linkovi
Projekt podržali


2719TUCEPI GRBPOVIJEST

Tučepi danas prepoznajemo ponajprije kao turističku destinaciju na suvremenim itinerarima Hrvatske i Europe. No, Tučepi su staro naselje, s četiri milenija dugom prošlošću, čemu je glavni razlog povoljni zemljopisni položaj.Tučepi na zapadu graniče s gradom Makarskom kao glavnim i jedinim urbanim središtem hrvatske mikroregije Makarsko primorje, dok ga sa sjevera omeđuje impozantna planina Biokovo.
Tučepski zaselci: Podpeć, Čovići, Srida sela, Šimići i Podstup, sa odlikama primorskog tradicijskog graditeljstva, raštrkani su po širokoj zoni primorske flišne padine, bogate s nekoliko prirodnih izvora vode i terasastim poljoprivrednim zemljištem s vinogradima i maslinicima. Na jugu, uz pitomu, šljunkovitu i četiri kilometra dugu obalu, smjestile su se današnje Tucepi, novo i moderno naselje, koje svoj prosperitet zasniva na turističkoj djelatnosti.Najstarije ubicirani nalaz iz antickog razdoblja (Rimljani, 1. - 6. st.) je nekropola na
južnim obroncima brda Sutvid. Pocetrkom 20. st. na ovom lokalitetu su otkrivene stele s natpisima, skeletni grobovi, različiti grobni inventar i nekoliko primjeraka rimskog novca (2. - 4. st.). Istočno od Sutvida, uz samu cestu koja povezuje Primorje sa zaleđem, nalazi se lokalitet Okrumbica. Mnogobrojnost arheoloških tragova - ostaci zida sa žbukom, tegula, fragmenti raznih keramičkih posuda i nalaz željeznog koplja, otvaraju mogučnost ubikacije kasnoantičkog naselja na ovom predjelu. Lokalitet Javorak zauzima širi predio oko križanja lokalnog puta Čovići - Podpeć. Na osnovu njegova položaja te slučajnog nalaza novca, zida i nekropola, venecijanski putopisac Alberto Fortis (1741. - 1803.) u svom djelu "Put po Dalmaciji" (Venecija, 1774.) navodi da se na tom mjestu nalazio kasnoantički Prokopijev Laurentum.
O kontinuitetu življenja u širem arealu mjesta Tučepi, uz lokalitet Sutvid, svjedoče nam lokaliteti crkve Gospina rođenja na mjesnom groblju (na jugoistoku mjesta. ponad morske obale i magistralne ceste) te lokalitet crkve Sv. Jure (na krajnjem jugozapadu, uz obalu mora, danas u okruženju hotelskog kompleksa).Crkva Sv. Jure podignuta je 1311. godine i do danas nam se sačuvala kao romaničko gotička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, dok su se u unutrašnjosti sačuvali oslikani posvetni križevi. Kompletno je obnovljena nakon arheoloških i konzervatorskih istraživanja 1992./93. godine. Na samom lokalitetu prezentirano je više razvojnih faza: ranočarska vila rustika l. - 2. st., kasnoantički oratorij, srednjovjekovna crkva i nekropola te dio kasnije južne prigradnje - cenobij. Na samom vrhu Sutvida, na predpovijesnom lokalitetu, nalaze se temelji crkve Sv. Vida. Pretpostavlja se da su Hrvati doseljenjem u ove krajeve u 7. st., na tom mjestu štovali svoga boga Svevida te pošto su se pokrstili, pretvorili su poganski hram u kršcansku crkvu. Uporedo sa životom pri morskoj obali, život se odvijao i u podbiokovskim zaselcima. 0 tome nam svjedoce ostaci temelja crkve Sv. Martina s nekropolom (na lokalitetu Grebišce, sjeverozapadno od brda Sutvid). Po temeljima se može zakljuciti da je crkvica stare orijentacije istok - zapad, popločana je bila od domačih kamenih ploca. Oblik apside je izvana četvorokutan, a iznutra polukružan, što se može povezati sa sličnim oblicima dalmatinskih crkvica 11. - 12. stoljeća.



Crkva Gospina rođenja sagrađena je 1703.g., kao jednobrodna građevina sa svim odlikama dalmatinskog provincijalnog baroka. Nakon potresa 1962. godine, crkva je stradala, nakon čega je demontirana i sagrađena u istom obliku. Pri demoniranju ove barokne crkve, u temeljima su otkriveni arhitektonski ukrasni dijelovi koji su pripadali starokršcanskoj crkvi (5. - 6. st.). Pred zapadnim pročeljem nalaze se četiri srednjovjekovne ploče s karakterističnim reljefnim ukrasima iz tog doba: prikaz mača i štita s ružom ili polumjesecom, te križem preko cijele ploče.Na lokalitetu se nalazi stela iz 1. st., koja se smatra najranijim sepulkralnim spomenikom u Makarskom primorju. Dugo je vremena bila smatrana nadgrobnim obilježjem dužda Petra I Candiana koji je poginuo, nedaleko od lokaliteta, u pomorskoj bitci s Neretvanima 18. rujna 887. godine. Veliki broj rimskih tegula s pečatom tvornica, keramički i stakleni antički, kasnoantički, srednjovjekovni i kasnosrednjovjekovni nalazi, te nalazi novca, naušnica i ostalih sitnijih metalnih predmeta iz 10. do 17. st., svjedoče o dugoj i burnoj prošlosti samoga mjesta. Uporedo sa životom pri morskoj obali, život se odvijao i u podbiokovskim zaselcima. 0 tome nam svjedoče ostaci temelja crkve Sv. Martina s nekropolom (na lokalitetu Grebišće, sjeverozapadno od brda Sutvid). Po temeljima se može zakljuciti da je crkvica stare orijentacije istok - zapad, popločana je bila od domačih kamenih ploča. Oblik apside je izvana četvorokutan, a iznutra polukružan, što se može povezati sa sličnim oblicima dalmatinskih crkvica 11. - 12. stoljeća.
Kroz kasni srednji vijek, ovim su prostorima gospodarili bosanski vladari, što se cita iz Kreševske povelje Jurja Vojsalića od 12. kolovoza 1434. godine, u kojoj se po prvi put spominje selo Tučepi. Dokument je pisan hrvatskih jezikom i bosaničkim pismom. Od kraja 15. do kraja 17. st. ovim prostorima vladaju Turci, no i poslije, za vrijeme uspostavljene mletačke vlasti, tijekom 18. st., zbog specificnosti položaja na granici s turskim carstvom, lokalno stanovništvo sudjelovalo je u mletačko-turskim sukobima. Iz tog razdoblja sačuvali su nam se fortifikacijski i fortifikacijsko-stambeni objekti - kule sa obilježjima narodnog graditeljstva. Kule se nalaze na širem području Gornjih Tučepi: Šarića kula se nalazi na isturenoj stijeni, podno Biokova; Bušelića kula je također isturena, ali bliže Sridi sela; dok se Lalića kula nalazi u samome selu, i u kompleksu je gospodarskih i stambenih objekata. Nad Tučepima sa sjeverozapadne strane, iznad Podpeći, dominira stijena sa ostacima fortifikacijsko - stambenih objekata gradenih u suhozidu. U tim teškim vremenima, Tučepljani su uspjeli podignuti crkvu Sv. Kate (1541. g.) iznad Šarića kuća, koja na zapadnom pročelju ima uzidanu romaničku tranzenu, a uz crkvu je naknadno izgrađena istoimena kapelica. Na današnjem mjestu crkvice Sv. Roka, iznad stare župne kuće ( 1730. g.), prema predaji je 1602. g. bila sagrađena tadašnja župna crkva Sv. Ante, koja je više puta bila obnavljana, da bi do temelja stradala 1891. g. u požaru. Nova župna crkva Sv. Ante Padovanskoga počela se graditi 1898. g. u Sridi sela, a posvećena je 1901. godine. Ovo monumentalno zdanje koje dominira vizurom Gornjih Tučepa, izgrađeno je u klasicističkom maniru s mramoniziranom unutrašnjosti i baroknim oltarima koji su preneseni iz stare župne crkve. Crkva Sv. Nikole Tavelića (1989. g.) je najnovije sakralno zdanje smješteno na primorskoj magistralnoj cesti na Kraju.
Pri morskoj obali, sačuvana su tri barokna Ijetnikovca iz 18. st., a izgradili su ih imućni članovi primorskih plemičkih obitelji Grubišića, Ivaniševića i Kačića. Najimpresivniji je ljetnikovac opata Klementa Grubišića - današnji hotel "Kaštelet". Obitelj Grubišić podigla je i crkvu Sv. Mihovila, u zaselku Podpeć. O don Klementu kao uglednom intelektualcu piše i već spominjani A. Fortis. Povijesno utemeljena saznanja i tek malo mašte dostatni su za tvrdnju o tome kako svestranu osobu don Klementa Grubišića i njegov ljetnikovac možemo promatrati kao preteće današnjih Tučepa. Učenom i gostoljubivom domaćinu don Klementu u njegov ljetnikovac dolazili su u posjet mnogi domaći i strani uglednici, koristeći svoj boravak za upoznavanje s Tučepima i prenoseći svoja saznanja i utiske diljem svijeta. Današnje Tučepe, razvijene uz samu obalu Jadranskog mora, s modernim zdanjima privatnih kuća i pansiona i hotelskim kompleksima, naslanjaju se na svoja povijesna izvorišta.


Ante Čobrnić

...
Web: http://tucepi.hr/
Email Tučepi  
  RSS Tučepi  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org