linkovi
Projekt podržali
Povijest Vladislavaca

1837. g. grof Adamović Čepinski iz Mađarske županije osniva Vladislavce. Prvobitno Vladislavce naseljava kolinija Mađara, u to doba Vladislavci se nazivaju Novi Doopsin. Kroz cijelu povijest Vladislavaca, postoji nekoliko autohtonih prezimena koja karakteriziraju Vladislavce kao takve, neka od tih prezimena i danas postoje: Kovač, Vince, Pocee,Nemet, Horvat i dr. U počecima selo je imalo 47 kuća. 1854. godine u selu obitava 250 katolika, do 1896. godine selo je naraslo na 90 kuća sa 450 žitelja. 1928. godine gradi se crkva u Vladislavcima.


POVIJESTSlika je snimljena 31.08.1930. godine na dan blagoslova novoizgrađene crkve u Vladislavcima za vrijeme biskupa Antuna Akšamovića i župnika Mije Živka. Mnoge osobe sa slike nisu indetificirane, ali predstavljaju veleposlanike Vladislavaca.






Povijest Hrastina

Hrastin je 18 kilometara jugozapadno od Osijeka na lijevoj obali rijeke Vuke i pripada općini Vladislavci. Selo ima 350 stanovnika većinom hrvata i mađara te se bavi poljoprivredom. Pučanstvo sela je nastalo od više okolnih naselja, mada su strosjedioci vjerojatno ovdje već od dolaska mađara u Karpatsku nizinu. Sami sebe smatraju potomcima plemena Botond. Govore veoma unikatan dijalekt mađarskog jezika. Ovdašnje pučanstvo je približno 1546. godine za vrijeme Reformacije primilo reformiranu vjeru. Prva župa i škola bila je u starom hrasinu, pa privremeno neko vrijeme u koprivni. U današnjem hrastinu župa je osnovana 1714. Godine kada su se mnogi doselili u naše selo. Prvi učitelkj bio je pazsar janos, a od 1768. Godine stigao je i prvi školovani učitelj. Nastava se odvijala na mađarskom jeziku sve do 1929. Godine. Od tada do 1945. godine nije bilo nastave na materinjem mađarskom jeziku. Tako je sve išlo do sedamdesetih godina kada je zatvorena mađarska škola, pa su djeca imala mogućnost na njegovanje mađarskog jezika, što je i danas tako u obližnjoj centralnoj školi u Vladislavcima. Za vrijeme domovinskog rata pučanstvo je mnogo patilo, ali su herojski branili svoja ognjišta.

Povijest Dopsina

Dopsin je posjed Ivanovaca koji je od Horvata (Novih Mikanovaca) i Velikog Sela (Ivankova) bio udaljen svega dvadesetak kilometara. Dopsin se spominje kao svojina Ivanovaca godine 1263. ("križinci iz Dopsina") i 1300. godine, i to oko rječice Vuke. Danas južno od sela Dopsina kod Hrastina veliko poljoprivredno zemljište okolni stanovnici nazivaju Ivanovci, a most na Vuki "mostom na Ivanovcima". Nije poznato kad su Ivanovci dobili ovaj posjed, a ni kad su ga ni kako izgubili. Godine 1361. ban Mačve Nikola Gorjanski držao je skupštinu Srijemske županije in villa Dobsa (u selu Dopsi) pa je vjerojatno već tada taj posjed pripadao Gorjanskom. U XV stoljeću vlasnikom bivšeg ivanovačkog posjeda bila je susjedna velikaška obitelj Korođ blizu Osijeka. Iako je ovo područje boli u vrijeme turske vlasti opustošeno, ipak se na dopsinskom posjedu održao jedan srednjevjekovni objekt: kapela u selu Koprivni. Kapela je jednobrodna s polukružnim svetištem. Zidovi su joj debljine 1 metar, a na južnom pročelju ima romanički portal. Na zapadnom, glavnom pročelju nema ni vrata ni prozora. Zazidani lukovi na toj strani, kao i uske stube u sjevernom zidu, odaju da je kapela bila spojena s nekom zgradom. Prema tradiciji, a i prigradnji u svetištu, kapela je služila Turcima (kao džamija?), a godine 1757. je obnovljena i pretvorena u pravoslavnu kapelu Rođenja Presvete Bogorodice. Nema razloga ne vjerovati da je ta kapela jedini ostatak ivanovačkog sjedišta na dopsinskom posjedu.

Marjan Tomas

...
Web: http://www.vladislavci.com/
Email Vladislavci  

© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org