linkovi
Projekt podržali
ZMINJ GRBO općini
Žminj je gradić smješten u središtu istarskog poluotoka na spojnom položaju prema sedam prirodnih smjerova regionalnog povezivanja: prema Puljštini, Rovinjštini, Poreštini, Pazinštini, Labinštini, kao i prema Čepićkom polju i ušću Raše.
Iz gradića izlaze ceste na sve strane stvarajući tzv. paukovu mrežu koja povezuje 103 sela žminjštine. Putevi ne zaobilaze brojna polja i vrtove, šume i pašnjake koje je najzanimljivije obići pješačenjem ili biciklom. Priroda u Žminju je zaista prekrasna.
Šire područje Žminja zanimljivo je i po sve većem razvoju agroturizma i mogućnosti razvoja raznih oblika selektivnog turizma kao što je kulturni turizam, vjerski turizam, znanstveni turizam i rekreativni turizam.
Okolica Žminja poznata je po brojnim ruralnim objektima koji nude izvornu istarsku kuhinju i tradicionalni ugođaj. Stare istarske kuće i štancije preuređene su u objekte koji uz smještaj nude domaću istarsku kuhinju i dodir sa netaknutom prirodom.
Najveća pučka fešta u Žminju je Bartulja, koja kroz četiri dana u osmom mjesecu nudi, domaćim i stranim posjetiocima, širok program zabave, rekreacije i kulture.
U Žminju možete uz cestu, na puteljcima, livadama...uz suhoside ugledati malene kamene kućice zvane kažuni. Nekada su kažuni služili kao skloništa težaka od kiše i kao spremište alata i ubranih plodina.
Ukoliko ste odabrali Žminj kao mjesto vašeg odmora, sigurno nećete pogriješiti. Očekuje vas prekrasna priroda, gostoljubivi ljudi i ono najvažnije domaća kuhinja naših dragih nonica.



Značajke geografskog položaja
To je vrijedan posrednički prostor, koji ima povijesno važni prometno - geografski položaj unutar istarskog prostora. Područje općine Žminj nalazi se u unutrašnjem središnjem dijelu Istarske županije. Graniči s
općinskim jedinicama lokalne samouprave Gračišće, Barban, Svetvinčenat, Kanfanar, Tinjan i Sveti Petar u šumi te s Gradom Pazinom.
Kroz taj središnji i spojni položaj Žminja i Žminjštine u unutrašnjosti hrvatskog dijela Istre, prema užim i širim okolnim prostorima, pruža se 7 prirodnih smjerova regionalnog povezivanja (prema Puljštini,
Rovinjštini, Poreštini, Pazinštini, Labinštini, kao i prema Čepićkom polju i ušću Raše), koji ovom prostoru daju posebno tranzitno prometno značenje. Tako kroz prostor općine Žminj na pravcu sjever - jug prolaze
državna magistralna polu-autocesta Rijeka - tunel Učka - Pazin - Pula i željeznička pruga Divača u Republici Sloveniji - Lupoglav - Pazin - Kanfanar - Pula. Ostale glavne, sabirne, spojne i priključne
cestovne prometnice unutar teritorija općine Žminj su regionalno - županijskog i lokalnog značenja te služe u međusobnom povezivanju pojedinih dijelova istarskog poluotoka, ali i ove općine s neposrednim
okolnim prostorima ili općinskog središta s ostalim naseljima u ovoj općini. Tim prometnicama općinsko središte Žminj je udaljeno od važnijih istarskih gradskih središta Pazina 14 km, Rovinja 26 km, Labina 29
km i Poreča 39 km te od regionalnog središta Pule 33 km i makro regionalnog središta Rijeke 70 km, dok je povezano s bližim okolnim lokalnim središtima Kanfanar i Sveti Petar u šumi po 6 km, Tinjan i Gračišće
po 12 km, Pićan 16 km, Barban 14 km i Svetvinčenat 7 km, odnosno s nešto udaljenijim Vodnjanom i Svetim Lovrećom po 23 km, a na svom općinskom području od pojedinih naselja udaljen je 3 - 8 km.
Ti prometni pravci i prometno čvorište Žminj još nisu u potpunosti prometno valorizirani, što je već uočeno i planerski predviđeno izgradnjom i prolazom nekoliko državnih i županijskih cesta kroz ovaj prostor, koje
će biti alternativne ceste glavnim državnim cestovnim prometnicama u unutrašnjem međusobnom istarskom povezivanju, kao i u povezivanju Istre s ostalim dijelovima Sjevernog Hrvatskog primorja i
susjedne Republike Slovenije.

Naseljenost prostora
Žminj se prvi put spominje 1177. godine kao župa porečke biskupije. On je u srednjem vijeku pripadao pazinskoj grofoviji. Tradicionalno je malo lokalno središte još od druge polovice 19. stoljeća, kada je
obavljao funkciju općinskog središta za okolni prostor unutar kotara Pazin u sastavu Istre i Primorja. Tu je istu funkciju lokalnog općinskog središta obavljao i neposredno nakon završetka II. svjetskog rata unutar
kotara Pazin, da bi 1962. godine u novoj velikoj općini Rovinj obavljao funkciju sjedišta mjesnog ureda i mjesne zajednice za okolni prostor. Novom političko - teritorijalnom podjelom iz 1992. godine ponovno je
dobio funkciju općinskog središta za okolna naselja. Tako je ulogu administrativno-upravno-političkog, gospodarskog i prometnog te posredničkog i uslužnog lokalnog središta zadržao do današnjih dana.

Reljefne i geološke značajke
Područje općine Žminj pruža se smjerom zapad - istok, čija je dužina dvostruko veća (12 km) od njezine širine sjever - jug (6 km). To je otvorena vapnenačka zaravan, na čitavom prostoru iznad 300 m
nadmorske visine (općinsko središte Žminj na 355 m nadmorske visine) s najvišim vrhom Sveti Juraj 432 m n/v, dok se u krajnjem malom sjeverozapadnom dijelu spušta u Limsku dragu na oko 160 m nadmorske
visine. Sastavni je dio tzv. “Crvene Istre”, gdje se izmjenjuju plodna zemlja crvenica i vapnenački kamenjar. Taj prostor ima V/VI. stupanj MCS maksimalnog opaženog intenziteta potresa. Pripada tipu klime sub
mediteranskih osobina u manjem dijelu, dok je u većem dijelu to modificirana kontinentalna klima. To je područje šume medunca i bjelograba, koja je doživjela degradaciju i pretvorena je u panjače. Tlo je
srednje pogodno za poljodjelstvo (stočarstvo, ratarstvo i vinogradarstvo) uz veća ograničenja. Taj jedinstven kraj Istre može se svrstati po ljepoti u prirodne krajolike sačuvanih bitnih obilježja, dok su
djelomično degradirani u okolici Žminja, gdje su uglavnom već iskorištena ležišta boksita. Otvoreni prostori Žminjštine bez sumnje su antropogenog podrijetla, zbog vjekovnog ekstenzivnog stočarenja i drvarenja, a
u uvjetima labilne ekološke ravnoteže, rezultiralo je eliminiranjem prirodne šumske vegetacije. Sretna je okolnost da se često radilo o blagim padinama, što je spasilo tlo od znatnije degradacije.

Osnovne resursne značajke
Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezno zahtjeva brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala preostala
šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od ne agrarnih namjena, naselja i građevinska zemljišta od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije boksita i kamena treba paziti da ne
dođe do devastacije krajolika. Treba podržavati na čitavom području općine Žminj takve programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo uključujući farme purana, industrija, obrt, promet,
turizam, trgovina, razne usluge, kultura i sl.), među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti,
koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.

Marko Križman

...
Web: http://www.zminj.hr
Email Žminj  
  RSS Žminj  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013  pametno.org