Grad Zlatar nalazi se u Krapinsko - zagorskoj županiji.Zlatar obuhvaća naselja: Zlatar, Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina, Donja Selnica, Ervenik Zlatarski, Gornja Batina, Gornja Selnica, Juranščina, Ladislavec, Martinščina, Petruševec, Ratkovec, Repno, Šcrbinec, Vižanovec, Završje Belečko i Znož.
Od spomenutih naselja , Zlatar je jedino naselje gradsko seoskih obilježja, dok su sva ostala naselja seoskih obilježja.
Grad Zlatar kao srednje-školski centar omogućava spoj novih znanja i industrijske i obrtničke tradicije.
POVIJEST
Zlatar se prvi put spominje krajem 13. stoljeća kao vlastelinski posjed ZLATHARIA. Godine 1433. dobio je borkovečki vlastelin Grgur Fodroczy od kralja Matije Korvina pravo na održavanje sajmova u Zlataru, a 1659. godine sajmeno pravo od kralja Leopolda dobio je grof Petar Keglević-Bužinski. Zahvaljujući svom povoljnom položaju na raskrižju cesta, po nestanku turske opasnosti Zlatar je kao mjesto počeo vidljivo napredovati, pa je 1699. godine oštrčki župnik Nikola Šišinački preselio iz Martinščine u Zlatar središte župe. Na mjestu stare kapele sagrađena je idućem stoljeću nova župna crkva koja je posvećena 1762. godine.
1873. godine u Zlataru je osnovana prva čitaonica koja je brojala sedamdesetak članova , a za prvog predsjednika je izabran Đuro Rukavina. 1907. godine uveden je u Zlatar telefon te osnovana podružnica Hrvatskog sokola, biciklistički klub "Lastavica" te pjevački i tamburaški zbor. Iste godine počela su u Zlataru izlaziti dva tjednika: Pravaški list "Hrvatska Hrvatom" i koalicionoaški "Zlatarski tjednik ". Obje novine tiskane su u istoj tiskari tj. kod Viktora Suliboja u Zlataru. Tri godine kasnije, zahvaljujući domaćem sinu Jurju Žerjaviću izgrađena je Sokolana, a krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća utemeljena je Građanska glazba "Fanfara". 1877. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, a 1883. godine lovačko društvo.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća osniva se nogometni klub Oštrc (1922.), te je obilježena dvadeseta obljetnica Sokolane uz nazočnost sekcije za tenis Lovačkog društva Hrvatske čitaonice.
Prvu školu Zlatar je dobio 1842. godine s učiteljem Ladislavom Kutnjakom, a zaslugom župnika dr. Mihinića podignute su 1906. g. nedaleko od crkve nova ženska pučka škola i samostan
Ukidanjem podžupanije 1866. godine, nakon 11 godina funkcioniranja, Zlatar je izgubio svoj županijski status te je dalje ostao samo kotarsko i općinsko središte. Bilo je to za banovanja zloglasnog Khuena Hederwaryja. Hederwary je 1903. godine morao napustiti Hrvatsku, a te iste godine izabran je za zlatarskog narodnog zastupnika poznati hrvatski književnik pravaš Eugen Kumičić.
70-tih godina prošlog stoljeća pa sve do prvog svjetskog rata, a djelomično i iza njega, Zlatar je bio kula pravaštva. Svoje najveće administrativno promaknuće doživio je 1875. godine za vrijeme bana Ivana Mažuranića, kojeg su pravaši inače oštro napadali. Zlatar je, naime, te godine postao i podžupanijskim središtem. Zlatarska podžupanija obuhvaćala je negdašnji zlatarski i stubički kotar te dijelove krapinskog i svetoivanskog kotara pa se protezala od Ivanšćice do Zagrebačke gore.
Na parlamentarnim izborima 1935. godine u zlatarskom kotaru pobjedili su predstavnici HSS-a. Nakom općinskih izbora 1937. godine HSS preuzima vlast i u zlatarskoj općini kojoj je na čelo došao seljak Mirko Sviben. On je među prvim svojim akcijama opet istaknuo hrvatsku zastavu i dao maknuti ćirilične natpise po Zlataru. Uz jednogodišnji prekid ostao je načelnikom da svibnja 1945. godine. U Drugom svjetskom ratu napadali su Zlatar partizani dva puta. Prvi put u listopadu 1943. i drugi put u siječnju 1944. godine, ali su u njega definitivno ušli tek 9. svibnja 1945. kad ga je već bila napustila posada kojom je bio zapovijedao bojnik Miroslav Kopjar.
Godine 1955. Zlatar je prestao biti kotarskim središtem, a 1962. godine oduzeta mu je i općina.
Sedamdesetih godina u doba hrvatskog proljeća, u Zlataru je bilo najjače nacionalno gibanje na području općine, ali i najjača represija poslije Karađorđeva. Za nacionalizam su optuženi Dani kajkavske riječi, Kulurno-prosvjetno društvo "Zlatarjeve", osnovna škola, gostionica "Geza", motel "Ivančica", Aktiv omladine i dr.
dr.sc. Miroslav Kopjar
Doc. dr. sc. Miroslav Kopjar rođen je 1945. godine u Zagrebu, Hrvat, osnovno školovanje završio u Zlataru a gimnaziju u Zagrebu 1964. godine. Akademska i stručna naobrazba:
Diplomirao je na medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Specijalizaciju iz ginekologije i obstetricije započeo je u Općoj bolnici Varaždin 1972., a nastavio na Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu.
Specijalistički ispit položio je 1976.
Završio je poslijediplomske studije iz onkologije i urologije.
Magistrirao je 1987. (“Pouzdanost ultrazvuka u dijagnostici ginekoloških tumora”), a doktorat znanosti stekao je 1996. (“Bodovni sustav u neinvazivnoj dijagnostici endometrioma jajnika”) – Medicinski fakultet, Zagreb.
U 1988. postao je primarijus.
Certification in advanced operative laparoscopy – Accreditation Council for Gynecologic Endoscopy, New York Academy of Sciences, USA, dobio je 1999. godine.
Od 2002. godine redovni je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a od 2003. docent na Katedri za ginekologiju i obstetriciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
2008 pokrenut postupak na istom fakultetu za izvanrednog profesora u naslovnom zvanju.
VIZIJE RAZVOJA GRADA (PREDIZBORNI PROGRAM)
ZAPOŠLJAVANJE
-poticanje školovanja te zapošljavanje i ostanak mladih u Zlataru
-poticanje samozapošljavanja
GOSPODARSTVO
- poticanje razvoja postojećih tvrtki i otvaranje novih proizvodnih pogona
- otkupiti zemljište i formirati gospodarsku zonu
- omogućiti otvaranje punionice vode u Belečkoj Selnici
POLJOPRIVREDA
- poticanje sveukupne poljoprivredne proizvodnje uz primjenu novih tehnologija i razvoj obiteljskih gospodarstava
- poticanje proizvodnje i prodaje gotovog proizvoda
- urediti sajmište za trgovanje stokom
- svakodnevni rad zelene tržnice
- subvencionirati umjetno osjemenjivanje goveda i svinja, kamate na kredite
TURIZAM I KULTURA
- pokazati naše kulturne znamenitosti i prirodne ljepote
- promicati hodočašća u Belec i Martinščinu
- promicati planinarenje
- urediti prostor Galerije izvorne umjetnosti
- urediti Sokolanu
- Dani kajkavske riječi i druge manifestacije
DJECA SU NAŠA BUDUĆNOST
- jednokratna pomoć roditeljima za svako novorođeno dijete od 5.000,00 kuna
- svima pravo na dječje jaslice i vrtić
- povećati kapacitet dječjih jaslica i vrtića i poboljšati uvjete u njima
- novčana potpora za čuvanje djece koja ne idu u vrtić
- nogostupi i javna rasvjeta za siguran put do škole
- dograditi osnovne škole za nastavu u jednoj smjeni
- dovršiti Srednju školu Zlatar
- izgraditi višenamjensku športsku dvoranu u Zlataru, a možda i manju dvoranu uz osnovnu školu u Belcu
- organizirati informatičko obrazovanje
- stipendije za siromašne i nadarene učenike
- plaćanje školarine za poslijediplomske studije
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- izvršiti izmjene prostornog plana uz posebnu zaštitu poljoprivrednih površina
- voda, struja, plin i osvijetljena cesta do svake kuće
- ostvariti obećanja od prije za područje oko izvorišta kod Borgudana
- urediti sva groblja, klimatizirati mrtvačnice, popis grobnih mjesta
- uređenje ograda na mostovima
- obnoviti natpise s imenima ulica i kućne brojeve
- urediti promet u Zlataru, posebno izgradnja parkirališta
- uređenje autobusnih i taxi stajališta
- izgraditi nove ulice radi širenja naselja
- zahtijevati uređenje županijskih i državnih cesta
- urediti nogostupe od Kaštela, u Borkovcu, Cetinovcu i na prilaznim cestama prema školama
- nastaviti s asfaltiranjem prema ugovorima o sufinanciranju
- postaviti putokaze za Zlatar na raskršća prilaznih cesta, počevši od autoputeva
- izgradnja javnog WC-a
- izgradnja novog «Vatrogasnog centra»
ZAŠTITA OKOLIŠA
- urediti Park hrvatske mladeži
- urediti okoliš crkve u Belcu
- urediti okoliš oko škola i dječjeg vrtića
- čišćenje divljih odlagališta
- sortiranje otpada
