Zagorska Sela

Naselja u sustavu Općine: Bojačno, Bratkovec, Brezakovec, Gornji Škrnik, Harina Zlaka, Ivanić miljanski, Kuzminec Miljanski, Miljana, Luke Poljanske, Plavić, Pušća, Poljana Sutlanska, Zagorska Sela

Povijest:
Od godine 1886. postoji općina Sela. Ona se nalazila u sklopu kotara Klanjec i županije Varaždin. Godine 1952. u sastavu kotara Klanjec ponovno je formirana Općina Zagorska Sela. Od 1955. godine ona postaje sastavni dio bivše općine Klanjec, do 1993. godine, kada ponovno djeluje kao Općina Zagorska Sela u sastavu Krapinsko-zagorske županije.

Teritorij općine se nalazi u dolini Sutle, te u cjelosti predstavlja krajnji sjeverozapadni dio donjeg Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne okolice Zagreba.

Na vremena kad je u mlađe kameno doba čovjeku trebalo mnogo vremena da načini najpotrebnije oruđe, sjeća nas kamena sjekira pronađena u Miljani, ili pak ona na Špičaku. Špičak poviše crkve Sv. Martina u Bojačnom bilo je najvažnije pretpovijesno naselje ovog kraja. Osim važnih arheoloških nalaza u tom kraju se nalazi i četverokutni kompleks jednokatnog baroknog dvorca obitelji Ratkaj koji je nastajao od 1957. godine do u 18. stoljeće. Zatvara ga prizemno krilo sa zvonikom nad ulazom. U dvorcu je ciklus kvalitetnih rokoko zidnih slika s prizorima alegorijskog sadržaja i krajolicima (A. Lerchinger i suradnik). Ciklus je naručio Lj. K. Ratkaj, čijoj je obitelji dvorac i pripadao. Potpuna obnova dvorca izvedena je 1979. - 1982. godine od strane obitelji Kajfež.

Tu je nastao i veliki broj kurija koje su nažalost nestale, kao na primjer jednokatni zidani objekt slamom pokriven blizu termalnih izvora u Harina Zlaki, kao i kurija familije Galjuf u Zagorskim Selima.

Osim navedenih spomenika, tu se nalaze i dvije župne crkve i kapele građene od srednjeg vijeka do 19. stoljeća. Arhiđakom Ivan spominje već godine 1334. župu Sv. Katarine u Selih. Novosagrađena lađa je iz 1858. godine. U bočnoj kapeli Žalosne Majke Božije iz 1742. godine nalazi se vrstan oltar, dar Suzane Branjug, na kojemu je srednji kip Pieta zamijenjen u XIX. st. slikom Oplakivanja Krista. Iznad glavnog oltara u niši je barokni kip Sv. Katarine iz 1649. godine. Na propovjedaonici su barokni kipovi Sv. Katarine, Sv. Petra i Pavla, a potječu sa starije propovjedaonice iz 1748. godine.

Uvrh travnatog brijega opasana zidanom kamenom ogradom, nalazi se župna crkva Sv. Ane u Poljani Sutlanskoj. Jednobrodna kasnobarokna crkva iz 1810. godine u kojoj se nalazi inventar iz 19. stoljeća. Nedaleko na Bojačnom među vinogradima nalazi se također srednjovjekovna građevina, kapela Sv. Martina. Crkva je u blizini arheološkog nalazišta na Špičaku. Areheološki lokalitet s više slojeva, kao i stari panonski patronicij Sv. Martina, govore u prilog kontinuitetu naselja od davnine. Vrijednost kapele Sv. Martina podiže kompletno sačuvan starinski inventar koji potječe iz vremena od 17. do 19. stoljeća.

Druga kapela na području Zagorskih Sela je gotička crkva, kapela Sv. Ivana apostola, uvrh brijega na platou nalik na gradinu u Ivaniću Miljanskom. Jednobrodna barokizirana crkva ima gotičko svetište. Toranj s kapom baroknog oblika izdiže se iz glavnog pročelja, a podignut je 1694. godine.

Ovim prikazom pokušalo se upozoriti na raznovrsne građevine koje su vjekovima nastajale i nestajale u kraju uz Sutlu, a koje imaju svojstvo spomenika kulture. Uz navedene kulturno-povijesne spomenike na području Općine Zagorska Sela, bilježimo i početke školstva koji dosežu u vrijeme prije 1829. godine. Na osnovu pisanih dokumenata saznajemo da su utemeljitelj škole u Selih bili župnik Mirko Pendelin, a kasnije je na svoju ruku otvorio školu župnik Tomo Gajdek, ilirac nadasve učen rodoljub, za što je dobio veliko priznanje Varaždinske županije. Opisujući rad i zalaganje pojedinih učitelja, najpohvalnije riječi Spomenica posvećuje dvojici: Tomi Gajdeku, koji je u Zagorskim Selima djelovao od 1832. do 1845. godine, te Franji Juraku, koji je u Zagorskim Selima djelovao od 1832. do 1845. godine, te Franji Juraku, koji je ovdje učiteljevao od 1847. do 1888. godine.

Teške materijalne prilike u kojima je škola djelovala i nedaće s kojima su se njezini roditelji borili ponukao je školski odbor 1. svibnja 1890. godina da uputi Kraljevskoj zemaljskoj vladi, Odjelu za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu pismo kojim traže pomoć za nabavku školskih učila i ostale opreme.

Godine 1929. svečano je bila proslavljena 100 - godišnjica školstva u Zagorskim Selima, što saznajemo iz zapisa učitelja Đure Cesaca koji je započeo pisanjem spomenice te škole, prema sjećanjima njezina dugogodišnjeg učitelja Franje Juraka. Na žalost 1974. godine, osnovna škola u Zagorskim Selima prestala je djelovati zbog potresa u kojem je zgrada škole bila oštećena, djeca od taa, do današnjih dana, pohađaju osnovnu školu u Kumrovcu.

Općina Zagorska Sela danas je sastavni dio Krapinsko-zagorske županije i čini 2% njezine površine i 0,9% njezinog stanovništva, te se ubraja u manje općine.

U Krapinsko-zagorskoj županiji naša općina čini dio neposrednog državnog pograničnog područja prema Republici Sloveniji sa ukupnom dužinom granice 21 kilometar.

Cjelokupno područje Općine slabije je naseljeno. I nadalje je prisutno stalno smanjenje broja stanovnika. Područjem dominiraju staračka domaćinstva pa je izumiranje i iseljavanje pučanstva jedan od osnovnih današnjih problema. Primjerice 1948. godine na ovim prostorima živjelo je 3.020 stanovnika, da bi se taj broj 1991. godine smanjio na 1.332 stanovnika, a 2001 na 1.197. Gotovo polovica stanovništva bavi se poljodjelstvom, 1/4 zaposlena je u industriji, odnosno sekundarnim djelatnostima, a još manje radi u uslužnim i tercijalnim djelatnostima.

Kao završetak razmišljanja o općini Zagorska Sela nameće se pitanje: Kako pomoći ovome kraju i zadržati ljude u tim prekrasnim predjelima? Odgovor na to pitanje jednak je planovima budućnosti.

Ne temelju toga je i 2004. godine otvorena Turistička zona "Sutla-dolina izvora zdravlja" zajedno sa susjednom općinom Podčertek iz Republike Slovenije. Povezano s tim se povećana pažnja posvećuje izgradnji komunalne infrastrukture, koja je preduvjet za razvoj rečene zone i općine Zagorska Sela u cjelini. Glavni cilj je zadržati stanovništvo na ovom području i omogućiti im uvjete za pristojan život, da se valoriziraju ljepote krajolika i očuvanost prirode.

...Prirodnim vrijednostima ovog kraja ‘pohvalio’ se i načelnik Zagorskih Sela Željko Kodrnja.
– Općina Zagorska Sela Prostornim je planom zaštićeno područje od izgradnje nekih većih pogona, odnosno jačih zagađivača jer svoj budući razvoj baziramo na turizmu. Ljepota i pitomost kraja sve je više prepoznata, a interes za gradnju vikendica i obnovu kuća se povećava – rekao je načelnik Kodrnja, dodavši kako im je turistički potencijal izmakao prije par godina kada je bilo dogovoreno s Atomskim Toplicama gradnja apartmanskog naselja u Zagorskim Selima. Tu je čak bila registrirana irma, ali onda se investitor predomislio i turizam pokrenuo u Tuheljskim Toplicama. Zbog toga im je žao, ali strpljivo čekaju svoj daljnji razvoj. Za to isto mjesto sada je zainteresiran jedan drugi ulagač. Načelnik Kodrnja vjeruje kako će ulaskom Hrvatske u EU mnoge stvari u Općini biti primamljive turistima. Do tada će stvarati planove.

Najveći problem je infrastruktura
- U Zagorskim Selima najveći je problem prometna infrastruktura s naglaskom na županijsku cestu 2152, most na međunarodnom državnom graničnom prijelazu Miljana-Imeno, sutlansku pograničnu cestu i željezničku prugu koja nije u funkciji. Ceste su u velikoj mjeri asfaltirane, a posebno zadnjih par godina i to uz podršku Uprave za lokalnu i regionalnu infrastrukturu resornog ministarstva i Krapinsko-zagorske županije – kaže načelnik Kodrnja. Županijska cesta 2152 Miljana-Zagorska Sela-Kumrovec koju je načelnik spomenuo, glavna je prometnica u općini, a u derutnom je stanju i pod hitno bi je trebalo rekonstruirati jer je izuzetno opasna za vožnju. Prometnica je u planu Uprave za ceste, a trenutno je u izradi geodetska podloga glavnog projekta rekonstrukcije. Most na međudržavnom graničnom prijelazu je pak, kaže načelnik, ‘gorući’ problem - Zatvoren je već nekoliko godina i u ruševnom stanju. Projekt za izgradnju novog mosta je izrađen i podnesen je zahtjev za lokacijskom dozvolom, no opet je zapelo u međusobnim dogovorima dvaju nadležnih ministarstva. Radi svega toga naši mještani trpe stalnu štetu i nezadovoljni su jer im se otežava svakodnevni prelazak državne granice – naglašava Kodrnja.

Prometna izolacija
Puno se pažnje, dodaje, posvećuje projektu Sutlanska cesta Harina Zlaka-Luka Poljanska-Bratkovec u izradi cijele dionice ceste. Prošle je godine tako izgrađena jedna dionica uz klizište Bratkovec koje je također sanirano, a u što je uloženo 7.000.000 kuna sredstava Ministarstva regionalnog razvoja, KZŽ i Općine Za-gorska Sela. ‘Boljka’ im je i željeznička pruga Kumrovec-Zagorska Sela–Imeno (SLO). - Nije u funkciji od 1998. i predstavlja problem ne samo za našu općinu, već za sve općine i gradove kojima prolazi. Prošle smo godine uspjeli pokrenuti da barem autobus prometuje do stanice Zagorska Sela i to nakon borbe punih 12 godina – rekao je načelnik. S opskrbom pitke vode, plinovodom i javnom rasvjetom zato puno bolje stoje i većina stanovništva je navedenom infrastrukturom pokrivena. – Treba riješiti još neke visoke zone za što se priprema projektna dokumentacija, a kreće i projekt povratnog magistralnog voda od vodosprema Harina Zlaka prema vodospremu Miljana i dalje, kako bi se cijelo područje Zagorskih Sela koristilo vodom iz izvorišta Harina Zlaka – rekao je načelnik. Do sada se stanovništvo opskrbljivalo iz izvorišta Šibice kraj Zaprešića.

Dvorac Miljana zatvoren za javnost
Problem je i spor gospodarski razvoj i nedostatak radnih mjesta na području općine. Od značajnijih gospodarskih subjekata postoje ‘’Strojna obrada metala Kodrnja’’ Zagorska Sela, Odjeća Miljana, ‘’Marko’’ trgovina i prijevoz Poljana Sutlanska, Seljački turizam ‘’Masnec’’ Luka Poljanska i ‘’Šumak’’ Miljana.
Na području općine smješteno je nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se u teškim uvjetima na usitnjenim i bregovitim parcelama bore za svoje mjesto u poljoprivred-noj proizvodnji, a uglavnom se baziraju na proizvodnji mlijeka. Gospodarstvo se potiče subvencijama, a Općina vrlo dobro surađuje sa Zagorskom razvojnom agencijom. Polako se pokušavaju pokrenuti i gospodarske zone. -
Dvorac Miljana nije iskorišten u turističke svrhe i zatvoren je za posjetitelje. Aktiviranjem tog potencijala, a radi se o jednom od najuređenijih dvoraca u Hrvatskoj, turizam bi uz povezivanje s Kumrovcem i preko granica s Termama Oli-mia u Podčetrtku mogao kvalitetnije zaživjeti – ističe Kodrnja.
Općina brine i za djecu, mlade te stare i nemoćne osobe. – Suinanciramo rad dječjeg vrtića i male škole u Kumrovcu za naše mališane, stipendiraju se srednjoškolci i studenti. Financira se rad udruga, a Općina je nositelj programa ‘’Pomoć u kući starijim oso-bama’’ Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kojim se pomaže 150 korisnika s područja općine Zagorska Sela i Desinića, a uključit će se i općina Kumrovec – kaže načelnik koji ističe da se uspoređujući s ostalim općinama koje mahom bolje stoje inancijski, dobro snalaze. Inače, u Zagorskim Selima postoji Dom za starije i nemoćne osobe ‘’Sv. Katarina’’ u privatnom vlasništvu koji ima u planu izgraditi ustanovu za boravak starijih i nemoćnih osoba.

Dobra suradnja sa susjedima
- Svi navedeni problemi i vizije razvoja pokušavaju u barem jednom dijelu riješiti i pretočiti u projekte preko predpristupnih fondova EU kojima Općina polaže veliku pažnju. Općina je jedna među uspješnijim u natječajima za sredstva iz predpristupnih fondova EU. Izuzetno dobro surađujemo sa slovenskim općinama Podčetrtek, Štore, Bistrica ob Soltli, razvojnim agencijama i zajedničkim naporima dolazimo do rezultata. Tako je realiziran već spome-nuti projekt ‘’Turistička Sutla’’ iz programa INTERREG IIIA/PHARE vrijedan 1.500.000 kuna. Navedenim sredstvima je obnovljena i revitalizirana zgrada stare škole koja je pretvorena u kulturni i turističko informativni centar – rekao je načelnik. U provedbi je i projekt ‘’48 UR’’ iz IPA komponente prekogranične suradnje Hrvatska – Slovenija. Program je to iz po-dručja zaštite okoliša, a glavni produkt mu je izrada projektne dokumentacije za kanalizaciju i odvodnju, vrijedan oko 100.000 eura za općinu Zagorska Sela. U pripremi je također zajednički projekt sa susjednim općinama i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u KZŽ vezan za uređenje rijeke Sutle koja dužinom od čak 21 kilometar prolazi Zagorskim Selima. Osnovan je i LAG (Lokalna akcijska grupa) ‘’Sutla’’ na inicijativu ZARA-e.
Uz gospodarstvo, infrastrukturu, zaštitu pri-rodnih ljepota i društveni život ovog kraja je važan. Općina odlično surađuje s udrugama, a posebno pohvaljuju KUD ‘’Đuro Orlić’’ koji prenosi tradiciju mjesta s folklorom, tambu-rašima i zvonom. Vatrogasci iz Poljane Su-tlanske su pak najstarija udruga na području općine i s DVD-om ‘’ Sloga’’ Plavić čine jezgru društvenih aktivnosti. Sportska društva ‘’ Mladost 99’’ Miljana i Zagorska Sela ponose se tradicionalnom malonogometnom ligom i svakog proljeća stavljaju općinu u centar sportskih događanja. Najbrojnija je Udruga umirovljenika, ali i ujedno s najmanje staža.
Unatoč problemima, ovo je jedna od rijetkih malih općina koja pozitivno posluje, a zanimljivo je da izvođači radova kod asfaltiranja i sličnih poslova rado posluju sa Zagorskim Selima. Cijene su ispod svih kriterija, ali je isplata i zarada zato sigurna.

Zadržati ljude
- Upravo sredstvima iz predpristupnih fondova želimo riješiti naše infrastrukturne probleme što je preduvjet za razvoj malog poduzetništva, selektivnih oblika turizma, proizvodnju zdrave hrane, izgradnju ustanova za skrb o starijim i nemoćnim osobama.
Najvažnije nam je stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta kako bi naše ljude zadržali na ovim prirodnim i kulturnom baštinom izuzetno bogatim prostorima.
Potencijala nedvojbeno ima, a blizina EU i ulazak Hrvatske u samu uniju trebalo bi po-taknuti i pokretanje naših potencijala - zaključio je načelnik.

zagorskilist 9.04.2010.

ODREDNICE AKTUALNE SITUACIJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA OPĆINE ZAGORSKA SELA

Infrastruktura
Najveći problem u Općini Zagorska Sela je prometna infrastruktura s naglaskom na županijsku cestu 2152, most na međudržavnom graničnom prijelazu Miljana – Imeno, Sutlansku pograničnu cestu i željezničku prugu. Nerazvrstane ceste kojih ukupno ima preko 40 km su u velikoj mjeri asfaltirane i tu je zadnjih godina učinjen veliki pomak uz suradnju i razumijevanje Uprave za lokalnu i regionalnu infrastrukturu resornog ministarstva i Krapinsko-zagorske županije.

- Županijska cesta 2152 Miljana – Zagorska Sela – Kumrovec koja je glavna prometnica u našoj općini je u izuzetno lošem stanju i vapi za rekonstrukcijom. Geodetska podloga za izradu glavnog projekta rekonstrukcije je u izradi i navedena rekonstrukcija je u planu Uprave za ceste, no cesta je u toliko lošem stanju da je na nekim dijelovima već opasna za vožnju.

- Most u Miljani na međudržavnom graničnom prijelazu Miljana – Imeno jedan je od najdugotrajnijih problema koji se ne uspijeva riješiti. Zatvoren je već nekoliko godina i u ruševnom je stanju. Projekt za izgradnju novog mosta je izrađen i podnesen je zahtjev za lokacijsku dozvolu, no opet je zapelo u međusobnim dogovorima između dvaju nadležnih ministarstava. Radi svega toga naši mještani trpe stalnu štetu i izaziva se nezadovoljstvo, jer se im otežava svakodnevni prelazak državne granice.

- Sutlanska cesta Harina Zlaka – Luka Poljanska –Bratkovec je projekt kojemu se posvećuje velika pažnju i ulažu značajni napori da se izgradi cjelovita dionica. Prošle godine je izgrađena jedna dionica uz klizište Bratkovec koje je sanirano i u to je uloženo oko 7 milijuna kuna sredstava Ministarstva regionalnog razvoja, Krapinsko-zagorske županije i Općine Zagorska Sela.

- Željeznička pruga Kumrovec – Zagorska Sela – Imeno (Slovenija) nije u prometu od 1998. godine, te je problem za sve općine i gradove u Krapinsko-zagorskoj županiji kojima prolazi kako pokrenuti i lobirati ponovnu uspostavu prometa. Prošle godine smo bar uspjeli pokrenuti da željeznički autobus prometuje do stanice Zagorska Sela nakon dugih 12 godina...

Veazano uz vodovod i plinovod, tu je sitacija dosta bolja jer je većina stanovništva ima dostupnu navedenu infrastrukturu. Kod vodovoda još treba riješiti neke više zone za što se priprema projektna dokumentacija, a krenut će i projekt povratnog magistralnog voda od vodospreme Harina Zlaka prema vodospremi Miljana i dalje prema cijelom području Općine Zagorska Sela, kako bi se cijelo područje općine koristilo vodom iz izvorišta Harina Zlaka, a ne kao do sada iz Šibica kraj Zaprešića.

Javna rasvjeta je postavljena u dijelu naselja, zadnjih godina se je u taj segment dosta uložilo i broj rasvjetnih tijela je višestruko povećan.


Gospodarstvo, poljoprivreda, turizam

Uz prometnu infrastrukturu najveći problem je gospodarski razvoj i nedostatak radnih mjesta. Od značajnijih gospodarskih subjekata postoje „Strojna obrada metala Kodrnja“ Zagorska Sela, ODJEĆA Miljana, „MARKO“ trgovina i prijevoz Poljana Sutlanska, Seljački turizam „MASNEC“ Luka Poljanska i „ŠUMAK“ Miljana. Uz njih je nekoliko OPG-a koji se u teškim uvjetima na usitnjenim i bregovitim parcelama bore za svoje mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, a uglavnom se baziraju na proizvodnju mlijeka.

Općina Zagorska Sela nastoji poticati gospodarstvo subvencijom kamate za županijske kredite, subvencijama u poljoprivredi za lozne cijepove i sadnice, umjetno osjemenjivanje. Potiče se i izrada projektne dokumentacije preko Zagorske razvojne agencije dodjeljivanjem vaučera za naše poljoprivrednike i gospodarstvenike. Pokušava se pokrenuti i mala gospodarska zona u Zagorskim Selima, no zbog imovinsko-pravnih odnosa pravi pomak još nije postignut. Vezano za turizam osim seljačkih domaćinstava koja se razvijaju vrlo zanimljiv je dvorac Miljana koji trenutno nije iskorišten u turističke svrhe i zatvoren je za posjetitelje. Aktiviranjem tog potencijala, a radi se o jednom od najuređenijih dvoraca u Hrvatskoj, turizam bi uz povezivanje s Kumrovcem i preko granice sa Termama Olimia u Podčetrtku mogao kvalitetnije zaživjeti.


SOCIJALNI PROGRAM, UČENICI I STUDENTI

Općina Zagorska Sela posebnu pažnju posvećuje brizi za djecu, mlade, te starije i nemoćne osobe. Sufinanciramo rad dječjeg vrtića i male škole u Kumrovcu za naše mještane. Dodjeljujemo pomoći za 12 studenata (500,00 kn) i 18 učenika srednjih škola. Uspoređujući se sa ostalim općinama koje su mahom financijski bolje stojeće, dodjeljujemo veliki broj pomoći učenicima i studentima. Dodjeljujemo potporu novorođenoj djeci. Ukupno se za sve navedene aktivnosti odvaja preko 200.000,00 kn godišnje što je više od 10% izvornih prihoda proračuna.

Nositelji smo programa „Pomoć u kući starijim osobama“ Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Programo je obuhvaćeno 150 korisnika, starijih osoba sa podrčja općina Zagorska Sela, Desinić, a pred uključenjem su i korisnici iz općine Kumrovec. Navedeni program financira ministarstvo, a sufinanciraju općine na području kojih se provodi, te se u značajnoj mjeri poboljšava kvaliteta života naših starijih mještana.

Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Katarina“ Zagorska Sela u privatnom vlasništvu planira izgraditi ustanovu za boravak starijih i nemoćnih u Zagorskim Selima.


Udruge

Izuzetno je dobra suradnja između Općine i udruga gdje posebno treba naglasiti i pohvaliti djelovanje KUD-a „Đuro Orlić“ koji pronosi tradiciju ovog kraja sa folklorom, tamburašima i zborom. Najstarija udruga je DVD Poljana Sutlanska koja sa DVD „Sloga“ Plavić čini jezgru društvenih aktivnosti koja proističe iz dugogodišnje tradicije vatrogastva na ovom prostoru. Sporska društva „Mladost 99“ Miljana i Zagorska Sela tradicionalnom malonogometnom ligom koja je vrlo dobro posjećena na igralištima u Zagorskim Selima i Miljani svakog proljeća stavljaju našu općinu u centar sportskih događanja u ovom dijelu županije. Treba spomenuti i najbrojniju, a ujedno i „najmlađu“ udrugu, a to je Udruga umirovljenika Zagorska Sela koja je započela svoj rad vrlo aktivno.

Vrijedno je istaknuti da se za potporu udrugama iz općinskog proračuna izdvaja oko 220.000,00 kn, te je neophodno da udruge svojim programima i aktivnostima ta sredstva i opravdaju.


EU projekti, vizije razvoja

Svi prije navedeni problemi i vizije razvoja pokušavaju se barem dijelom riješiti i pretočiti u projekte iz pretpristupnih fondova EU kojima polažemo veliku pažnju i aktivnosti.

Općina Zagorska Sela je među uspješnijima u natječajima za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Izuzetno dobro surađujemo sa slovenskim partnerima, općinama Podčetrtek, Štore, Bistrica ob Sotli, razvojnim agencijama, te zajedničkim naporima dolazimo do rezultata. Realiziran je projekt „Turistička Sutla“ iz programa INTERREG IIIA/PHARE vrijednosti od oko 1,5 milijuna kuna. Navedenim sredstvima je obnovljena i revitalizirana zgrada stare škole u Zagorskim Selima koja će služiti kao kulturni i turističko informativni centar.

U provedbi je i projekt „48 UR“ iz IPA komponente prekogranične suradnje Hrvatska – Slovenija. Radi se o programu iz područja zaštite okoliša, glavni produkt mu je izrada projektne dokumentacije za kanalizaciju i odvodnju, a vrijednost oko 100.000 EUR za Općinu Zagorska Sela.

Za sljedeći natječaj koji će biti objavljen za nekoliko dana pripremamo i prijaviti ćemo zajednički projekt sa susjednim općinama i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prrodnim vrijednostima u KZŽ vezan uz uređenje rijeke Sutle koja dužinom od čak oko 21 km prolazi našom općinom.

Sa susjednim općinama i gradovima na inicijativu ZARE smo osnovali LAG (Lokalna akcijska grupa) „Sutla“ gdje ćemo nastojati participirati u LEADER programu kada se raspiše natječaj.

Kao što se vidi iz priloženoga razvoj općine Zagorska Sela vidimo upravo u projektima kojima bi došli do sredstava neophodnih da se riješe infrastrukturni problemi što je preduvjet za razvoj malog poduzetništva, selektivnih oblika turizma, proizvodnje zdrave hrane, izgradnju ustanove za skrb o starijim i nemoćnima. Najbitnije nam je stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta kako bi naše ljude zadržali na ovim prirodnom i kulturnom baštinom izuzetno bogatim prostorima. Potencijala nedvojbeno ima, a blizina Europske unije i ulazak u samu uniju bi trebali potaknuti i pokretanje tih potencijala.