linkovi
Projekt podržali
OPCINA PRGOMETPodručje općine Prgomet pripada zagorskom dijelu Splitsko - dalmatinske županije, a sastoji se od naselja Prgomet, Labin, Trolokve, Bogdanovići i Sitno.
Općina Prgomet ima površinu od 77.21 km odnosno 7721 ha (Prgomet 809 ha, Labin 2124 ha, Trolokve 1409 ha, Bogdanovići 2066 ha, Sitno 1300 ha) što čini 1,71 % ukupne površine Županije. Prema popisu iz 2001.g. na području općine živi 797 stanovnika što čini gustoću naseljenosti od 10,3 st/km.

Od prijašnjeg popisa stanovništva iz 1991.g. zabilježen je pad broja stanovnika uzrokovan migracijskim procesima stanovništva.
Postojeće stanje sustava naselja na području općine Prgomet određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva u naseljima odnosno zaseocima. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja je do kraja II svjetskog rata bila poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja.

Administrativno (općinsko) središte je Prgomet i razvilo se uz županijsku cestu i željezničku prugu.




Pregled povijesno-prostornog razvoja


...
Pojedina sela Zagore spominju se rano, u 11. stoljeću, tako i selo Prgomet sa crkvom sv. Stjepana Prvomučenika.
Na prostoru Zagore u vjerskom smislu dugo se zadržala vjera u stare bogove i dualizam – vjeru u neprestalnu borbu dobra i zla, koji se očitovao u brojnim nazivima brda, lokava i sela.

Pokrštavanje Zagore obavljali su misionari nastojeći što manje mjenjati narodne običaje kako se pokrštavanje ne bi shvatilo kao čin prisile. Čini se da se Hrvatima u Zagori najviše svidjeli sveci ratnici – sv. Juraj i sv. Mihovil, tim više što je sv. Juraj na konju kako probada zmaja jasno asocirao na Svarožića i njegovu borbu protiv Dive. U Zagori su česta i Gospina svetišta, obzirom da je Gospa simbilizirala borbu dobra protiv zla (opakog zloduha Dive). Poprimanje svih kršćanskih obilježja bio je veoma dug proces koji se protegnuo do duboko u srednji vijek, a prežici poganstva ostali su i do naših dana.
Stanovnike Zagore činili su potomci Hrvata, te didići kao vodeći sloj. Rodovski ustroj bio je čvrst, a Zagoru je pretežno naseljavao rod Svačića, od kojeg je potekao i knez Domald, plemići Nelipići i brojno sitno plemstvo. Da je didića bilo i u drugim selima Zagore može se zaključiti po stećcima i uklesanim grbovima koji su sačuvali uspomene na pojedine zagorske plemićke obiteljil. Osim srednjeg plemstva postojalo je i niže plemstvo, bolje rečeno slobodni seljaci, koji su živjeli od rada na svojoj baštini. Samo su rijetki plemići bili u posjedu skupocjene opreme za ratovanje, koja je često ovjekovječena na ukopnim stećcima srednjovjekovnih grobova (Prgomet, Lećevica, Divojevići).

Težaci su živjeli životom vezanim za zemlju, sa vlasnicima zemlje su potpisivali ugovor o zakupu. Uzgajale su se žitarice, te bob, leća i kupus. Drva su se prodavala u gradu za ogrijev i građu, a prodavala se i stoka. Seljaci su bili obavezni na davanja tijekom raznih prigoda, npr. za dolaska kralja u gradove, a u selima pod mletačkom vlašću postojala je i obveza veslanja na galijama, koja je bila plaćena. Zagoru u više navrta nije mimoišla ni kuga, gdje su gore prošla sela koja su imala učestalije kontakte sa gradovima. Zagori su dosta štete nanosili i prodori Vlaha (pohrvaćeni potomci predslavenskog stanovništva), koji su se isključivo bavili stočarstvom, te su u potrazi za boljom ispašom nanosili štete zagorskim njivama.
.....

Klimatska obilježja


...
Ovo područje obilježava mediteranska klima, sa razdobljem ljetne suše, nepovoljnog rasporeda oborina tijekom godine te izrazitog utjecaja vjetra (naročito bura).
Za opis klime uzeti su podaci meteoroloških stanica Kaštela i Sinj
Glavno obilježje klime nekog područja predstavljaju temperatura i oborine. Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od (24,2 +21,3) /2= 22,8°C. dok je najhladniji siječanj sa srednjom temperaturom zraka od (7,7 + 4,3 )/2 = 6,0°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka u srpnju 39,2.°C, dok je minimalna zabilježena u veljači od - 24°C. Apsolutno kolebanje ekstremnih apsolutnih temperatura zraka iznosi 63,2 °C.
Najveća količina oborina pada u posljednja četiri mjeseca u godini, a najviše u prosincu. Ukupan broj oborinskih dana iznosi 123, prosječan broj dana sa tučom iznosi godišnje 4 dana. Snijeg najčešće pada u veljači (5dana).
Na području Zagore, odnosno i u samoj općini Prgomet, prosječne vrijednosti oborina kreću se od cca1200 godišnje. Jesen je najkišovitija, zatim zima, pa proljeće i ljeto. Područje Zagore nema suho razdoblje, već umjereno suho, i to u srpnju i kolovozu, dok su ostali mjeseci vlažni.
Zagorsko je područje ima vrijednost godišnje oblačnosti preko 5.0, a s tim u vezi i broj vedrih dana kreće se oko 90, a oblačnih oko 100.
U uskoj vezi s oblačnošću je insolacija. Ona u zagorskom dijelu iznosi godišnje oko 2300 sati, što u dnevnom prosjeku iznosi oko 6 sati.
Dominantni vjetrovi u Zagori su sjeverni vjetrovi koji u godišnjoj raspodjeli zauzimaju oko 29 učestalosti, dok na južne vjetrove otpada oko 20% učestalosti. Maksimalne brzine sjevernih vjetrova prelaze 40 km/h, a južnih 30 km/h.
....

Demografija


...
Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općini Prgomet, koja se prostire na 77,21 km2 ili 1,71 % površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 797 stanovnika, odnosno 0,17 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.

Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja stanovnika općine Prgomet, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije.

Stanovništvo općine Prgomet različito se kretalo u pojedinim međupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1921. godine raste različitom dinamikom popisnih razdoblja, 1948. - 1961. stagnira, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika. U razdoblju u zadnjih 20 godina stanovništvo Prgometa se prepolovilo.
Prema demografskim prognozama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, u 2015. godini se procjenjuje da će na području općine Prgomet živjeti 1.300 stalnih stanovnika.

Prema podacima popisa 2001. u općini Prgomet od ukupnog broja stanovnika njih 592 ili 74,28% je živjelo od rođenja u istom naselju, što pokazuje slabije izraženu migracijsku komponentu.
Naselje Prgomet imalo najmanji postotak udjela autohtonog stanovništva – 65,91%, a ostala naselja sudjeluju sa nešto većim postotkom, najviše naselje Bogdanovići – 80,61%. Po pretežnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-dalmatinske županije – 76,47%, od imigranata iz inozemstva polovica je iz susjedne BIH.
S obzirom na ljudski potencijal općine Prgomet pokazuje se migracija ka naseljima Sitno i Bogdanovići – u cijelosti ženskog stanovništva.
....
Stanovništvo općine Prgomet uglavnom je završilo srednju školu. Jednako velik je udio onih koji su bez škole i relativno visok udio sa osnovnom školom.
...


Izvaci iz Prostornog plana uređenja općine Prgomet (ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE, Split, rujan 2007.)
  • Plan razvoja (PDF cc 1.100 kB)
  • ...
    Web: http://www.opcina-prgomet.hr/
    Email Prgomet  

    © Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013