Općina Zagvozd smještena je u podnožju planine Biokovo u Dalmatinskoj Zagori. Mjesto Zagvozd, tada pod nazivom Montanese, prvi put se spominje 533. godine na drugom crkvenom saboru u Solinu. Naziv Zagvozd složenica je riječi "iza gvozda" što znači iza planine.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području općine Zagvozd koja zauzima 134 km2, živi 1642 stanovnika (12 stanovnika po km2). Mještani žive u sedam naselja koja se sastoje od sedamdesetak zaselaka. Naselja su Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja. Općinsko središte nalazi se u Zagvozdu na 470m nadmorske visine.

Velik dio općine (40,6%) nalazi se u sklopu Parka prirode Biokovo čija je površina 193.365 km2. 30,8% Parka prirode nalazi se u općini Zagvozd.

Jedan od najpoznatijih povijesnih spomenika u Zagvozdu je stećak-sarkofag "Vukov greb" koji se nalazi na lokaciji Golubinčina kod Vukova Doca uz cestu D-62 prema Splitu. Na južnoj fasadi stečka prikazan je prizor iz lova te konjanik s mačem. Stečak je izložen u Parizu 1963. godine, u Sarajevu 1970. te u Budimpešti 1972. godine. Na izvornu lokaciju u Zagvozdu vraćen je 1974. godine.

U blizini stečka "Vukov greb" nalazi se i Zaranč ploča. Ispod ploče nalazi se grob na koji je uklesana 1645. godina. Don Petar Kaer, koji je grob je otvorio 1877. godine, 1645. godinu spominje kao godinu koja je uklesana na više mjesta u Zagvozdu. U grobu je pronađen ljudski kostur. Don Petar Kaer navodi da se pokraj Zaranč ploče nalaze još četiri groba međutim dr. Katić tvrdi da grobove 1935. godine nije pronašao.

Na predjelu Turski Klanac, ispod zaseoka Drljići uz Francusku cestu nalaze se ostaci stare kule glasovitog Hasan-age Arapovića čije je ime sačuvano u pjesmi Hasan Aginica. Prema narodnoj predaji Hasan-aga se, nakon ranjavanja, liječio na Grabovniku - biokovskoj uzvisini nasuprot njegove kule. Kula je bila smještena na sredini zagvoške visoravni na strateški važnom mjestu s pregledom čitavog okoliša. Od kule danas su sačuvana dva bunara koji se nazivaju Hasanaginicini bunari.

U rimsko je doba kroz Zagvozd prolazila važna prometnica koja je polazila iz Salone te išla preko Trilja, Šestanovca, Zagvozda, Golog brda i Slivna. Za vrijeme francuske vladavine istom trasom izgradila se "Francuska cesta" koja je u Zagvozdu skrenula prema Turiji u smjeru Vrgorca. U izradi prometnice, od 1806. do 1809. godine, sudjelovali su svi stanovnici koji su svoju dionicu puta morali izraditi u dogovorenom roku. Francuska cesta asfaltirana je 1967. godine.



Zagvoške crkve

Na području općine Zagvozd izgrađeno je devet crkava i kapela te veći broj kapelica.

Župna crkva Gospe od Karmela izgrađena je 1963. godine u Butigama, središtu Zagvozda. Izvorne je izgrađen jedan zvonik. Sredinom osamdesetih godina postojeći je zvonik podignut 10 metara, a izgrađen je i drugi zvonik.

Neposredno uz crkvu Gospe od Karmela nalazi se crkva Svih Svetih izgrađena 1636. godine za vrijeme turske vladavine. Nad pročeljem crkva ima zvonik za jedno zvono. Temeljito je obnovljena 1973. godine pri čemu je unutrašnjost dobila današnji izgled.

Na mjesnom groblju u Zagvozdu nalazi se crkva Uznesenja Marijina. Crkva je izgrađena oko 1620. godine, također pod turskom vladavinom. Zanimljivo je da je ovo prva crkva izgrađena na prostorima pod turskom okupacijom za vrijeme okupacije. U crkvi se nalaze dva groba. Za jedan grob vjeruje se da pripada đakonu Petru Miliću. Crkva je obnovljena 1973. godine pri čemu je svetište uređeno po novim liturgijskim propisima.

Na mjesnom groblju u Gornjem Rastovcu nalazi se crkva Svetog Križa sagrađena 1630. godine. I ova crkva izgrađena je za vrijeme turske vladavine te obnovljena 1973. godine. Nad pročeljem je zvonik za jedno zvono.

U Donjem Rastovcu nalazi se i crkva Svetog Stjepana sagrađena 1863. godine te kapela Gospe od Zdravlja.

Mještani zaseoka Rakići 1989. godine sagradili su crkvu Srca Marijina.

Na brdu Orljači nalazi se kapela Svetog Mihovila koja se koristila na blagdan sv. Mihovila te prigodom blagoslova polja na blagdan sv. Marka. Kapela ima dimenzije 4 x 3 metra, a sagrađena je 1899. godine.

Na biokovskom vrhu sv. Ilija visokom 1642 m nalazi se kapela svetog Ilije sagrađena 2000. godine na temeljima stare srušene crkve.

Miroslav Gaće

- Datum rođenja: 2.1.1964. Zagvozd
- Općina : Zagvozd
- Oženjen, otac troje djece
- U Splitu završio srednju građevinsku školu, zanimanje građevinski tehničar
- 1982-1988 zaposlenik u građevinskoj tvrtci Novogradnja Zagvozd
- Od 1990 poduzetnik
- Dobitnik više priznanja kao istaknuti hrvatski obrtnik
- 1991-1995 sudionik Domovinskog rata, čin poručnik
- Odlikovan Redom hrvatskog trolista
- Nositelj Spomenice Domovinskog rata
- Invalid Domovinskog rata
- 1993-1995 član Općinskog poglavarstva
- 2005 dolazi na funkciju općinskog načelnika koju obnaša do danas

BORIS MLIKOTA dipl. ing. - zamjenik načelnika

OPĆINSKO VIJEĆE:

1. Dragan Svaguša, predsjednik općinskog vijeća
2. Tomislav Tomičić
3. Ivo Mušura dipl.ing.
4. Joško Kristić dipl.ing.
5. Joško Kurtović ing.
6. Jurica Bartulović
7. Nediljko Čagalj
8. Mario Vuletić iur.
9. Boženko Dedić
10. Mate Rako
11. Luka Lizatović

Uz stručnu pomoć i usmjereni razvoj Općina Zagvozd će ostvariti svoju viziju:

Općina Zagvozd je prostor razvijenog cjelogodišnjeg turizma baziranog na spoju planine i plaže, a prepoznatljiva prvenstveno po tradiciji “Glumci u Zagvozdu“.

Tradicionalna proizvodnja i prerada domaće hrane, koja upotpunjava turističku ponudu, omogućila je domaćem stanovništvu razvoj osobnog poduzetništva.

Edukacijom stanovništva i ulaganjem u infrastrukturu omogućili smo razvoj poduzetništva, a time potakli i povratak educiranog kadra.

Izvor: Plan ukupnog razvoja općine Zagvozd (Microproject 2007.)



Općina Zagvozd od svog osnutka 1993. godine do danas uložila je ogromna sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture koja je zbog nedostatka sredstava rješavana sustavno po pojedinim naseljima u općini. Budući da je infrastruktura temelj svakog razvoja ona će biti prioritet i u ovom mandatnom razdoblju.

PLANIRANI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI:

• Projekt Poslovne zone “Brlozi“ i industrijske zone “Golo brdo.
  Pokretanje i funkcionalnost ovih dviju zona nositelji su gospodarskog razvoja općine Zagvozd. Blizina autoceste i tunela Sv. Ilija čine spomenute zone 
  veoma privlačnima za potencijalne ulagače o čemu svjedoči i velik broj pristiglih pisama namjere. Parcelacijski elaborati za obje zone su napravljeni te smo trenutno u fazi rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Kao rezultat pokretanja i stavljanja u funkciju poslovnih zona u prvom redu očekuje se zapošljavanje stanovništva, zaustavljanje iseljavanja i povratak dijela iseljenog stanovništva. U konačnici popravila bi se demografska slika ovih prostora.


• Pokretanje turističkih zona koje će biti u funkciji razvoja ljetnog i zimskog turizma s obzirom na blizinu tunela Sv. Ilija i Parka prirode Biokovo. Namjeravamo se uključiti u razvoj seoskog turizma 
  i seoskih gospodarstava, eko-etno sela i zdravstvenog turizma koji su idealni za ovo područje s obzirom na klimu i čist okoliš. U prostorni plan uvrstili smo dvije turističke zone.


• Rekonstrukcija ceste od D62 do groblja u Zagvozdu


• Dovršetak uređenja okoliša oko mrtvačnice na groblju u Zagvozdu i izgradnja novih grobnica po potrebi


• Izgradnja mrtvačnica na ostalim grobljima na području općine


• Realizacija projekta magistralnog cjevovoda Gornja Zečevina-Mrkonjiči koji ide kroz program EIB II


• Dovršetak izgradnje vodovodne mreže


• Asfaltiranje dotrajalih i oštećenih nerazvrstanih cesta


• Rekonstrukcija postojeće javne rasvjete i dogradnja rasvjete u naseljima gdje je nema


• Sanacija Doma kulture u Zagvozdu


• Revitalizacija zgrade stare općine


• Održavanje postojećih i probijanje novih poljskih puteva


• Sanacija divljih odlagališta otpada

OSTALI PROJEKTI:

• Nastavak sufinanciranja kazališne manifestacije “Glumci u Zagvozdu“ kao i ostalih udruga koje djeluju u općini


• Nastavak programa stipendiranja redovitih studenata s područja općine


• Daljnje subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca


• Nastavak sufinanciranja sadnog materijala


• Daljnja skrb o socijalno ugroženim osobama i obiteljima


• Zapošljavanje na određeno vrijeme kroz programe javnih radova

(0)