linkovi
Projekt podržali
Općina Zažablje locirana je na sjeveroistočnoj granici Dubrovačko-neretvanske županije. Unutar Dubrovačko-neretvanske županije graniči s četiri jedinice lokalne samouprave i to: svojim sjevernim djelom graniči s Gradom Metkovićem i Općinom Kula Norinska, na sjeverozapadu graniči s Gradom Opuzenom, a na zapadu s Općinom Slivno Ravno.  Južnim i istočnim djelom Općina Zažablje graniči sa Republikom BiH , te je granica općine u dužini od oko 14 km ujedno  i državna granica prema BiH.

U sastavu Općine Zažablje ulaze sljedeća naseljena mjesta: Badžula, Bijeli Vir, Dobranje, Mislina, Mlinište i Vidonje. Sjedište je u Mliništu.

Od ukupne površine općine oko 40 km2 je brdsko područje, dok je oko 15km2 močvarno područje ispresjecano kanalima sa prirodnim jezerom Kuti, obraslo trskom, a ostatak površine općine je poljoprivredno obradivo područje uz rijeku Mislinu i područje Boturica .
Većina domaćinstava s ovog područja ima svoj posjed i bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću.

Od prirodnih znamenitosti na području općine su dvije špilje.
Špilja iznad Kopren dola - Stalaktiti i stalagmiti na nekim mjestima iznose i preko dva metra dužine. Nekad su u špilji obitavali golubovi i od tud je naziv «Golubšča».
Špilja između Goračića i Galovića
Iako špilja nije velikih dimenzija, njezin je sadržaj bogat. U njoj se nalazi par stalagmita koji imaju više od 2 metra visine i prekrasnog su izgleda. Tu su i dosta dugački stalaktiti, od kojih su neki blizu ulaza oštećeni. I stijene špilje bogate su raznim ukrasima što ih je u podzemlju stvarala voda.

Povijesni spomenici

Prapovijesne gomile – na vidonjskom području ima oko stotinu gomila: velikih, srednjih, malih, skupnih i pojedinačnih. Ne može se sa sigurnošću tvrditi da sve potječu iz ilirskog razdoblja. Tako gomile starije od ilirskih nalazimo u Vidonjama i u Vidu. Svih sedam gomila u zaleđu Vida pripada predilirskom vremenu. Utvrđeno je da one spadaju u brončano doba.

Ilirske gradine – na nekoliko mjesta se nalaze ostaci ilirskih gradina. Gradine su se gradile na teže pristupačnim vrhuncima brda, a služile su za obranu od neprijatelja.

Srednjovjekovni stećci – potječu iz kasnog srednjeg vijeka, tj. iz 14. i 15. stoljeća. Po obliku najčešće se razlikuju tri vrste stećaka: sanduk, ploča i sarkofag. Stećci u obliku sanduka i ploče uglavnom imaju istu dužinu i širinu (oko 180cm x 80cm), jedina je razlika u debljini kamenog bloka. Stećak u obliku sarkofaga znatno je manjih dimenzija. Obično je to četvrtaski veliki kamen koji ima semeljasti ili zaoštreni vrh. S gronje strane stećci najčešće imaju uklesane ukrase. Najčešći ukras je tzv. tordirano uže (dvije paralelno uklesane linije među sobom povezane poprečnim crticama). Od vjerskih ukrasa najčešći su križ, zvijezda i polumjesec, a od staleških mač i štit. Na području dobranjsko – bjelovirske župe nalazimo sva tri navedena oblika stećaka i to na tri mjesta – kod stare crkve Male Gospe, na Zmijinoj glavici i u Bobovištu. Na vidonjskom području nalazimo stećke na Lušcu, na Brestici i na Podgrliću.
...
Web: http://www.opcina-zazablje.hr
Email Zažablje  

© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013