu te dolazi do brzog turističkog napretka svih mjesta obalnog pojasa i samog grada kao društveno - povijesnog i kulturnog središta.

U samostalnoj hrvatskoj državi
Slom komunističkog sustava u Europi ubrzao je i državno-povijesni raspad komunističke Jugoslavije. Hrvatski Sabor nakon općenarodnog referenduma 25. VI. 1991. proklamira prekid svih veza s Jugoslavijom i proglašava samostalnost Hrvatske. Šibenik je slavio taj povijesni događaj hrvatskog naroda. Međutim, uskoro je bio napadnut od jakih snaga jugoslavenske armije i velikosrpskih parvojnih formacija. Šibenčani se odlučuju braniti. Bila je to rujanska bitka 16. - 22. IX. 1991. kad su, iako slabije naoružani, Hravatska vojska i narod Šibenika uspjeli obraniti grad. I dalje je velik dio županije ostao pod okupacijom srpskih snaga, a grad je bio izložen mnogobrojnim topničkim napadima. U kolovozu 1995. Hrvatska je vojska u akciji "Oluja" porazila srpskog okupatora i oslobodila okupirane djelove Hrvatske. Šibenik je slobodan čime su stvoreni temeljni uvjeti za njegov poslijeratni razvitak kao središta Šibensko - kninske županije.

Ante Županović

Rođen sam 27. rujna 1949. godine u Šibeniku, gdje završavam Gimnaziju. Diplomirao sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine, nakon čega se vraćam u Šibenik.

1981. godine sudjelujem u formiranju Dispanzera za medicinu rada, a 1982. godine u sklopu Dispanzera osnivam ambulantu sportske medicine. Te iste godine odlazim na specijalizaciju. Početkom 1985. godine polažem specijalistički ispit iz sportske medicine.

1986. godine izabran sam za predsjednika Skupštine zajednice općina Dalmacije do ljeta 1990. Funkciju obavljam volonterski, a posljednje dvije godine obnašam dužnost predsjednika skupštine Dalmatinskog sveučilišta. Od ljeta 1991. godine sudjelujem kao pripadnik jedne od ekipa hitne pomoći za područje grada Šibenika i područje iza linije bojišnice. Član sam Hrvatskog liječničkog zbora od 1979. godine, a Hrvatske liječničke komore od 1997.

Od 1999. – 2007. godine predsjednik sam povjerenstva HLK Šibensko – kninske županije i član vijeća HLK.

Od 2003. godine obnašam dužnost predsjednika skupštine Hrvatske liječničke komore, a na istu dužnost bivam ponovo izabran u lipnju 2007. Godine. Član sam nekoliko društava HLZ-a : Hrvatskog društva za pomorsku podvodnu i hiperbaričnu medicinu (dopredsjednik), Društva za sportsku medicinu (dopredsjednik), te Društva za medicinska vještačenja. Od 1999. godine član sam zdravstvene komisije Hrvatskog ronilačkog saveza. Od 2001. godine izabran sam u zdravstvenu komisiju Hrvatskog olimpijskog odbora na mjestu dopredsjednika zaduženog za zdravstvenu skrb olimpijaca.

Od kolovoza 2002. Godine sam na dužnosti ravnatelja Doma zdravlja Šibenik
Za svoj rad u sportu dobio sam mnoga priznanja i zahvale društava i klubova Šibensko – kninske županije, a sportska ambulanta za moga vođenja dobila je Plaketu grada Šibenika za 2001. godinu.

Za doprinos u radu HLZ-a, prigodom 125-te godišnjice 1999. godine, odlikovan sam Diplomom HLZ-a. Za doprinos u rad HLK-e 2003. godine nagrađen sam Diplomom, a 2005. godine također Diplomom za izvanredni doprinos.

Kao voditelj zdravstvenog tima sudjelovao sam na Mediteranskim igrama 2001. godine, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine, na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. godine, te na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.

Kao član radne skupine sudjelovao sam u izradi programa specijalizacije medicine rada i sporta koja je prihvaćena 19.03.2003. godine. Član sam Povjerenstva pri Ministarstvu zdravstva za izradu Pravilnika o zdravstvenoj zaštiti sportaša.

Na izborima za gradonačelnika Grada Šibenika pobjedio sam kao nestranački kandidat koalicije SDP-HNS, te postao prvi neposredno izabrani gradonačelnik Grada Šibenika.

Aktualni projekti

Sveti Mihovil - Idejno rješenje ljetne pozornice
Investitor: GRAD ŠIBENIK
Projektna organizacija: SITUS doo – Šibenik; Bože Peričića 30/1
Glavni projektant: mr. Tomislav Krajina dipl. Ing. arh.
Projektanti suradnici: Josip Huljev dipl. Ing. arh. Leona Lepej dipl. Ing. arh.
Siječanj, 2010.

SVETI_MIHOVIL.pdf

---

Socijalna održivost starih jezgri s UNESCO zaštićenom spomeničkom baštinom
Realizacija projekta „Socijalna održivost starih jezgri s UNESCO zaštićenom spomeničkom baštinom“ postavit će osnove za promišljanje na koji način usmjeriti razvoj stare jezgre, a da se pri tome poštuju i uvažavaju stvarne potrebe njezinih stanovnika i postojećih poduzetnika. Inicijativama poput ove nastoji se revitalizirati i gospodarstvo uvažavajući načela održivosti i stvoriti koristi za lokalno stanovništvo i nositelje gospodarskih aktivnosti kroz poticanje razvoja kulturnog turizma i benefita koje on donosi. Paralelnom analizom stvarnih potreba s jedne strane i mogućnosti razvoja s druge identificirat će se potencijal čije će potpuno korištenje biti omogućeno upravo boljim uočavanjem i shvaćanjem postojećih prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji za razvoj što je jedan od ključnih ciljeva ovog projekta. Ova kulturna baština raritet je u svjetskim razmjerima čime je izražena potreba za njezinom jačom afirmacijom u kulturnoj raznolikosti svijeta. Provedba ovog projekta stvorit će uvjete za njezinu cjelovitu valorizaciju, očuvanje i upravljanje za održivi razvoj ovog područja.

---

Projekt uspostave pomorskog inovacijskog centra
iNavis je zajednički norveško – hrvatski projekt uspostave Pomorskog inovacijskog centra u Šibeniku. Cilj uspostave centra je okupljanje i povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki i institucija iz pomorskog sektora. Na jednom mjestu, bit će okupljene tvrtke s područja brodogradnje, transporta, energetike, pogonskih strojeva, ICT tehnologija u pomorstvu, inovacija, istraživanja mora i podmorja te drugih djelatnosti vezanih za more. Navedenim subjektima centar će pružati savjetodavnu, institucionalnu i financijsku podršku, te aktivno sudjelovati u pokretanju i realizaciji zajedničkih projekata.

INAVIS.pdf

---

Projekt Drage - Šibenik
Smještene u Šibeniku, gradski dio imenom Drage se nalaze neposredno uz staru povijesnu jezgru grada, a lokaciju karakterizira stepenasto spuštanje od zelene tržnice i ulice Stjepana Radića kao važne cestovne komunikacije do same obale.
Sadašnji izgled nedefinirana je kombinacija obiteljskih kuća građenih početkom 20. st. i više stambenih zgrada novijeg datuma, te naposljetku poslovnih i stambenih objekata nastalih sredinom 20. st. Zelenih površina na ovom prostoru gotovo da i nema, tek poneki zazelenjeni otok ili padina. Slobodne površine prostora donjeg platoa pretvorene su u otvoreno parkiralište.

više>>> 

---

Gradska sportska dvorana u Šibeniku
Potreba za kvalitetnom višenamjenskom gradskom dvoranom većeg kapaciteta u Šibeniku nameće se dulji niz godina. Dugotrajna je i vrlo ukorijenjena u gradski život sklonost bavljenju sportom, važnost čega uvijek seže i znatno dalje od sporta samog, u smislu promoviranja zdravog i aktivnog načina života te međuljudskog zbližavanja i povezivanja. Višenamjenska gradska sportska dvorana u Šibeniku objekt je koji će svojim nastankom zasigurno postaviti nove odrednice razvoja cijelog grada.

SPORTSKA DVORANA.pdf 

---

Trgovačka etaža iznad tunela u Vukovarskoj ulici
Iznad tunela u Vukovarskoj ulici projektom je predviđena tzv. trgovačka etaža s ukupno 19 poslovnih prostora, površine od 31,74m2 do 85, 30m2.
Ukupna površina trgovačke etaže je cca 1800m2, dok je ukupna površina poslovnih prostora cca 1000m2.
Izgradnjom umjetnog tunela osigurava se samo kolni pristup prema obali, a pješačka komunikacija kroz trgovačku etažu ostaje kao jedina mogućnost za pristup pješaka iz ovog dijela grada prema obali i dužobalnoj prometnici.

više>>> 

---

Uređenje podzemne garaže i parkirališta u Bosanskoj ulici
- 60 parkirališnih mjesta u razini Bosanske ulice
- 50 parkirališnih mjesta ili garaža ispod razine Bosanske ulice
- nova prometna rješenja u cijeloj četvrti
- uređenje javnih površina u cijeloj četvrti
- rekonstrukcija križanja Ulice Stjepana Radića i Bosanske ulice (postavljanje semafora)
- izmiještanje „male pijace“ , odnosno zelene tržnice na plato ispod OŠ Tina Ujevića

U tijeku izrada idejnog projekta, nakon koje slijedi ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole Početak radova: kraj 2009.

---

Spomenik Draženu Petroviću
Rješenje predstavlja Dražena Petrovića kako sjedi na desnom kraju košarkaške klupe u trenutku predaha i odmora, ili u trenutku očekivanja znaka za ulazak u igru.

više>>> 

---

Umrežavanje i edukacija dionika UNESCO zaštićene baštine i baštine
MICRO projekt, članica MICRO grupe u svom svakodnevnom poslovanju sustavno pruža podršku nositeljima i kreatorima kulturno-turističke ponude te potiče dijalog između jedinica lokalne samouprave, turističkih zajednica, konzervatorskih ureda, institucija iz kulture i turističkih subjekata. Predloženi projekt svojevrstan je nastavak dosadašnjih aktivnosti MICRO grupe, a sve u svrhu razvoja i unapređenja zaštite kulturne baštine na području Republike Hrvatske te razmjene znanja i najboljih praksi sa područja zaštite, upravljanja i marketinga kulturne i prirodne baštine.

više>>>

---

Škola Meterize
Na inicijativu poglavarstva grada, a u skladu s urbanističkim projektom novog gradskog naselja Meterize, te prema priloženom programu isprojektirana je osmogodišnja škola. Pored svoje osnovne funkcije škola će biti centar za mladež, te je projektom predviđeno da preuzme niz funkcija.

više>>>

---

Urbani eskalator
U sklopu sagledavanja urbane rekvalifikacije sveukupnog područja Dolac, koja je bila predmetom posebne prostorno-programske studije koju je Grad Šibenik naručio od poduzeća MARINAPROJEKT d.o.o. Zadar, pješačka propusnost i dostupnost kroz gusto tkivo šibenskog podgrađa pokazala se presudnim čimbenikom za početak njegove revitalizacije.

---

Projekt Punta Arta - Muzej na otoku
U sklopu sagledavanja urbane rekvalifikacije sveukupnog područja Dolac, koja je bila predmetom posebne prostorno-programske studije koju je Grad Šibenik naručio od poduzeća MARINAPROJEKT d.o.o. Zadar, pješačka propusnost i dostupnost kroz gusto tkivo šibenskog podgrađa pokazala se presudnim čimbenikom za početak njegove revitalizacije.

(463) 06.05.'13 | 03.05.'13 | 02.05.'13 | 30.04.'13 | 29.04.'13 | 26.04.'13 | 25.04.'13 | 24.04.'13 | 23.04.'13 | 22.04.'13 | 19.04.'13 | 18.04.'13 | 17.04.'13 | 16.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 11.04.'13 | 10.04.'13 | 09.04.'13 | 08.04.'13 | 05.04.'13 | 03.04.'13 | 02.04.'13 | 28.03.'13 | 27.03.'13 | 25.03.'13 | 22.03.'13 | 21.03.'13 | 19.03.'13 | 18.03.'13 | 15.03.'13 | 14.03.'13 | 13.03.'13 | 12.03.'13 | 11.03.'13 | 08.03.'13 | 07.03.'13 | 06.03.'13 | 05.03.'13 | 04.03.'13 | 01.03.'13 | 28.02.'13 | 27.02.'13 | 26.02.'13 | 25.02.'13 | 22.02.'13 | 21.02.'13 | 20.02.'13 | 19.02.'13 | 18.02.'13 | 15.02.'13 | 14.02.'13 | 13.02.'13 | 12.02.'13 | 11.02.'13 | 08.02.'13 | 07.02.'13 | 06.02.'13 | 05.02.'13 | 04.02.'13 | 01.02.'13 | 31.01.'13 | 30.01.'13 | 29.01.'13 | 28.01.'13 | 25.01.'13 | 24.01.'13 | 23.01.'13 | 22.01.'13 | 21.01.'13 | 18.01.'13 | 17.01.'13 | 16.01.'13 | 15.01.'13 | 14.01.'13 | 11.01.'13 | 10.01.'13 | 09.01.'13 | 08.01.'13 | 07.01.'13 | 03.01.'13 | 02.01.'13 | 31.12.'12 | 28.12.'12 | 27.12.'12 | 24.12.'12 | 21.12.'12 | 20.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 13.12.'12 | 12.12.'12 | 11.12.'12 | 10.12.'12 | 07.12.'12 | 06.12.'12 | 05.12.'12 | 04.12.'12 | 03.12.'12 | 30.11.'12 | 29.11.'12 | 28.11.'12 | 27.11.'12 | 26.11.'12 | 23.11.'12 | 22.11.'12 | 21.11.'12 | 20.11.'12 | 19.11.'12 | 16.11.'12 | 15.11.'12 | 14.11.'12 | 13.11.'12 | 12.11.'12 | 09.11.'12 | 08.11.'12 | 07.11.'12 | 06.11.'12 | 05.11.'12 | 02.11.'12 | 31.10.'12 | 30.10.'12 | 29.10.'12 | 26.10.'12 | 25.10.'12 | 24.10.'12 | 23.10.'12 | 22.10.'12 | 19.10.'12 | 18.10.'12 | 17.10.'12 | 16.10.'12 | 12.10.'12 | 11.10.'12 | 10.10.'12 | 05.10.'12 | 04.10.'12 | 03.10.'12 | 02.10.'12 | 01.10.'12 | 28.09.'12 | 27.09.'12 | 26.09.'12 | 25.09.'12 | 24.09.'12 | 21.09.'12 | 20.09.'12 | 19.09.'12 | 18.09.'12 | 17.09.'12 | 14.09.'12 | 13.09.'12 | 12.09.'12 | 11.09.'12 | 10.09.'12 | 07.09.'12 | 06.09.'12 | 05.09.'12 | 04.09.'12 | 03.09.'12 | 31.08.'12 | 30.08.'12 | 29.08.'12 | 28.08.'12 | 27.08.'12 | 24.08.'12 | 21.08.'12 | 17.08.'12 | 14.08.'12 | 13.08.'12 | 10.08.'12 | 09.08.'12 | 08.08.'12 | 07.08.'12 | 06.08.'12 | 03.08.'12 | 02.08.'12 | 31.07.'12 | 30.07.'12 | 27.07.'12 | 26.07.'12 | 25.07.'12 | 24.07.'12 | 23.07.'12 | 20.07.'12 | 19.07.'12 | 18.07.'12 | 17.07.'12 | 16.07.'12 | 13.07.'12 | 12.07.'12 | 11.07.'12 | 10.07.'12 | 09.07.'12 | 06.07.'12 | 05.07.'12 | 04.07.'12 | 03.07.'12 | 02.07.'12 | 29.06.'12 | 28.06.'12 | 27.06.'12 | 26.06.'12 | 21.06.'12 | 20.06.'12 | 19.06.'12 | 18.06.'12 | 15.06.'12 | 14.06.'12 | 13.06.'12 | 12.06.'12 | 11.06.'12 | 08.06.'12 | 06.06.'12 | 05.06.'12 | 04.06.'12 | 01.06.'12 | 31.05.'12 | 30.05.'12 | 29.05.'12 | 28.05.'12 | 25.05.'12 | 24.05.'12 | 23.05.'12 | 22.05.'12 | 21.05.'12 | 18.05.'12 | 17.05.'12 | 16.05.'12 | 15.05.'12 | 14.05.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 09.05.'12 | 08.05.'12 | 07.05.'12 | 04.05.'12 | 03.05.'12 | 02.05.'12 | 30.04.'12 | 27.04.'12 | 26.04.'12 | 25.04.'12 | 24.04.'12 | 23.04.'12 | 20.04.'12 | 19.04.'12 | 16.04.'12 | 13.04.'12 | 11.04.'12 | 06.04.'12 | 05.04.'12 | 12.03.'12 | 09.03.'12 | 08.03.'12 | 07.03.'12 | 06.03.'12 | 02.03.'12 | 01.03.'12 | 29.02.'12 | 28.02.'12 | 27.02.'12 | 24.02.'12 | 23.02.'12 | 22.02.'12 | 21.02.'12 | 20.02.'12 | 17.02.'12 | 16.02.'12 | 15.02.'12 | 14.02.'12 | 09.02.'12 | 07.02.'12 | 06.02.'12 | 03.02.'12 | 02.02.'12 | 01.02.'12 | 27.01.'12 | 23.01.'12 | 19.01.'12 | 16.01.'12 | 13.01.'12 | 12.01.'12 | 11.01.'12 | 10.01.'12 | 05.01.'12 | 04.01.'12 | 03.01.'12 | 30.12.'11 | 28.12.'11 | 27.12.'11 | 23.12.'11 | 22.12.'11 | 21.12.'11 | 19.12.'11 | 16.12.'11 | 15.12.'11 | 12.12.'11 | 09.12.'11 | 08.12.'11 | 07.12.'11 | 06.12.'11 | 05.12.'11 | 02.12.'11 | 01.12.'11 | 30.11.'11 | 29.11.'11 | 28.11.'11 | 25.11.'11 | 24.11.'11 | 23.11.'11 | 22.11.'11 | 21.11.'11 | 18.11.'11 | 17.11.'11 | 16.11.'11 | 15.11.'11 | 14.11.'11 | 11.11.'11 | 10.11.'11 | 09.11.'11 | 08.11.'11 | 07.11.'11 | 04.11.'11 | 03.11.'11 | 02.11.'11 | 31.10.'11 | 28.10.'11 | 27.10.'11 | 26.10.'11 | 25.10.'11 | 24.10.'11 | 21.10.'11 | 20.10.'11 | 19.10.'11 | 18.10.'11 | 17.10.'11 | 14.10.'11 | 13.10.'11 | 12.10.'11 | 11.10.'11 | 10.10.'11 | 07.10.'11 | 06.10.'11 | 05.10.'11 | 04.10.'11 | 03.10.'11 | 30.09.'11 | 29.09.'11 | 28.09.'11 | 27.09.'11 | 26.09.'11 | 23.09.'11 | 22.09.'11 | 21.09.'11 | 20.09.'11 | 19.09.'11 | 16.09.'11 | 15.09.'11 | 14.09.'11 | 13.09.'11 | 12.09.'11 | 09.09.'11 | 08.09.'11 | 07.09.'11 | 06.09.'11 | 22.08.'11 | 19.08.'11 | 17.08.'11 | 16.08.'11 | 12.08.'11 | 11.08.'11 | 10.08.'11 | 09.08.'11 | 08.08.'11 | 04.08.'11 | 02.08.'11 | 01.08.'11 | 29.07.'11 | 28.07.'11 | 27.07.'11 | 26.07.'11 | 25.07.'11 | 22.07.'11 | 21.07.'11 | 20.07.'11 | 19.07.'11 | 18.07.'11 | 15.07.'11 | 14.07.'11 | 13.07.'11 | 12.07.'11 | 11.07.'11 | 08.07.'11 | 07.07.'11 | 06.07.'11 | 05.07.'11 | 04.07.'11 | 01.07.'11 | 30.06.'11 | 29.06.'11 | 28.06.'11 | 24.06.'11 | 20.06.'11 | 17.06.'11 | 16.06.'11 | 15.06.'11 | 14.06.'11 | 13.06.'11 | 10.06.'11 | 09.06.'11 | 08.06.'11 | 07.06.'11 | 06.06.'11 | 03.06.'11 | 02.06.'11 | 01.06.'11 | 27.05.'11 | 26.05.'11 | 25.05.'11 | 24.05.'11 | 23.05.'11 | 20.05.'11 | 19.05.'11 | 18.05.'11 | 17.05.'11 | 16.05.'11 | 13.05.'11 | 12.05.'11 | 10.05.'11 | 09.05.'11 | 06.05.'11 | 05.05.'11 | 04.05.'11 | 03.05.'11 | 02.05.'11 | 29.04.'11 | 28.04.'11 | 27.04.'11 | 26.04.'11 | 22.04.'11 | 21.04.'11 | 20.04.'11 | 19.04.'11 | 18.04.'11 | 15.04.'11 | 14.04.'11 | 13.04.'11 | 12.04.'11 | 11.04.'11 | 08.04.'11 | 07.04.'11 | 06.04.'11 | 05.04.'11 | 04.04.'11 | 01.04.'11 | 31.03.'11 | 30.03.'11 | 29.03.'11 | 25.03.'11 | 24.03.'11 |